-
Što donosi novi Zakon o gradnji? – Niz novih mjera koje će ubrzati i olakšati investicije, a naročito velike državne i strateške investicije. Za strateške državne projekte građevinska i uporabna dozvola moći će se ishoditi bez obzira jesu li riješeni imovinsko-pravni odnosi, uz predočenje dokaza da je pokrenut postupak izvlaštenja i da je novac za to deponiran na poslan račun kod suda. Znamo da je vlasništvo uvjet da bi se moglo graditi i kasnije dobiti uporabnu dozvolu, ali postupci izvlaštenja, nažalost, još uvijek dugo traju i time usporavaju gradnju, pa smo na ovaj način to prevenirali. Također smo za linijske objekte, a tu mislim na prometnice, kanalizacijske sustave i sve projekte važne za jedinice regionalne i lokalne samouprave, olakšali izdavanje građevinske dozvole. Sada će se ona moći izdati bez obzira na to što nije formirana građevinska parcela u katastru, a ona se opet ne može formirati zbog imovinsko-pravnih odnosa. To je važno zato što je mnogo naših JLS-a kandidiralo projekte prema fondovima EU.
-
Na što mislite? – Bez dozvola nema ni apliciranja za novac iz EU. S druge strane, produljili smo i važenje građevinske dozvole s dosadašnje tri godine na još tri zato što postupak za fondove EU traje nerijetko dulje od te tri godine, odnosno ako vam financiranje nije odobreno, natječete se dogodine, pa se može izgubiti novac iz fondova EU. Zatim, olakšano je i izdavanje građevinske dozvole kad je mnogo vlasnika na parceli ili na susjednim parcelama, dakle deset i više te kad nema upisanog vlasnika i adrese, primjerice, odelili su prije 100 godina i to blokira cijelu situaciju. Sad smo omogućili da se u takvim slučajevima dostava poziva objavi na oglasnoj ploči i to znači da su zainteresirane stranke obaviještene o postupku.
-
Kakva se to odstupanja u Zakonu predviđaju? – I do sada su bila dopuštena odstupanja od projekta za 30 centimetara. No ako je netko odstupio 40 centimetara, sada može ići na izmjenu građevinske dozvole i kasnije dobiti uporabnu. Do sada nije mogao dobiti uporabnu. Naravno, i dalje ostaju lokacijski uvjeti, tj. ako je udaljenost objekta od međe pet metara, a on je udaljen šest i tijekom gradnje odstupi za pola metra prema međi, i dalje ispunjava lokacijske uvjete i zašto mu ne omogućiti izmjenu projekta i izdati građevinsku i uporabnu dozvolu.
-
Obveza izrade izvedbenog projekta postoji za prvu kategoriju građevina – ceste, željeznice, aerodrome, ali ne i za gradnju npr. škole. Struka kaže da to nije dobro za objekte u kojima su veća okupljanja. – Struka će uvijek smatrati da treba još ‘sedam’ projekata osim glavnog, što je s njezina aspekta razumljivo. Znači, glavni projekt sadržava sve potrebno i nije baš tako neprecizan. Prema tome, propisali smo da se izvedbeni projekt mora raditi za složene projekte, a za ove druge rekli smo da ne mora, ali i može. I to je novost jer prije zakon nije ni omogućavao izvedbeni projekt, nego se investitor dogovarao o tome s projektantom, ali neslužbeno.
-
Razgovarao sam s građevinarima, kažu da im je lakše kad imaju izvedbeni projekt. – Teško je napraviti troškovnik prema glavnom projektu.
-
To i oni kažu. – Ako izvođač ima tri dobra inženjera, troškovnik može…
-
Jednostavni porez na nekretnine uvodi se od 2018. i bit će isti kao komunalna naknada, koja se ukida. Do 2020. planiramo prikupiti podatke o starosti, veličini, sadržaju objekta, primjerice ima li bazen, i na temelju tih podataka vlasnici će plaćati više ili manje poreza.
-
Samo trima programima pokrenut ćemo u sljedećih tri godine projekte vrijedne pet milijardi kuna. Programom energetske učinkovitosti obnovit ćemo više od 600 stambenih zgrada i za to nam je Bruxelles odobrio 100 milijuna eura, od čega ćemo 70 milijuna izdvojiti za višestambene zgrade, a 30 milijuna za obiteljske kuće. Osim toga, za javne zgrade predviđeno je 211,8 milijuna eura iz EU, a očekujemo uštedu energije od 70 posto. Dakle, riječ je o 311 milijuna eura, pridodamo li tome još toliko što će investitori osnivači i vlasnici dolazimo do 622 milijuna eura, tj. oko 4,7 milijarde kuna.
