Pedeset godina na ruskom tržištu

U godini u kojoj je Hrvatska postala članica Europske unije na njezina je tržišta plasirala 59 posto svoga ukupnog izvoza. U međuvremenu taj je udjel do kraja prošle godine povećan na 66 posto.

Prvi, još nepotpuni podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je hrvatski izvoz u prošloj godini bio 5,1 posto veći nego godinu ranije. Iako taj postotak rasta ne izaziva oduševljenje, budući da smo u dvije prethodne godine navikli na godišnji rast izvoza dvostruko većom stopom nego lani, to na kraju nije loš rezultat. Izvoz je lani iznosio oko 12,3 milijarde eura, što je oko 800 milijuna eura više nego u 2015. godini, ali možda ne bi bilo zgorega usporediti taj iznos s onim ostvarenim 2013. godine, kada je hrvatski izvoz iznosio oko devet milijardi eura. To povećanje od 3,3 milijarde eura u tri godine izravna je posljedica ulaska Hrvatske u EU.

U prošloj je godini hrvatski izvoz na tržišta zemalja Europske unije iznosio oko 8,1 milijardu eura. U usporedbi s godinom ranije to je povećanje od pet posto (oko 400 milijuna eura), a u usporedbi s 2013. godinom povećanje iznosi 2,8 milijardi eura. U godini u kojoj je Hrvatska postala članica EU udjel izvoza na ta tržišta u ukupnom izvozu bio je 59 posto, da bi do kraja prošle godine porastao na 66 posto.

Najveći kupac hrvatskih proizvoda ostala je Italija, u koju je izvoz u prvih 11 mjeseci prošle godine, u razdoblju za koje je DZS objavio podrobnije podatke, rastao stopom od 7,2 posto i bio je veći od milijardu i pol eura. Na drugoj strani medalje rasta izvoza u Italiju činjenica je da se najvećim dijelom taj izvoz odnosi na primarne proizvode, odnosno one s najmanjom ili čak nikakvom dodanom vrijednošću. Začudo, uvoz iz Italije lani je rastao bitno nižom stopom (2,9 posto), za razliku od uvoza iz Njemačke, koji je rastao otprilike jednakom brzinom (10,9 posto) kao i hrvatski izvoz u nju (10,4 posto).

Tako je Njemačka u posljednje dvije godine izbila Italiju s prvog mjesta najvećega hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Ravnomjeran rast izvoza (8,8 posto) i uvoza (8,6 posto) Hrvatska je u prvih 11 mjeseci prošle godine imala i sa Slovenijom, čije se tržište hrvatskim izvoznicima u posljednje tri godine najviše otvorilo. Sada je Slovenija drugo prema veličini hrvatsko izvozno tržište, veće od njemačkoga. Čak 38 posto ukupnoga hrvatskog izvoza u EU plasira se samo na ta tri spomenuta tržišta. Nešto brži lanjski rast izvoza nego uvoza rezultirao je i skromnim poboljšanjem (0,2 posto) pokrivenosti uvoza izvozom.

Podravka ove godine obilježava pedeset godina poslovanja na velikome ruskom tržištu. Povijest i rezultate Podravka poslovanja u Rusiji na konferenciji za medije održanoj prošlog tjedna u Moskvi predstavili su Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke, članica Uprave Olivija Jakupec, zatim potpredsjednik Podravke za Regiju Rusija i CIS Damir Perlok, direktorica predstavništva Podravke za tržište Rusije Marijana Mihalić-Balog te Jakov Despot, direktor Hrvatske gospodarske komore u Rusiji. Godine 1967. u sklopu dogovora razmjene između tadašnjeg SSSR-a i Jugoslavije na rusko su tržište zakoračile Vegeta, Podravka pileća juha s rezancima i goveda juha s rezancima te vrlo brzo stekle povjerenje među potrošačima.

Tim su se proizvodima uskoro pridružile i ostale juhe u vrećici, juhe u kocki, dječja hrana, ajvar, proizvodi na osnovi rajčice, zamrznuto povrće, paštete itd. Danas su Podravkini proizvodi dostupni širom Ruske Federacije – od Kaliningrada do Dalekog istoka. Regija Rusija, ZND i Baltik u devet mjeseci 2016. ostvarili su najveći rast unutar Podravke grupe. Ukupna prodaja Podravke (hrana i lijekovi) na ruskom tržištu u tom razdoblju bila je 23,5 milijuna eura, što je rast 55,2 posto u odnosu na godinu prije.

Podravka je tijekom 2016. prodala više od 30 milijuna komada svojih proizvoda na ruskom tržištu. – U posljednjih pet godina kontinuirano rastemo, što je najviše došlo do izražaja osnivanjem vlastitog poduzeća u 2014. kad smo počeli potpisivati direktna ugovore s maloprodajnim lancima i distributerima, što nam je omogućilo i širenje asortimana i proboj u sve dijelove Ruske Federacije. U skladu s tim od 2014. udvostručili smo rast na ruskom tržištu unatoč sankcijama, devalvaciji rublja i drugim nepovoljnim okolnostima – izjavio je Damir Perlok, potpredsjednik Podravke za Regiju Rusija i CIS.

Podravka je lider na ruskom tržištu u dijelu univerzalnih začina i juha u vrećici za kuhanje te predvodnik trendova u stvaranju prehrambenih proizvoda. Ovisno o kategoriji i vrsti proizvoda, Podravka je među tri vodeće kompanije u odnosu na konkurenciju. U segmentu univerzalnih začina drugi je proizvođač u količinskom i vrijednosnom smislu, s vrijednosnim tržišnim udjelom od 15 posto.