SØREN SKOU Danski brodar Maersk zbog gubitaka se rješava naftnog biznisa

Danski brodar Maersk zbog gubitaka se rješava naftnog biznisa. Najveći brodar na svijetu Maersk objavio je prošli tjedan jedan od najvećih gubitaka u danskoj povijesti. Uzroci su neočekivano lošega rezultata opći pad u brodarskoj industriji i niske cijene nafte. Tvrtkin šef Skou sada će sve karte baciti na prijevoz kontejnerskog tereta.

Mnogi su vijest da je najveći brodar na svijetu, koji preveze oko 15 posto ukupnoga pomorskog tereta, suočen s golemim gubitkom drugi put u posljednjih sedamdeset godina protumačili kao još jedan očit znak tamnih oblaka nad svjetskom trgovinom, no čini se kako je ta ocjena neutemeljena. Danski Maersk, brend koji je gotovo sinonim za kontejnere na brodovima, objavio je prošli tjedan jedan od najvećih gubitaka u danskoj povijesti. Uzroci su neočekivano lošega rezultata opći pad u brodarskoj industriji i niske cijene nafte te veliki otpisi na koje je tvrtka bila prisiljena u naftnome poslovanju. Prvi uzrok neki su shvatili kao znak da se svjetska ekonomija ne oporavlja tako dobro kao što se čini na prvi pogled, no trend se zapravo mijenja u ovoj godini i očekivanja su malo optimističnija.

Umjesto 960 milijuna dolara dobiti, kako su analitičari očekivali, grupacija Maersk zabilježila je rupu od 1,9 milijardi dolara za prošlu godinu i otpisala čak 2,7 milijardi dolara imovine (1,5 milijardi otpada na Maersk Drilling, ostatak na Maersk Supply Service). Ukupni prihod od 20,7 milijardi dolara 13 je posto niži od onog postignutog 2015., ali valja naglasiti da je stvarno poslovanje donijelo dobit od 711 milijuna dolara u prošloj godini. Za usporedbu, stvarna dobit godinu prije bila je mnogo izdašnijih 3,1 milijardu dolara, pa u tom kontekstu taj plus i nije impresivan.

– Ni u najvećoj mašti to se ne bi moglo smatrati zadovoljavajućim rezultatom – komentirao je za Financial Times šef grupacije Søren Skou koji je prošle godine preuzeo vođenje cijele grupacije. Nakon objave vijesti dionice su, sasvim očekivano, pale za pet posto i anulirale ovogodišnji rast.

Nakon tolikoga financijskog neuspjeha strateško fokusiranje na brodarski biznis i škrtiranje naftnoga započeto prošle godine na neki je način potvrđeno takvim razvojem događaja. Maersk je ljetos napravio velik i iznenadujući zaokret otpuštanjem Nilsa Andersen, koji se nije slagao s novom vizijom razvoja, i promjenom strategije koju upravo Skou kao njegov nasljednik, unaprijeđen s položaja šefa Maersk Linea, treba provesti u djelo. Zamišljeno je da se poslovanje razdvoji u dva dijela: jedan koji bi se bavio transportom i logistikom (zasnovan na Maersk Lineu) te drugi koncentriran na energiju, s time da bi prvi ponovo postao srce tvrtke, a energetski dio, sastavljen od četiri poslovnih jedinica (Maersk Oil, Maersk Drilling, Maersk Tankers i Maersk Supply Services), zapravo čekao odbacivanje u iduće dvije godine.

Sve te nepoželjne jedinice tražile bi neko rješenje izvan tvrtkina osnovnog poslovanja, bilo da je riječ o zasebnim uvrštavanjima na burzu, ‘joint venture’-kombinacijama ili spajanjima s nekim drugim. U tvrtki očekuju da će sinergijskim učincima nove strategije uštedjeti šestotinjak milijuna dolara u tri godine. Skou je otpis vrijednosti u naftnom poslovanju protumačio kao potvrdu njegove neperspektivnosti: – To je, zapravo, prepoznavanje jedne budućnosti tih jedinica. Vrlo je malo aktivnosti i mnogo bušotina te tankera koji stoje – objasnio je svoje stajalište bez uvijanja.

