Strpljenje, marljivost i disciplina temelji su dobrog ulaganja. Malim se investitorima savjetuje da izbjegavaju vrijednosnice pojedinih tvrtki. Bolje je usredotočiti se na klasične imovine, odnosno dionice razvijenih tržišta, državne obveznice zemalja Eurozone i slično. Ipak, naposljetku sve ovisi o osobnoj sklonosti riziku.
Investicijski fondovi lani su ostvarili jako dobar rezultat. Nekoliko fondova imalo je prinosa veći od 20 posto, što je iznimno dobar rezultat. Investicijski fondovi, oni ‘klasični’, UCITS fondovi, na kraju siječnja 2017. upravljali su s ukupno 18,77 milijardi kuna. Postavlja se naravno pitanje – koje se ulagačke prilike skrivaju na tržištu kapitala ove godine? – Tržište kapitala pruža praktički bezbrojne prilike. To dobro ilustrira podatak da je tijekom godine iza nas više od 3000 dionica na razvijenim tržištima (EU, SAD, Japan…) ostvarilo rast veći od čak 50 posto. Dakle, prilika uistinu ne manjka. S druge strane, kao oskudni resursi u pravilu se pokazuju strpljenje i marljivost investitora da na pravilan način prouče sve te prilike, a često i disciplina da se drže određenog, konkretnog investicijskog procesa. Nema li ih, taj se potpuno pretvara u kockanje s često ne baš sretnim ishodom.
Odluka o ulaganju je individualna, ovisi o svakom pojedinom ulagatelju, ali pitanja koja bi si svaki ulagatelj morao postaviti su: Koliki očekivani prinos želim i koliki sam rizik spreman za to preuzeti? U kojem roku želim taj prinos ostvariti? Treba li mi u međuvremenu likvidnost? S odgovorima na ta pitanja ulagatelj se može odlučiti za dividendne dionice ili brzorastuće dionice, a isto bi se primijenilo i za izbor sektora (defenzivniji ili agresivniji). Ponekad sklonost preuzimanju rizika prelazi investitorove mogućnosti preuzimanja rizika. S obzirom na volatilnost tržišta kapitala, mlađe bi osobe u strukturi svog ulaganja trebale imati veći udio rizičnijih instrumenta, s obzirom na njihov veći očekivani prinos u dugom roku, ali naravno uvažavajući sklonost riziku. No starije osobe, s kraćim horizontom ulaganja, trebaju biti opreznije kod ulaganja te strukturirati cjelokupan portfelj u skladu s tim horizontom.
Ističu da samostalna selekcija pojedinačnih dionica na tržištu podrazumijeva dobro poznavanje fundamenata investiranja, ali i kompanija te makroekonomskih očekivanja, pa su početnicima sigurnija opcija fondovi, bilo investicijski, ETF ili indeksni, ovisno o preferencijama i stajalištu o efikasnosti tržišta. Fondovi omogućavaju investitorima i s malim novčanim iznosima ulaganje u diversificirani portfelj vrijednosnih papira, o kojem aktivnu brigu vode profesionalni upravitelji. Veličinom fonda postižu se i bolji uvjeti i bolja diversifikacija portfelja, što s manjim iznosima ulaganja ne bi bilo moguće. Ulaganje u dionice svakako je viši stupanj ulaganja na tržištu kapitala u smislu zahtijevanog znanja, iskustva i praćenja tržišta, a u fondovima se o tome brine profesionalni upravitelji. Osnovni savjet ulagačima je da razumiju i poznaju kompaniju, sektor ili indeks koje kupuju i da su im jasna pravila funkcioniranja pojedinoga specifičnog tržišta.
Tradicionalno su defenzivni komunalni i prehrambeni sektor, u kojima se ne očekuju znatne oscilacije poslovanja, što se onda očituje u stabilnijem poslovanju u ciklusa i što je obično praćeno atraktivnom dividendom. S druge strane sektori poput brodarstva i građevinskog, koji su agresivniji u promjeni cijene i volatilnosti te im cijena reagira vrlo često znatnije od tržišta, u pozitivnom, ali i u negativnom smjeru, ovisno o fazi ekonomskog ciklusa. Prije odluke o investiranju potrebno je izraditi financijski plan za pojedinca ili obitelj. Tako svatko treba prije svega utvrditi s čime kreće, tj. koje viškove ima, koja su to uistinu slobodna sredstva s kojima se može raditi. Zatim, važno je razmisliti o ciljevima. Primjerice, to su često osiguranje određene svote za ugodniju mirovinu, financiranje školovanja djece na vodećim međunarodnim sveučilištima, kupnja nekretnine za odmor i slično.
