Prehrambena industrija prepoznala kanal HoReCa

Braća Pivac ušla su u hotelijerstvo jer im je to novi kanal za prodaju mesa, a i bračka Sardina okreće se lancu HoReCa. Na turističkoj potražnji izrastaju i novi biznisi poput Uja, proizvođača i prerađivača maslina, te proizvođača sladoleda Premisa.

Neujednačenom urbanističkoj vizuri, blago rečeno u kreativnom kaosu, na svakom koraku uz Jadranu magistralu u Splitsko-dalmatinskoj županiji ne-kakav je objekt vezan uz turizam: katkad je to kuća s apartmanima, obiteljski hotelić, trgovina, restoran, pekarnica ili kamp, a u boljim slučajevima hotel s četiri do pet zvjezdica ili marina. Turizam stalno raste te zahvaljujući obali i otocima ima golem potencijal, što prepoznaju i poduzetnici u županiji. Primjerice, vrgoračka braća Pivac ušla su u hotelijerstvo, braća Sardina okreće se lancu HoReCa, a na turističkoj potražnji izrastaju i novi biznisi s dobrom perspektivom, poput Uja, proizvođača maslinova ulja i delikatesnih proizvoda, te Premisa, drugoga najvećeg proizvođača sladoleda u Hrvatskoj. Ne iznenađuje zato da županijskom ekonomijom vlada prerađivačka industrija koja je s trgovinom i građevinarstvom lani ostvarila više 70 posto od ukupnog prihoda svih županijskih tvrtki i k tome je najveći izvoznik i ulagač; u posljednjih pet godina u ukupnim ulaganjima u županiji sudjeluje s 25 posto. Ta su tri sektora i najveći ulagači s više od pola svih investicija, turizam je četvrti.

Uvjerljivo najveći izvoznik i najperspektivnija velika županijska tvrtka jest AD Plastik iz Solina. Taj najveći hrvatski proizvođač plastičnih dijelova za automobilsku industriju nastao je 1992. izdvajanjem iz bivše Jugoplastike i razvio se u tvrtku koja zapošljava 2150 ljudi u Hrvatskoj i svojim tvornicama u inozemstvu. U Hrvatskoj Grupa AD Plastik u Solinu i Zagrebu zapošljava 1200 radnika, dvjestotinjak ih je u tvornici u Srbiji, a ostatak je u dvije tvornice u Rusiji. Također ima ‘joint venture’ tvrtku Euro APS u Rumunjskoj koja ostvaruje 816 milijuna kuna prihoda i zapošljava 579 ljudi. U proteklo četiri godine uložio je više od 350 milijuna kuna, pri čemu se posebno ističe ulaganje u projekt Edison i otvaranje nove robotizirane lakirnice u Zagrebu.

Budući da nemamo automobilsku industriju, AD Plastik iz Hrvatske izvozi sto posto svojih proizvoda. Iz tvornica u Hrvatskoj i Srbiji izvozimo uglavnom na tržišta EU i Srbije, što je gotovo 75 posto naših prihoda, te manjim dijelom čak u Argentinu, Brazil, Meksiko i SAD. U svojim ruskim tvornicama pak uglavnom proizvodimo za rusko tržište – ističe Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika.

Tvrtka je u 2016. povećala neto dobit za 4,1 posto, a povećala je i EBITDA za 15,7 posto unatoč padu prihoda od 8,6 posto, pa EBITDA marža za 2016. iznosi 14,1 posto. Pad prihoda u tvrtki su objasnili kao posljedicu kretanja tečaja na ruskom i hrvatskom tržištu. Došen ističe da su u protekloj godini ugovorili nekoliko važnih novih poslova čija je ukupna vrijednost veća od 20 milijuna kuna.

To su ugovori za Maserati, Fiat, Volkswagen, Renault Clio i Ford kojima je proširen portfelj kupaca i proizvoda te ponuda. Usredotočili smo se na razvoj proizvoda s većim strateškim potencijalom. U protekloj godini isplaćena je i rekordna dividenda, što upućuje na pozitivne novčane tokove i dobru likvidnost. Sve to pridonijelo je rastu cijene naše dionice u 2016. za 40,2 posto – kaže Došen i dodaje da tvrtke AD Plastika u Rusiji nisu iskoristile puni proizvodni kapacitet zbog tamošnjih gospodarskih uvjeta i tečaja rublja te da prodaja još nije stabilizirana.

