Prijedlozi poduzetnika za dodatne usluge u e-poslovanju

Nakon građana i tvrtke bi uskoro trebale dobiti niz novih digitalnih usluga koje će im olakšati poslovanje. U eksperimentalnoj je fazi sustav e-poslovanje. Imaju li pravo oni koji tvrde da poslovni ljudi u Hrvatskoj nailaze na brojne administrativne zapreke? Kako čujemo s terena, svi su puni žalopojki, ali ruku na srce, digitalizacija je ipak učinila svoje olakšavši poduzetnicima poslovanje u nekim segmentima. Pa iako još ima dosta toga što bi se dalo popraviti, neke su stvari već poprilično odrađene, a i nove koje se spremaju dobro će doći. Ohrabruje Vladin Akcijski plan vezan za strategiju e-Hrvatska 2020. Riječ je o strateškom dokumentu koji je objavilo Ministarstvo uprave prije dvije godine, na temelju kojeg bi se, barem prema onome što je navedeno, trebala unaprijediti ‘kvaliteta života građana podizanjem konkurentnosti gospodarstva s pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije te pružanjem visokokvalitetnih elektroničkih javnih usluga društvu’. U dokumentu stoji: ‘Svrha je strategije stvoriti koherentan, logičan i učinkovit informacijski sustav države pružanjem visokokvalitetnih i ekonomičnih elektroničkih usluga i na nacionalnoj i na europskoj razini. Osigurati interoperabilnost između postojećih i novih IKT sustava u javnoj upravi, ujedno eliminirajući dupliciranje njihove funkcionalnosti, također je u fokusu ove strategije. Ostvarenje njezinih ciljeva mjerit će se na temelju postotka građana i tvrtki koji se koriste javnim e-uslugama te razinom zadovoljstva korisnika. Zvuči dobro, samo se bojimo da u provedbi nešto ne zapne. Ipak, iz ministarstava i ustanova od kojih smo dobili odgovor uvjeravaju nas da se za sada ovaj projekt razvija i nitko ne spominje probleme.

Poduzetnicima će lijepo zvučati, primjerice, to što ih očekuju brojna poboljšanja u sustavu e-Dozvole. U to nas uvjeravaju u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Ovaj sustav služi u postupcima izdavanja dokumenata na temelju Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji, a upravo testiraju njegovu nadogradnju. Riječ je o integraciji sustava s portalom e-Građani, pa će sustav biti transparentniji za podnositelje zahtjeva, i to pristupom putem NIAS-a. Predviđeno je slanje obavijesti u pretinac korisnika, kojemu će također biti omogućen uvid u stanje spisa. Dodavanje priloga putem javnog portala otvara put digitalizaciji postupanja. Svaki korisnik javnog portala mora moći elektronički priložiti dokumentaciju vezanu za zahtjev, zahvaljujući čemu će se ona brže obrađivati, administracijski procesi bit će efikasniji te će se digitalno arhivirati svi prilozi vezani za zahtjev. Postojeći izvještajni sustav nadograđuje se servisom za izvoz podataka o neupravnim i upravnim predmetima, a to će znatno unaprijediti spajanje sa središnjim pisarnicama grada i županija. Također, uvodi se niz funkcionalnosti koje će korisnicima sustava olakšati i ubrzati rad. Ipak, napominju da je ovdje riječ samo o zahtjevima za fizičke osobe i zato, iako je ulazak e-Dozvole u sustav e-Građani velik iskorak u smjeru dostupnosti podataka i transparentnosti cijelog postupka, tek uvođenjem sustava e-Poslovanje i poslovnim subjektima bit će potpuno omogućeno praćenje postupaka u e-Dozvoli.

Sam sustav e-Poslovanje u eksperimentalnoj je fazi, kažu u Ministarstvu uprave. Zapravo je proveden pilot-projekt u čijem je sklopu portal s javnim informacijama za poslovne subjekte, zatim Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav za poslovne subjekte (NIASeP), Poslovni korisnički pretinac (PKP) i e-Usluge za javne subjekte. U Ministarstvu uprave ističu da su proveli anketu u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom s pitanjima o postojećim uslugama portala e-Porezna, e-Mirovinsko, portala FINA-e, kao i prijedlozima pripreme dodatnih e-usluga za ujedinjeni portal e-Poslovanje. Rezultati ankete pokazali su da za e-Poslovanje postoji veliko zanimanje. Kao najpotrebnija rješenja poslodavci su u anketi istaknuli dobivanje porezne knjigovodstvene kartice, dostavljanje službene obavijesti o stanju i promjenama obveznoga zdravstvenog osiguranja, izdavanje potvrde Porezne uprave o nepostojanju duga po obvezi javnih davanja koja uključuju poreze i doprinose, a koje je potrebno za javna nadmetanja, e-Potpis za račune i ostale dokumente, pregled blokiranih tvrtki i obrta itd.