Radikalna promjena u razmišljanju i potpun odmak od logike kojom se vodio Andersen dogodili su se jačanjem utjecaja i angažmana vlasničke obitelji Moller, uvjerene da se Maersk mora vratiti onomu što najbolje zna. Maersk Line u strukturi prihoda uvjerljivo je vodio u 2015. s čak 23,7 milijardi dolara, a prva sljedeća jedinica, Maersk Drilling, uprihodila je znatno manjih 5,6 milijardi dolara. Kad je riječ o vlasničkoj strukturi, obitelj potpuno kontrolira tvrtku iako vođenje prepušta profesionalnim šefovima. A. P. Moller Holding drži 51,2 posto glasačkih prava i putem još nekih fondova raspolaže s dodatnih 19,1 posto, što znači da je udio glasača izvan obitelji 29,7 posto.

Gledajući šire uvjete, stanje ni u jednom od dva glavna područja poslovanja nije pretjerano dobro iako je dosadašnja iznimno jednostavna i prilično logična strategija bila smišljena upravo kao vaga između dva trenda. Cijena nafte unatoč uzlaznom trendu u posljednje vrijeme još je vrlo niska i brodarska industrija bilježi neke od općenito najlošijih rezultata u najduljem padu u proteklih šezdeset godina. Andersen se vodio idejom da jedan segment povuče kad drugi zapne i obrnuto, odnosno da se zaradi na visokim cijenama nafte ili prijevozu tereta koji postaje unosniji s nižim cijenama nafte.

Unatoč tome Maersk Line godinu je završio s manjkom od 376 milijuna dolara nakon što je godinu prije zaradio 1,3 milijarde dolara. Skou je zbog oporavka cijena optimističan i očekuje najmanje milijardu dolara više u kasici prasici tijekom ove godine.

Prošla je godina bila financijski teška s udarima na svim tržištima. No bila je to i godina u kojoj smo odlučili ubuduće znatno transformirati AP Moller-Maersk. Zacrtali smo novi smjer koji će u sljedećih nekoliko godina tvrtku fokusirati na kontejnerski promet, logistiku i luke radi povrata rastu prihoda – komentirao je Skou.

Ipak, to neće, po svemu sudeći, zadovoljiti tržište koje se nadalo vrlo izdašnoj 2017. Predviđanja su govorila o 2,6 milijardi dolara stvarne dobiti i punoj dividendi, sada je jasno da će oboje biti nedosanjan san s obzirom na to da je tvrtka već odlučila prepoloviti dividendu radi spašavanja kreditnog retinga i popravljanja lošeg dojma koji su ostavili posljednji rezultati. Za razliku od svoga prethodnika koji se oslanjao na dvojnu strategiju, Skou će sada sve karte baciti na prijevoz tereta, što je u skladu s razmišljanjem obitelji Moller. I Maersk i Orient Overseas Container Line osjetili su skok u količini tereta u posljednja tri mjeseca prošle godine, upravo nakon što je Hanjin u kolovozu otišao u bankrot, što sugerira preljevanje s propaloga konkurenta na njih.

Maersk Line ojačao je svojiderski položaj i preuzimanjem njemačkog Hamburg Suda, sedmoga najvećeg brodskog prijevoznika, potkraj prošle godine za otprilike četiri milijarde dolara. Kombinirana tvrtka imat će promet od 30-ak milijardi dolara, više od 35 tisuća zaposlenih i oko 19 posto tržišta. Tvrtkina predviđanja govore kako će kontejnerski promet rasti između dva i četiri posto u ovoj godini, što je svakako napredak, ali daleko od dvoznamenktih stopa kakve su donosile pretkrizne godine.

Jednako dvosmislen karakter kao i sada odbačena strategija ima bliska budućnost u kojoj dominira američki predsjednik Donald Trump. Prema Skouu, njegove najave mogu biti i dobre i loše. Niži porezi i trošenje na infrastrukturu pozitivno će utjecati na prijevoz tereta, smatra, ali zato će trgovinski rat s Kinom koji se pomalja iza obzora biti težak udarac za industriju. Iz trenutačne perspektive fokus na prijevoz tereta čini se mudrim potezom koji bi u sljedećih nekoliko godina trebao donositi stabilizirati financije u inače vrlo cikličnoj industriji s naglim skokovima i padovima. Faktor Donald Trump trenutačno je možda i najveći izvor nepredvidljivosti za Maersk i cijelu industriju, vjerojatno i svijet, s obzirom na to da nije moguće predvidjeti saldo njegovih najavljenih politika. Neke bi mogle imati pozitivan ishod, neke i ne, stoga je svima osim financijskim tržištima nejasno što uistinu mogu očekivati i hoće li konačan zbroj biti u plusu ili minusu.