S obzirom na okolnosti u kojima posluju na ruskom tržištu u tvrtki su zadovoljni rezultatima u prošloj godini, a ove godine očekuju rast. AD Plastik daljnji rast planira otvaranjem novih tržišta, proširivanjem portfelja kupaca i akvizicijama. Neprestano stražuje tržišta Mađarske, Slovačke, Češke te ona izvan Europske unije.

Premda je omiški maloprodajni lanac Studenac s 1,4 milijarde kuna prihoda najjača tvrtka u županiji, internacionalna priroda AD Plastika i zahtjevni klijenti iz autoindustrije pozicioniraju ga u vrh poslovne scene. O kakvom je biznisu riječ, dobro ilustriraju informacije koje smo dobili u pogonu AD Plastika. Prema riječima zaposlenika, kamioni s njihovim dijelovima u tvornici automobila moraju stići bez kašnjenja jer jedna minuta praznog hoda tvornice stoji 10 tisuća eura. Pomaže što je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju olakšan prolaz preko granica, ali, svejedno, ne valja se igrati.

Osim Studenca od maloprodajnih lanaca važni su još Građa i Ribola, koja je od 2011. narasla od 150 na 380 milijuna kuna prihoda i zapošljava 420 ljudi te je sa svojim svlasnikom Nirdom, kaštelanskim proizvođačem igračaka i tekstila obitelji Dragičević (536 milijuna prihoda i 627 zaposlenih), ozbiljan poslovni sustav. Odlično posluje još jedan izvoznik, Ameropa – žitni terminal iz Vranjica, tvrtka koja se bavi skladištenjem i prodajom poljoprivrednih proizvoda te ima silose po cijeloj Hrvatskoj. Napreduje i tekstilna industrija čiji županijski lider Galeb iz Omiša izvozi oko 30 posto proizvodnje. Njegovoj pozitivnoj bilanci pridonosi i poslovanje s državom, odnosno ministarstvima unutarnjih poslova i obrane. Galeb se također okreće turizmu, ulaže u kampiranje.

Prošla je godina za Cemex iz Kaštel Sućurca, koji proizvodi cement, beton i šljunak, izvozi 70 posto proizvodnje te zapošljava 455 ljudi, bila izazovna zbog pada.

Posljednjih nekoliko godina turizam je sve više ‘in’ u županiji. Rekordi se bilježe na otocima Braču i Hvaru te makarskoj rivijeri, a obiteljski hoteli i već poznati apartmani karakteristični su za taj kraj. I dandanás ćete prolazeći magistralom naići na famozne natpise ‘Zimmer frei’ ili ‘pokoje’, u zaleđu ćete naći i kuće za odmor po uzoru na istarske stanice, ali u odnosu na dubrovačko područje srednjodalmatinsko je šarenilo neugledno, maloga gospodarskog obujma te se čini da tek čeka pravi razvoj. Na tom području nekoliko je hotelskih tvrtki koje su 2015. bile među 15 njih s najvećom iskazanom dobiti prije oporezivanja i s najviše prihoda ostvarenih od prodaje u inozemstvu. Sve te hotelske tvrtke, izuzev Sunčanog Hvara d.d. s Hvara, u domaćem su vlasništvu. Najmanja među njima, Hoteli Jadran d.d. iz Gradca, do 2014. poslovala je s gubitkom, ali pretprošle godine prihodi su joj se naglo povećali. Hoteli Brela d.d. upravili su 2015. više od 100 milijuna kuna, s dobiti većom od 17 milijuna kuna. Zlatnu kunu u kategoriji velikih trgovačkih društava 2016. dobila je tvrtka Hoteli Zlatni rat d.d. Bol koja je ostvarila prihod veći od 100 milijuna kuna, a najveći prihod pretprošle godine imao je Sunčani Hvar d.d., više od 234 milijuna kuna. Među tvrtkama koje su ostvarile najviše prihoda od prodaje u inozemstvu u 2015. jesu Hoteli Tučepi d.d., čiji je prihod 2015. bio više od 100 milijuna kuna, a neto dobit oko 11 milijuna kuna, te Hoteli Brela.