SPAŠAVANJE OPELA Brexit i njemački izbori u rujnu ugrozit će preuzimanje i oporavak gubitaša

Brexit i njemački izbori u rujnu ugrozit će preuzimanje i oporavak gubitaša. Objava da bi PSA Peugeot Citroën mogao preuzeti Opel uzburkala je duhove. GM bi se spasio da se može riješiti problematične proizvodnje, ali počne li mogući novi vlasnik rješavati Opelove probleme ekonomskom logikom, bez posla će ostati oko 15.000 ljudi, većinom u Njemačkoj i Velikoj Britaniji.

Svakih nekoliko godina General Motors shvati da ne zna što bi s Opelom, brendom koji posjeduje još od 1931. i nikako da ga se riješi, više zbog širih političkih okolnosti nego zbog poslovne logike. Čim se i natukne o promjenama u tom Hrvatima dragom brendu, njemačka država digne se na stražnje noge, što nije propustila učiniti ni nakon posljednje objave pregovora s francuskim PSA Peugeot Citroën. Zadnji pokušaj prodaje 2009. neslavnio je propao, ali Amerikanci bi se svakako riješili rupe bez dna koja je nabila oko osam milijardi dolara gubitka u proteklim šest godina i novac gubi više od deset godina. No to i nije tako lako pored kancelarke Angele Merkel, jakih sindikata i cijelog kolo-pleta lokalnih interesa u nekoliko europskih zemalja koji, jasno, ne žele ni čuti za smanjenje radne snage, a kamoli za zatvaranje pogona.

Prošli je utorak tako potvrđeno i službeno da dvije tvrtke pregovaraju o Opelovoj sudbini iako nije jasno što bi trebao biti konačni ishod. Na stolu je produbljivanje suradnje, ali i mogućnost klasične kupnje njemačkoga gubitaša, po svemu sudeći vjerojatnija, kojega bi u tom slučaju u red doveo dokazani ‘rezač’ Carlos Tavares. PSA-ov šef već je s ruba povukao francuskog prvaka sma-njivši troškove, pa će utoliko biti zanimljivo vidjeti kako će političarima i drugim zainteresiranim stranama tvrtke predstaviti eventualni dogovor. Čini se prilično očitim, naime, da u danom obliku Opel teško može preživjeti te da će biti potrebne neke nepopularne promjene. Automobile koje malotko želi kupiti u ovom trenutku proizvodi čak 38 tisuća ljudi razbacanih po Europi, a Opel ima i operaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje se prodaje pod brendom Vauxhall, što je ispaš poseban problem.

Nezadovoljstvo političkog vrha i vrlo jakih sindikata zato što nisu obaviješteni o razgovorima s Francuzima nije nikakva tajna. Njemačka ministrica ekonomije Brigitte Zypries javno je provala PSA i GM jer baš nikoga nisu obavijestili o pregovorima, a navodno je i sama kancelarka bila neugodno izne-nadena viješću. Nijemci su vrlo osobno shvatili i znakovitu šutnju francuskog premijera Bernarda Cazeneuvea tijekom službenog posjeta njemačkoj kolegici, pogotovo s obzirom na to da francuska država posjeduje 14 posto PSA-a i zasigurno je znala za razgovore. Ne treba ni-malo sumnjati da će političari u svim zemljama pokušati stopirati bilo kakvo otpuštanje, što je smjer prvih najava, ali i koji jasno nalaže poslovna logika.

Njemačku čekaju izbori u rujnu, a britanska vlada želi svakako izbjeći povezivanje Brexita s otpuštanjima u Ujedinjenom Kraljevstvu, stoga je politički okoliš izrazito nepovoljan čak i za manje poslovne zahvate, kamoli za velik program rezanja. Da Brexit zasigurno neće biti ugodna afera za mnoge tvrtke, može se vidjeti upravo na primjeru Opela koji je zbog britanske odluke o napuštanju Europske unije prošle godine zabilježio neočekivani gubitak. Namjera je bila dosegnuti napokon ‘pozitivnu nulu’ prošle godine, no strmoglavi pad funte završio je uvjerljivim gubitkom od 300 milijuna dolara, ističe Financial Times. Ugledni dnevnik primjećuje kako je GM-ova europska operacija izrazito nedje-lovanja i raštrkana po Europi, što se na kraju očituje u slabim rezultatima.

GM je u Europi prodao manje od milijun automobila prošle godine, debelo ispod kapaciteta od 1,6 milijuna komada. S tim na umu sasvim je jasno da Opel ne može biti isplativ bez korjenitog rezanja i preslagivanja; prema nekim procjenama, bez posla bi pod skalpelom Portugala na PSA-ovu čelu moglo ostati i 15 tisuća ljudi. U suprotnom, teško je vidjeti zašto bi PSA, koji se i sâm tek pretprošle godine uspio vratiti u plus, preuzeo cijelu operaciju.

Povećanje opsega samo po sebi nije dovoljno za ulazak u tvrtku koja u načelu ne poznaje dobit od početka stoljeća i u temelju nije dobro posložena. Čelnici dviju tvrtki u međuvremenu su počeli sastanciti i s političarima kojima, očekivano, govore ono što žele čuti. PSA je, javlja neslužbeno Bild Am Sonntag, obećao suzdržati se od otkaza do 2019. i zadržati četiri tvornice u Njemačkoj do 2020. ako uistinu preuzme Opel.