-
Hoćemo li uspjeti povući taj novac? – Za višestambene smo već ugovorili gotovo cijelu alokaciju. To je prvi put da je neko ministarstvo uspjelo ugovoriti alokaciju za jedno razdoblje u samo jednom pozivu i to u trenutku kad je Hrvatska na 0,5 posto iskorištenosti sredstava EU. Za obiteljske imamo problem jer EK ne pozna je mogućnost da se fizička osoba javi na natječaj. Istaknuli smo to kao prioritet na idućoj sjednici EK u Malti, mislim da ćemo to promijeniti jer je to problem i drugih članica EU.
-
Što je novo izvan ZOP-a? – Omogućili smo više paralelnih izmjena prostornih planova. Primjerice, općina ili grad pokrenu postupak radi gradnje nekog projekta. U međuvremenu pojavljuje se investitor koji hoće graditi nešto i općina za to može pokrenuti postupak promjene bez obzira na to što je prvi postupak još u tijeku, što do sada nije mogla.
-
Zakonom o postupanju nezakonito sagrađenih zgrada produljuje se rok za legalizaciju. Na koliko? – U Prijedlogu zakona piše do 30. lipnja 2018., a vidjet ćemo što će Sabor odlučiti. Neki misle da rok treba skratiti na šest mjeseci, drugi su za neograničen rok. Oba mišljenja imaju smisla, ali napominjem da i dalje stoji da se može podnijeti zahtjev samo za objekte vidljive na snimci iz lipnja 2011. Samo smo omogućili legalizaciju ljudima koji su bili bolesni ili nisu imali novca ili su bili u inozemstvu ili su špekulirali pa su naknadno shvatili da bez toga ne mogu registrirati apartman ili dobiti novac za energetsku obnovu.
-
Koliko zahtjeva još očekujete? – Teško je reći, ali događale su se i zloupotrebe jer su se zahtjevi nadopunjavali na način da je netko podnio zahtjev za legalizaciju objekta u Sisku i onda ga nadopunio objektom na Braču, pa mu još netko priključio svoj objekt na Rabu. Imamo informacije, doduše neprovjerene, da se zahtjevi prodaju jer podnositelj kaže nekom: ‘O. K., možeš se prikačiti na moj zahtjev, ali plati.’ Upravo zbog tog nereda sutra ćemo imati sudsko sporovo, pa smo i zato produljili taj rok.
Pravi i pravični porez na nekretnine dolazi 2020.
Kako se preraspodjeljuje novac za legalizaciju? – Dosad je 20 posto išlo županijskom ili gradskom uredu koji rješava predmet, 30 posto išlo je JLS-u, a 50 posto državi. Sad smo državni dio smanjili na 40 posto i ta su sredstva namijenjena za financiranje katastarskih izmjera i sl., a tih 10 posto dali smo lokalnim uredima da se mogu ekipirati, tehnički opremiti i očekujemo da će to ubrzati rješavanje predmeta.
Što je još novo? – U prvom čitanju toga nije bilo, ali najavljujem da će se u drugom djelatnicima koji rade na poslovima legalizacije omogućiti zapošljavanje na određeno vrijeme do završetka legalizacije. Dosad su se zapošljavali na šest mjeseci. Dakle, nema više gubljenja vremena zbog stalnog raspisivanja natječaja za taj posao. Također, zgrade koje nisu dovršene a legalizirane su moći će se upisati u katastar. Dakle, imaš kuću bez krova, a nisi je mogao upisati u katastar. Zašto?
Kako još možemo ubrzati legalizaciju bude li rok neograničen? – U sklopu poreza na nekretnine, a o tome već razgovaramo s Ministarstvom financija, takve bih objekte oporezivao sa znatno većim koeficijentom legalnosti. Nije pošteno da isti porez imaju oni koji su sve legalno radili i oni koji su se oglasili na pravne propise. To će bespravne graditelje stimulirati na sređivanje stanja.
Što kaže ministar financija? – U tijeku su razgovori.
Ovih ste dana pustili u funkciju ZIS. – Pokrenut je prije deset godina i mogu se pohvaliti da je u godinu dana moga mandata u ZIS uvedeno 40 posto nekretnina te su danas sve nekretnine u tom sustavu. Pustili smo i još jednu njegovu funkcionalnost – ‘one stop shop’. Sada svatko može kući ispisati kopiju plana i posjedovni list kao javnu ispravu. Sad je to točna baza relativno točnih podataka, a konačni je cilj u ovoj godini izraditi zakon kako bismo spojili katastar i zemljišnu knjigu. Najkasnije do 2020. imali bismo jednu upravu koja će u jednom postupku evidentirati stanje u ZK-u i katastru.
