Graficke kartice igraju se Boga

U srcu vječno sanjanoga ljudskog pothvata da stvori nešto na svoju sliku i priliku stoje čipovi ponajprije razvijeni za posve drukčiju i trivijalniju namjenu – igranje računalnih igara. Upravo su se grafičke kartice ponudile kao idealno rješenje za razvoj umjetne inteligencije.

Kad je prije nešto više od godine i pol BAT kupio TDR, kupio je i dominantan položaj na hrvatskom tržištu cigareta. To preuzimanje zoran je primjer akvizicije radi istiskivanja s tržišta najvećega konkurenta i čišćenja prostora za svoje brendove. Nakon što je nedavno prodana posljednja kutija na kojoj je još pisalo Ronhill, od TDR-a je preostao još samo naziv BAT-ove hrvatske podružnice u sudskom registru. Sve drugo isključivo je British American Tobacco.

Pri TDR-ovu preuzimanju BAT se ugovorom obvezao da proizvodnju neće gasiti najmanje pet godina od zaključenja ugovora. Iznimno je sretna okolnost, barem se to sada tako čini, što se tvornica u Kanfanaru neće ugasiti ni nakon isteka tog roka.

– Treba shvatiti da BAT nije kupio Kanfanar samo za hrvatsko tržište. Cijelo hrvatsko tržište iznosi oko šest milijardi cigareta na godinu, od čega je malo više od tri milijarde BAT-ovih, a Kanfanar sa sadašnjim brojem zaposlenih može sâm proizvesti 17 milijardi cigareta, što nam je i cilj postići. Namjeravamo čak 70 posto cigareta proizvedenih u Hrvatskoj izvoziti na svjetska tržišta – rekao nam je Ram Addanki, predsjednik Uprave TDR-a koji za tvornicu u Kanfanaru kaže da je to ‘nova BAT-ova zvijezda’.

Kao što je prije nego što je prodan TDR gubio udjele na hrvatskom tržištu, tako je gubio i pozicije u izvozu. Još 2011. vrijednost njegova izvoza iznosila je 428 milijuna kuna, a do 2015. spala je na samo 254 milijuna kuna. Prošle godine taj je trend preokrenut i izvoz ponovno raste.

Kanfanar postaje jedna od najvažnijih BAT-ovih tvornica u Europi. Lani je u nju uloženo 19 milijuna eura i planira se uložiti još tridesetak milijuna. Upravo ta ulaganja u poboljšanje kvalitete dodatno daju na važnosti tvornice u Hrvatskoj u sklopu cijele grupacije BAT.

Već se od BAT-ova dolaska počelo otvarati nova tržišta (Grčka, Bugarska, Njemačka, Nizozemska, Švicarska, Češka, Španjolska, Mađarska i Poljska). U Kanfanar je preseljen dio proizvodnih količina iz u međuvremenu zatvorene BAT-ove tvornice u Njemačkoj, koja će upravo zbog toga postati najveće izvozno tržište za cigarete proizvedene u Hrvatskoj.

Da je budućnost proizvodnje cigareta u Hrvatskoj zamaćena, barem dok BAT negdje drugdje ne akvirira novu zvijezdu, govori i to što je početkom ove godine u TDR-u potpisan novi kolektivni ugovor, za koji u Sindikatu zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi (PPDIV) zadovoljno kažu da znači ‘kontinuitet i zadržavanje stečenih radničkih prava’. Za BAT pak kažu da je ‘uspješna internacionalna organizacija koja u području rada i radnih odnosa, edukacije i upravljanja karijerom zaposlenika zaista predstavlja najbolje svjetske standarde i praksu’.

Procjenjuje se da je vrijednost hrvatskog tržišta duhanskih proizvoda oko milijardu eura. Kad su cigarete u pitanju, tu domaćih igrača više nema. Prije nego što je BAT kupio TDR, rovinjski su brendovi gubili od pet do šest posto tržišnog udjela na godinu, što je, istini za volju, prilično dobra potvrda za tvrdnju iz BAT-a da ih je trebalo ugasiti jer nisu bili konkurentni. Kad su pale i posljednje carinske zaprake za slobodan uvoz cigareta i njihove se cijene izjednačile s rovinjskim, lokalni brendovi više nisu imali izgleda kraj onih Philipa Morrisa, JTI-ja, Imperiala i BAT-a. U BAT-u se hvale, pozivajući se na istraživanje AC Nielesena, da se njihov tržišni udjel, otkako je TDR uspješno integriran u njihov globalni sustav, porastao na 54,8 posto. Rastu su najviše pridonijeli brendovi Rothmans, Lucky Strike i Dunhill. Još prije tri godine nijedan od tih brendova nije bio među pet najprodavanijih u Hrvatskoj.

Nezahvalno je uspoređivati tržišnu moć pojedinoga proizvođača cigareta na temelju objavljenih rezultata poslovanja. Kad bi to bilo pouzdano mjerilo, ispalo bi da je najveći igrač Philip Morris Zagreb, tvrtka koja je za 2015. iskazala ukupan prihod veći od 2,3 milijarde kuna. Istodobno je TDR imao ukupan prihod od 943 milijuna kuna (uključujući izvoz vrijedan 254 milijuna), JTI 406 milijuna kuna, BAT Hrvatska 258 milijuna, a Imperial 172 milijuna kuna. Međutim, čini se da se kategorija ‘ukupan prihod’ kod svih ne definira jednako, odnosno da Philip Morris ovdje zbraja i vrijednost trošarina, što kod drugih nije slučaj. Kako god, Philip Morris najveći je BAT-ov suparnik na hrvatskom tržištu. O njegovoj snazi dovoljno govori da lanac iNovine, koji je u BAT-ovu vlasništvu i prodaje gotovo isključivo BAT-ove brendove, u ponudi ipak ima i Morrisov Marlboro.

Dostupnost prodajnih mjesta za sve igrače na tržištu cigareta za sve njih bolna je priča o kojoj ne žele javno govoriti. BAT, koji osim kontrole nad iNovinama ima i 46 posto Tiskovih dionica, u tom je smislu u najpovoljnijem položaju u Hrvatskoj. Njegovi konkurenti to ne žele priznati, ali u velikom su strahu da bi BAT mogao postati i Tiskovim većinskim vlasnikom. Štoviše, neki tvrde da se to već dogodilo, no uvidom u Tiskovu dioničarsku strukturu na stranicama Središnjega klirinškog depozitarnog društva nema potvrde da su, barem zasad, ti strahovi opravdani.

Na upit koga smatra najvećim konkurentom u Hrvatskoj, Ram Addanki odgovara bez razmišljanja: – Naša.