Posebno je zanimljiva priča s nesretnim Ujedinjenim Kraljevstvom koje još misli samo oblikovati svoj izlazak iz EU, pa tako na sve strane nudi potpuno neutemeljena jamstva. Nakon što su Nissanu obećali neometan pristup europskom tržištu, Britanci sada ista jamstva, čini se, nude i Francuzima iako se realno u to u ovom trenutku ne mogu zaključiti. Njihov položaj osjetljiviji je nego ikad uzme li se u obzir izlazak iz EU, što potvrđuju neslužbene informacije da je 4500 radnih mjesta u Britaniji na vrhu popisa za moguću eliminaciju. Jednako tako, ako novi vlasnik bude morao birati između Njemačke i Ujedinjenoga Kraljevstva, izgledi su neugodno protiv potonje države. Jedino što zasad ide u korist Britancima poslovni su rezultati Opela koji se zasad najbolje prodaje baš kod njih. Napuštanje EU pak moglo bi i onako pogurnuti orijentaciju na druga, dostupnija tržišta.

Ako bi se preuzimanje dogodilo, o spajanju, kako neki opisuju mogući dogovor, nema govora uzmu li se u obzir veličina dviju tvrtki (PSA je prošle godine ostvario prihode od 54 milijarde eura, Opel samo 17 milijuna) i pregovaračke pozicije; novi, uvećani PSA vratio bi se na drugo mjesto u Europi, odmah iza nedodirljivog Volkwagena i znatno ojačao svoj tržišni položaj. Za razliku od GM-a, koji Opelu nije želio dati da sudjeluje na kineskom tržištu, PSA ima kineskog suvlasnika (Dongfeng Motors) i razvijenu operaciju na najpoželjnijem tržištu, što otvara više mogućnosti, no poslovna logika nije sasvim jednostrana. Problem koji bode oči znatno je preklapanje modela jer Opel proizvodi vozila koja konkuruju PSA-ovima, a ne treba zaboraviti i da su se Francuzi tek nedavno financijski vratili iz mrtvih. Tako ambiciozan zalogaj možda je preuranjen financijski i strateški skok.

U paketu s 18 projekata u energetici jedini povezan s pametnim mrežama također se odnosi na Hrvatsku. Povećat će djelotvornost uporabe distributivnih mrežа električne energije u Sloveniji i Hrvatskoj. Vijeće Europske unije odobrilo je prošli tjedan paket s 18 projekata u energetici ukupno vrijedan 444 milijuna eura, među kojima su se našla i dva hrvatska (LNG terminal na Krku i zajednički projekt Hrvatske i Slovenije). Financirat će se novcem iz fonda ‘Povezana Europa’ namijenjenog infrastrukturnim programima. Cilj je tih kapitalnih ulaganja daljnje povezivanje europskih energetskih sustava, unaprjeđivanje sigurnosti dobave i jačanje uloge obnovljivih izvora u energetskom miksu Europske unije s obzirom na osnovni cilj Energetske unije, smanjenje ovisnosti o ugljikovodikima.

Jednako tako, povećanje međusobne povezanosti temelj je energetske integracije Unije i uspostavljanja jedinstvenog tržišta energije. Ukupni fond za energetske projekte te vrste jest 5,35 milijardi eura od 2014. do 2020., a nova runda odobrenja očekuje se potkraj godine. Tijekom 2014. dodijeljeno je 647 milijuna za 34 projekta, godinu poslije 366 milijuna za jedan projekt više, a prošle je 707 milijuna otišlo na 27 projekata. Od odabranih projekata njih sedam odnosi se na sektor električne energije, koji može računati na 176 milijuna eura europskih sredstava, deset na plinske projekte (228 milijuna eura) i jedan u području pametnih mreža (40 milijuna eura). Nadalje, pet je građevinskih projekata (350 milijuna eura), a 13 su studije.

Projekt LNG-a u Hrvatskoj (102 milijuna eura) Komisija je istaknula kao jedan od važnijih kojima će biti omogućena diverzifikacija u regiji kojom dominira samo jedan izvor ponude. Tako će se, tvrde u njoj, poboljšati energetska sigurnost i cjevnovna konkurentnost regije. Valja napomenuti da se jedini projekt povezan s pametnim mrežama također odnosi na Hrvatsku. Riječ je projektu ‘SINCROGRID’ koji će povećati djelotvornost uporabe distributivnih mrežа električne energije u Sloveniji i Hrvatskoj. Krajnji je cilj ojačati infrastrukturu kako bi se mogla nositi s porastom obnovljive energije i povećati energetsku sigurnost a da se pritom ne moraju stavljeti novi nadzemni kabeli.

To je još jedan ključan korak u uspostavljanju čišćega i konkurentnijeg europskog energetskog tržišta. Odgovarajuća energetska infrastruktura presudna je za uspjeh obnovljivih izvora energije. Zahvaljujući tom poboljšanju prijedlozi u paketu ‘Čista energija za sve Europljane’ bliže su ostvarenju. EU pokazuje predanost u dostavljanju jeftinije, održivije i sigurnije energije svojim građanima – rekao je Arias Cañete, povjerenik za klimatske promjene i energiju.