Tvrdite da u tome imate podršku ministra pravosuđa Ante Šprlje, međutim, prema neslužbenim informacijama on nije oduševljen vašom idejom, ali rekao bih da je to inače sukob struktura dvaju ministarstava. – Točno, ali toga sukoba nema od prije deset mjeseci kada je hrvatska vlada usvojila reformske mjere, a jedna od tih je i ta. Ministar Šprlje i ja smo mnogo razgovarali, naše radne skupine sastaju se dvaput na mjesec. Dakle, u politici nema sukoba, e sad, niže su strukture dužne raditi ono što više naredi, bez obzira slažu li se. Ima i u mom ministarstvu onih koji misle da to nije dobro, ali riječ je o vladinoj politici. Najveći je otpor kod nekih sudaca i pravnika.
Da, oni se ne slažu. – Iako cijenim hrvatsko pravosuđe kao jako važan sustav, ono bi se moralo baviti važnijim stvarima, a ne ZK evidencijama. Kada mi formiramo upravu, tad će se time baviti referenti, a ne više suci, koji će se baviti mnogo važnijim stvarima – sudskim sporovima, za koje znamo u kakvom su stanju. Ovdje govorimo o tehničkim stvarima – evidenciji, promjeni upisa vlasništva gdje je jasno da je prema ostavinskom rješenju sin naslijedio oca i što se sudac ima s time baviti? A ako spor postoji, onda neka idu na sud.
Suci smatraju da je privatno vlasništvo dio ljudskih prava, čije se kršenje rješava sudskim postupkom, a to bi bio upravni postupak kojim se ne mogu rješavati ljudska prava. – Privatno je vlasništvo i Ferari. Dobijete račun od dobavljača, odete u policiju i izdaju vam knjižicu automobila. To je upravni postupak. Znate što ću vam reći, sramota je da geodet ode na teren, svi se slože oko međa, katastar donose rješenje, a onda to na sudu stoji godinama. Znači imamo tisuće neriješenih imovinsko-pravnih odnosa jer čekamo sud, a ti su odnosi riješeni. To mora biti upravni, a ne sudski postupak, a ako netko smatra da mu je nešto oduzeto, može ići na sud.
Da, ali u tom slučaju, s obzirom na to da je to upravni postupak, oštećeni će tužiti državu koja je donijela to rješenje, a ne onoga koji je dobio nekretninu. Mislite li da bi to moglo proizvesti mnogo tužbi protiv države? – Toga se boji i ministar Šprlje, ali zakonom ćemo riješiti da se takve stvari ne događaju.
Na koji način? – Radimo na tome, ali to je više vezano uz Ministarstvo pravosuđa.
Moram priznati da ne razumijem kako se zakonski može riješiti da čovjek u toj situaciji ne tuži državu. Zabranom da je tuži? – Pitajte ministra Šprlje. Ali sve ove nove izmjere pokazale su da je 98 posto postupaka prošlo bez žalbi, tako da ne očekujem mnogo tužbi. Nema straha od pogreške, spajaju se podaci koji su u ovom trenutku u ZK-u. Znači, vlasnik je Ante, a posjednik Pero i to će se upisati. Dakle, samim spajanjem ništa nećemo riješiti.
Što smo onda time dobili jer to imamo i u ZIS-u? – To da će se ovih 200 izmjera koji su u tijeku riješiti u jednoj instituciji za šest mjeseci, a ne da se to vuče godinama po sudu.
‘Dva loša ubiše Miloša’, reče vaš stranački kolega Branko Bačić komentirajući spajanje ZK i katastra. Interesantno je da vas pak HNS-ovka Mrak Taritaš podržava. Kako to tumačite? – Ne bježim od dva loša podatka koja se spajaju, ali novim će se izmjerama rješavati svi ti podaci. Bačićev protivljenje tumačim na način da nema jednoumlja u HDZ-u. On ima svoje mišljenje, iako mislim da nije dovoljno upoznat s ovim projektom koji još nije razrađen, ali siguran sam da će ga podržati.
Dobro, treba računati i na stranačku stegu. – Ne, ne, to nema veze sa stegom, shvatit će to on, a sigurno će i opozicija biti za to.
