Dvije strane turističke medalje: šampionska i ovisnička

Industrije gotovo nema, poljoprivreda životari, poduzetničke su zone neiskorištene, prometne veze loše. Čeka se dovršetak investicija u Čilipima te Pelješki most. No i to će najviše koristiti turizmu koji tek treba napraviti pravi iskorak prema doista elitnome.

S obzirom na to da kompanija raspolaže visokokategoricima na atraktivnim lokacijama u Dubrovniku, koji ima sve preduvjete da postane odredište elitnog turizma, prirodna je strategija kompanije fokusirati se na tržišni segment klijentele visoke platežne moći. Takav pristup zahtijeva intenzivna ulaganja u promidžbu na internacionalnim tržištima, sa snažnim fokusom na vrijednost i snagu Dubrovnika kao ekskluzivne destinacije, a hotele JLH kao njezine nositelje. Koncentrirali smo se na ugovaranje luksuznih partnera i turoperatora, ciljajući novinare vodećih svjetskih medija i dovodeći studijske grupe agenata koji se bave elitnim turizmom – odgovorio nam je predsjednik Uprave JLH Camilo Soza. U tvrtki iseljeničke obitelji Lukšić još se nisu htjeli izjasniti o prihodu u 2016., osim što je napomenuo da je zahvaljujući ulaganjima rastao. U ovoj veljači brojili su 678 stalno zaposlenih.

Ove godine grupacija JLH očekuje da će zaposlit između 400 i 420 sezonskih radnika u svojim hotelima na dubrovačkom području, za razliku od prethodnih godina kada smo ih zaposljivali oko 300. U posljednje dvije godine, osim unapređenja i održavanja postojećih kapaciteta, investirali smo više od 200 milijuna kuna u velike projekte vezane za dubrovačke hotele – potpunu rekonstrukciju Kompasa i obnovu svih smještajnih jedinica Dubrovnik Palacea te ovogodišnju rekonstrukciju Excelsiora, koji će se otvoriti prije glavne sezone, te su planirana dodatna ulaganja u podizanje kvalitete usluga u ostalim hotelima – naveo je Soza, dodavši da je JLH lani za stalno zaposlio 57 djelatnika, uglavnom višegodišnjih sezonskih radnika.

Turističke su tvrtke općenito glavni privatni ulagači u županiji. U hotele i ugostiteljske objekte u posljednjih pet godina, uz JLH, ulagalo je još dvanaest tvrtki, od kojih je čak 10 hotelskih. Najvažnije investicije su infrastrukturne, u nove terminale Luke Ploče te Zračne luke Dubrovnik. Osim tih turističkih i infrastrukturnih ulaganja, na razini županije znatnije su investirali još Heksogen i Atlantska plovidba, koji su ulagali u opremu, odnosno poslovnu zgradu i nova plovila.

Cijene su posebna priča. U zidinama je sve najsukuplje. Kava će vas stajati 20 kuna, a domaći pivo 40, a već nakon izlaska cijene padaju. Za vožnju žičarom do Srđa, nekad Atlasova dubrovačkog resursa, morate izdvojiti 130 kuna za odraslu osobu, a 60 za dijete. A na Srđu još nema ni golfa, jer je Upravni sud u veljači ove godine poništio lokacijsku obvezu. Žičara je 2006. privatizacijom pripala obitelji Lukšić, ali je Atlas svejedno nudi svojim turistima. Ova dubrovačka tvrtka davno je nadrasla najjužniji hrvatski grad.

Atlas grupacija lani je ostvarila iznimno dobar rast. Kontinuirano ulažemo u proširenje prisutnosti na inozemnim tržištima i privlačenje gostiju – sajmovima, eventima, ali i direktnim odnosima sa našim inozemnim partnerima te vlastitom prodajom u inozemstvu putem Kompasove mreže. Samo na inozemnim tržištima ostvarili smo impozantan rast 2016. iznad 30 posto, a ukupno 22 posto. Očekujemo rezultat iznad 500 milijuna kuna. Još bilježimo lagani gubitak, ali bit će mnogo manji nego prije. U 2017. očekujemo da ćemo zabilježiti neto dobit – kazao nam je Tomislav Varga, predsjednik Uprave. Ciljano je tržište inozemstvo, odakle pristije 60 posto prihoda. Lani su ulagali u obnovu plovila, a jačanje na domaćem tržištu, kako smatra Varga, već osjeća i konkurencija: – Na domaćem tržištu napravili smo preokret posljednjih nekoliko godina i osjećamo već i respekt konkurencije. Samo u prosincu dignuli smo šest čartera rasprodanih za razne dijelove svijeta – ispričao nam je Varga. Udružen s porečkim Kompasom, pod kapom Adriatica Neta, Atlas grupa ostvaruje najveće prihode u županiji.

Županija posebnu pozornost pridaje obnovi kulturne baštine. U tijeku su dva velika projekta ukupno vrijedna 90 milijuna kuna, a u prijavi su i projekti u vrijednosti od oko 140 milijuna kuna. Ova briga u Dubrovniku odlično se naplaćuje – navodno je ljudima koji imaju nekretnine na području kulise za snimanje ‘Robina Hooda’ plaćeno i do 5000 kuna na dan da zatvore ‘škure’. U starom gradu, u kojem se snimala ‘Igra prijestolja’ i koji će u ‘Star Warsu’ biti najljepši grad galaktike, takve su prilike jedinstvene. Da u Dubrovniku ne bude baš sve vezano uz turizam, Atlantska plovidba, jedna od strateških tvrtki županije, još čuva dubrovačku zastavu na svojim brodovima, koji plove morima na sve četiri strane svijeta prevozeći rasute terete za klijente iz cijelog svijeta. Atlantska je proširila poslovanje na turizam i nekretnine, vlasnik je putničke agencije i poslovno-stam.

Turizam, turizam… industrije gotovo da nema, u tranziciji je praktično izdahnula, poljoprivreda životari na sitno, potencijali poduzetničkih zona su neiskorišteni zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa. Loša prometna povezanost županije nije joj adut za razvoj poduzetništva i industrije u budućnosti. Možda se stvari poprave kad se dovrše investicije u luku u Pločama i zračnu luku u Čilipima. Svejedno, turizam će i tad biti najvažnija gospodarska grana, samo bi trebao napraviti iskorak prema doista elitnom turizmu.