Rast rejtinga države SUDAR POVOLJNIJIH KAMATA ZBOG MANJEG RIZIKA S GLOBALNIM RASTOM KAMATNIH STOP

Rast rejtinga države, koji se može očekivati do 2019., znači kvalitetnije investitore i bolje uvjete zaduživanja. No mnogim hrvatskim poduzećima nedostaje kapitala. Prvi korak, dakle, mora biti povećanje kapitala i kvalitete tvrtke.

Kakav rejting, takvi investitori. Budući da je hrvatski kreditni rejting dvije razine ispod investicijskoga, dakle u špekulativnom rangu, takvi su i investitori koji žele ulagati. Neki je ulagač iz Turske na pitanje zašto ulaže u Hrvatsku odgovorio: ‘Odgovaraju nam vaš način poslovanja, vaša administracija i okružje. Imamo strpljenja i lako manevriramo s birokracijom i okončenjem.’ Ne namjeravamo obezvjediti nijednog investitora koji u hrvatsko gospodarstvo želi uložiti bilo kakav novac, no cilj bi nam trebao biti viši. No gospodarsko se okružje mijenja, BDP raste, procjene njegova rasta često se povećavaju, optimizam se polako širi među poduzetnicima i građanima. Agencije za kreditni rejting S&P i Fitch nedavno su promijenile izgleda dugoročnoga hrvatskog kreditnog rejtinga BB iz negativnih u stabilne. Premda je riječ o pozitivnom zaokretu nakon godina potonuća, stručnjaci smatraju kako se ipak treba suzdržati od euforije i stvar promatrati racionalno. Ipak se radi o promjeni izgleda (outlooka), a još nas čeka mogućnost promjene tog izgleda u pozitivni pa tek onda u stupanj viši rejting. I taj viši rejting još će biti biti BB+ (dakle, još u BB, neinvesticijskom razredu). Reklo bi se da još nismo izašli iz šume, ali trend je tu. Stoga se postavlja pitanje što poduzetnik u ovome trenutku može i treba napraviti kako bi se pripremio za rast rejtinga i može li se uopće pripremiti.

U kombinaciji s rejtingom i trendom treba također promatrati okružje na financijskom tržištu, pogotovo u Europi. Zbog količine novca na tržištu, niskih kamatnih stopa i prinosa te veće sklonosti riziku dijela investitora može se očekivati da će i moguće najmanje promjene kreditnog rejtinga potaknuti potencijalne promjene u cijeni zaduživanja. Treba razumjeti da su monetarne mjere središnjih banaka diljem svijeta posljednjih godina osim povećanja količine na tržištu iskrivile i percepciju dijela investitora te povećale potražnju za bilo kakvim većim a silaznim prinosom – kaže konzultant Igor Maričić, direktor Exorsa, koji smatra da bi, kako promjena kretanja kamatnih stopa ne bi iznenadila, racionalno bilo promisliti o refinanciranju kreditnih obveza.

Privucite investitore! – Naravno, takvo refinanciranje ovisit će ne samo o volji kreditora, a na tržištu ima novca za kreditiranje, nego i kvaliteti dužnika, odnosno njihovih projekata. Za kreditora je važno i stanje kapitala (equity) subjekata u Hrvatskoj. Često će kreditori procijeniti da poduzeća nemaju dovoljno kapitala, što će prijeći i daljnje kreditiranje, pogotovo prema nižim kamatnim stopama. Stoga je u ovom trenutku na tržištu za poslovne subjekte, a mnogo ih je s manjkom kapitala, jednako važno razmišljati o privlačenju investitora da bi ojačali svoju kapitalnu bazu. Za to je sada vrijeme, tako će također lakše doći do kvalitetnoga dužničkog (re)financiranja te steći otpornost na moguće tržišne šokove – zaključuje Maričić. Svaki napredak investicijskog rejtinga dovodi i više kvalitetnih investitora. – Ukratko, lančana reakcija kombinacije više opcija i manjega troška financiranja morala bi podignuti gospodarsku aktivnost. Posredno, u srednjem roku, korist mogu očekivati svi građani jer podizanjem gospodarske aktivnosti rast će i zapošlenost, uplate u mirovinske i zdravstvene fondove, optimizam – smatra konzultant Željko Perić.

