Dubrovacko- -neretvanska Zupanija

Dubrovačko-neretvanska županija ima više od 2600 sunčanih sati u godini, prekrasni Dubrovnik, Župu dubrovačku s nizom netaknutih uvala, specifičnu unutrašnjost Konavala, neke od najljepših jadranskih otoka i plodnu dolinu Neretve. Turisti Dubrovnik jednostavno obožavaju, a producenti ga vide kao idealni filmski set. Slabe su karike loša prometna povezanost i nevjerojatna činjenica da iz Hrvatske treba ući u BiH pa se opet vratiti u Hrvatsku da bi se došlo u Dubrovnik. Zato je toj županiji prioritet i najvažniji strateški projekt Pelješki most. Osim toga, važan joj je završetak Zračne luke Dubrovnik jer je to za sada jedini siguran i relativno jednostavan način da se doputuje u naš najpoznatiji grad. Upravo zato ondje sve kapacitete usmjeravaju u te strateške projekte. Dogradnja dubrovačke zračne luke uskoro će biti dovršena, terminal je gotovo završen i očekuje ga službeno otvorenje. Još se moraju provesti radovi na rekonstrukciji uzletno-sletne staze, koji će teći postupno, ističu u Županiji.

Dubrovačko-neretvanska županija prva je prema privlačenju ulaganja, posebno stranih. Izradila je sve potrebne prostorne planove, pomaže potencijalnim ulagačima da se lakše snađu u njezinim propisima, ima tzv. one stop shop za kontakte i organizira investicijske forume. Sve je to pridonijelo izvrsnu rezultatu. U Županiji ističu da je to rezultat zajedničkog rada županijske razvojne agencije DUNEA-e, Centra za poduzetništvo, Ureda Dubrovačko-neretvanske županije u Bruxellesu, lokalnih jedinica, LAG-ova, FLAG-ova i OPG-ova.

Za čak jedanaest jedinica lokalne samouprave iz Dubrovačko-neretvanske županije odobreno je sufinanciranje projekata u sklopu Plana usmjeravanja i raspoređa sredstava za razvoj područja otoka u 2017. Odluku je donijelo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odabirom 43 projekta od 82 prijave pristigle na javni poziv. Za projekte u Dubrovačko-neretvanskoj županiji odobreno je gotovo šest i pol milijuna kuna. Kulturna baština važan je dio u turističkoj ponudi, glavnoj gospodarskoj županijskoj grani. U tom su smislu ulaganja u obnovu kulturne baštine pokretač i gospodarskog razvoja. Naime, s prvom danom ove godine počela su se provoditi dva velika kulturna projekta. Zajedno vrijede 90 milijuna kuna, a 85 posto tog iznosa nepovratna su sredstva EU osigurana Operativnim programom ‘Konkurentnost i kohezija’. Obnova kulturnih i povijesnih znamenitosti pridonijet će razvoju novih turističkih sadržaja te se očekuje rast broja posjetitelja i noćenja te potražnje za lokalnim autohtonim proizvodima.

U sklopu tih projekata najveće je ulaganje u obnovu povijesne palače Ismaeli-Gabrielis na otoku Korčuli i opremanje Gradskog muzeja na tom otoku, zatim Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja u Slanome te opremanje muzeja Zlato i srebro Smokvice na otoku Korčuli. Drugim projektom, ‘Povijest na zrnu soli’, o poznatoj stonskoj solani, i obnovom lapidarija obuhvaćen je Ston na Pelješcu. Dubrovačko-neretvanska županija na čelu sa županom Nikolom Dobroslavićem veliku pozornost posvećuje mogućnosti uporabe dostupnih sredstava fondova EU. U pretpripremama razdoblju Županija je sa svojom razvojnom agencijom DUNEA-om provela dio od planiranoga 71 projekta vrijednog oko 370 milijuna kuna; od toga se upravo realiziraju oni vrijedni oko 105 milijuna kuna, a prijavljeni su ili su u postupku prijave projekti vrijedni otprilike 140 milijuna kuna. Jedan od javnosti najpoznatijih projekata, oko kojega su se lomila koplja, jest golf na Srđu, brdu iznad Dubrovnika. Za sada je, nakon desetak godina previranja, još u fazi prostornih planova, studija i pripreme ulaganja, stoga je teško predvidjeti tempo njezina razvoja, kažu u Županiji.

Slična je situacija s turističkim projektom ‘Dubrovački san’ u Dubrovačkom primorju. Župa dubrovačka, koja je i dva desetljeća nakon rata osjećala njegove posljedice, posljednjih godina procvjetala zahvaljujući obnavljanju i gradnji luksuznih hotela. Zato su i tekako važni, iako privatni, projekti ulaganja u hotelske kapacitete u Platu, Kuparima i Mlinima. Dubrovačko-neretvanska županija ima najviše luksuznih hotela visoke kategorije, ali njihov se broj namjerava povećati zbog imidža Dubrovnika u svijetu. Zato i dubrovačka srednja turistička škola ima oznaku Centar izvrsnosti u turizmu, a Kalos – centar zdravstvenog turizma i kongresni centar pridonose želji da se turistička sezona produlji cijele godine, za što Dubrovačko-neretvanska županija ispunjava sve uvjete. Ipak, upravo orijentacija na turizam vodi prema tome da u našoj najjužnijoj županiji dominira djeletnost iznajmljivanja, usluživanja i pripreme hrane te tome da su za razvoj gospodarstva turističke zone važnije od gospodarskih.

Velik je županijski potencijal za razvoj poljoprivrede, posebno ekološke, kažu u Županijskoj gospodarskoj komori, jer delta Neretve, Konavsko polje, otoci Korčula i Šipan te poluotok Pelješac vrijedna su poljoprivredna područja. Zato je vrlo važan strateški projekt navodnjavanja Donje Neretve, Centar kompetencije za agrume u Opuzenu i Centar za marikulturu u Bistrini. Naglasak je na vinarstvu i voćarstvu, zbog čega se svugdje prepoznaju mnogi županijski brendovi, poput ‘neretvanske manadrine’ i ‘pelješkog vina’. Za Županiju je važna realizacija centra za gospodarenje otpadom, koji je u fazi izdavanja lokacijske dozvole jer su završeni poslovi uvrštavanja u planove, prihvaćena je studija o utjecaju na okoliš, dovršena studija izvodljivosti te obavljena provjera u Jaspersu, kontrolnom tijelu Europske komisije i EIB-a. Nakon dobivanja lokacijske dozvole prijavit će se na fondove EU i natječaj za izvođenje radova. Dubrovačko-neretvanska županija spoj je prelijepe obale s biserom Dubrovnikom, idealnim za luksuzni turizam, i živopisnoga zaleđa, prepunoga potencijala za seoski turizam i ekološku proizvodnju.