U Poreznoj upravi navode pak da će se postojeći sustav e-Porezne, koji pruža uslugu elektroničkog slanja 26 formulara iz područja PDV-a, dobiti, dohotka i doprinosa te igara na sreću, nadograditi u sustav za dvosmjernu komunikaciju poreznih obveznika i Porezne uprave. Poreznim će obveznicima tako biti ponuđene usluge pregleda vlastitih podataka (registracijski podaci, stanje na poreznoj kartici), zatim slanje dodatnih formulara za ispunjavanje određenih obveza ili pokretanje određenih postupaka te zahtijevanje nekih usluga od Porezne uprave, a povratno bi porezni obveznik u elektronički pretinac primao dokumente na temelju kojih je Porezna uprava riješila navedena pitanja. Dugoročni je cilj uklanjanje potrebe dolaska poreznih obveznika u ispostave Porezne uprave, ali za to su potrebne određene zakonske i tehničke pretpostavke u obliku jasnoga zakonodavnog definiranja uporabe naprednih elektroničkih potpisa i nacionalnih sustava za identifikaciju i autorizaciju građana.

U Carinskoj upravi također spremaju novosti. Ističu da je pretežno poslovni proces oporezivanja trošarina i posebnim porezima već u režimu e-poslovanja, a ove godine planiraju dodatno urediti sustav elektroničkog podnošenja porezne prijave za obračun i plaćanje posebnog poreza na motorna vozila kako bi se porezni postupak dodatno pojednostavnio. Primjerice, uvest će se opcije uporabe e-prijave kao pravno obvezujuće uz pogodnost da stranka fizički ne dolazi u carinski ured radi pregleda vozila, preuzimanja poreznog rješenja i sl.

Vrijedno rade i u Ministarstvu turizma. Lani su pokrenuli projekt e-Turizam. Riječ je, kažu, o osam različitih e-sustava uz postojeći eVisitor za praćenje turističkog. Prema Vladinu Akcijskom planu, poduzetnici u turizmu i ugostiteljstvu ovim bi se uslugama mogli koristiti već u 2019. Izradom nužnih registara uspostavit će se digitalno rješenje za lakše korištenje javnim uslugama. To je projekt gradnje digitalne platforme koja će uključiti sve podatke o turizmu i ponuditeljima usluga u turizmu kako bi se olakšao pristup uslugama za građane i gospodarstvo, zatim korisnicima javnih usluga u sektoru turizma i ugostiteljstva kvalitetnu, brzu i korisnički orijentiranu uslugu na višim razinama informiranosti, što uključuje sve podatke o turizmu i ponuditeljima turističkih usluga.

Kad je pak riječ o postupku registracije tvrtke, iz Fine nam poručuju da servis Hitro.hr putem svoje usluge e-Tvrtka omogućuje rezervaciju imena ili naziva tvrtke te elektroničko osnivanje društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću. Elektronička rezervacija imena ili naziva pokreće se u uredu Hitro.hr-a ili javnobilježničkom uredu u kojem osnivač popunjava formular (RZ) i vlastoručno ga potpisuje. Javni bilježnik ili zaposlenik ureda Hitro.hr-a šalje rezervaciju elektroničkim putem u Sudski registar te u roku od tri radna dana dobiva obavijest suda o potvrdi rezervacije ili odbijanju predloženog naziva. Rezervacija naziva nije obvezan postupak, ali se preporučuje kako bi se spriječilo da Trgovački sud poslije odbije naziv.

Postupak registracije tvrtke elektroničkim putem također se pokreće u uredu Hitro.hr-a ili javnobilježničkom uredu. Javni bilježnik sastavlja dokumentaciju te se uz dodavanje dokaza o uplati svih potrebnih pristojbi registracija elektronički dostavlja u Sudski registar. Koristeći se sustavom e-Tvrtka, objašnjavaju u Fini, postupak registracije skraćuje se sa zakonskih 15 dana, kada je riječ o registraciji u papirnatom obliku, na 24 sata u elektroničkom obliku. Sustav e-Hrvatska za sada napreduje. Za neke sporo, za neke zapinje, primjerice, kažu, nije točno da se tvrtka može otvoriti za 24 sata jer uvijek se nešto dogodi. No stvari se krotljaju, pa ako nas liše i pola onih obveza koje moramo fizički obaviti, mogli bismo reći da smo zadovoljni. Znat ćemo za godinu do dvije što smo napravili.