Dakle, makrookolnosti su poznate, pozitivni se pomaci vide, ali što poduzetnik još može napraviti da se pripremi za rast rejtinga? Jer dok brojni analitičari govore i predviđaju neke buduće događaje, poduzetnik je i dalje zaglibio u svojim problemima. Njemu, bar iz njegove perspektive, promjena nekih slova u nekakvom rejtingu ne znači ništa. Međutim, to nije baš tako.

Poduzetnik mora stalno voditi računa o kvaliteti svih procesa u svojoj tvrtki, pa posebna priprema za slučaj rasta rejtinga ne bi bila potrebna. Nadalje, poslovanje treba pokušati diverzificirati na druga tržišta jer se pokazalo da su se gospodarstva novih članica Europske unije s višim stupnjem integriranosti u jedinstveno europsko tržište i većom izvoznom orijentacijom mnogo brže oporavila od globalnog šoka 2008. – naglašava Šantić.

Dakle, kreatori hrvatske gospodarske politike, ponajprije fiskalne, trebaju iskoristiti sadašnji povoljni trenutak za provedbu mjera koje bi smanjile percepciju rizika za domaće gospodarstvo. Fokus mora biti prije svega na provedbi već mnogo puta spomenutih strukturnih reformi usmjerenih prema povećanju potencijalne stope rasta gospodarstva i osiguranje dugoročne stabilnosti javnih financija. Nažalost, analitičari smatraju kako su poboljšanja zabilježena tijekom 2015. i 2016. uglavnom bila ciklična, odnosno rezultat povoljne međunarodne okoline i političke situacije koja je ograničavala rast državne potrošnje.

Uzimajući u obzir da je razina hrvatskoga javnog duga osjetno veća od prosjeka nekadašnjih tranzicijskih gospodarstava, a danas članica EU, kao i da je potencijalni rast gospodarstva mnogo manji, teško je očekivati da bi se hrvatski rejting u kratkom roku mogao korigirati na investicijsku razinu. Izglednije je u tom razdoblju očekivati poboljšanje rejtinga za jednu razinu – zaključuje Šantić.

Da bi se rejting više podignuo i da bi u skladu s tim Hrvatska postala pravo malo gospodarsko čudo (ipak se treba nadati), treba znatno ubrzati provedbu reformi, pa i onih iznimno nepopularnih i najzahtjevnijih, poput reforme javne i lokalne uprave, o kojoj se govori dulje od desetljeća, restrukturiranja javnih poduzeća i privatizacije, dubinske promjene u sustavima socijalne skrbi, zdravstvene zaštite te mirovinskog osiguranja, obrazovnog sustava i tako dalje.

Trenutačno je hrvatski kreditni rejting dvije razine ispod investicijske, što pokazuje da investitori zemlju doživljavaju kao visokorizično gospodarstvo. Špekulativna razina rejtinga izravno utječe na cijene (re)financiranja države, a posredno na visoku cijenu zaduživanja i drugih domaćih sektora poput kućanstava i poduzeća.

Međutim, moramo biti svjesni da su u današnjim uvjetima, kad Europska središnja banka (ECB) provodi nekonvencionalne mjere monetarne politike koje izazivaju rekordno visoku likvidnost i rekordno niske prinose, investitori skloniji preuzimanju rizika – objašnjava Šantić, ističući da zbog toga moramo biti svjesni da će ‘normalizacijom’ monetarne politike u eurozoni ojačati i pritisci na rast zaduženja svih domaćih sektora, i to zbog rasta međunarodnih referentnih kamatnih stopa i dodatnog širenja premije rizika obzirom na očekivano smanjenje sklonosti ulagača za rizičniju imovinu.

Pozitivna promjena izgleda za hrvatsko gospodarstvo, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, budi.