Formiranje cijena sliči operaciji mozga

Posljednjih tjedana javnost se, uz potencijalnu i opasnu zabranu abortusa te aferu ‘dnevnice’ gdje se ne zna tko je krao, a tko kome novac na ruke dao, najviše ‘zabavlja’ čitajući sapunice o poskupljenju plina. Hoće li cijena plina ići gore ili dolje, pitanje je svih pitanja, na koje u uređenim državama odgovara tržište. Ne i kod nas. Zašto bi tržište reguliralo cijene kad je tu Vlada koja može odlučivati pa se, u zemlji bremenitoj prekomjernim deficitom, odlučila igrati socijalne ustanove. A ta igra, ogoljena do boli, izgleda ovako – Vlada je naredila Hrvatskoj elektroprivredi (HEP), čijih 25 posto dionica želi prodati, da od Ine, koju s novcem prikupljenim od prodaje četvrtine HEP-a želi otkupiti od mađarskog Mola, kupi plin po skupljoj cijeni nego što će je prodati građanima, jer je era kupnje plina po povlaštenim cijenama od Ine gotova.

HEP je plin tražio javnim natječajem, a nakon zaprimanja najpovoljnije ponude, koju je dala Ina, HEP je pokušao dodatno utjecati na cijenu. Iz te tvrtke poručili su da se ona tijekom pregovora dodatno snizila, ali koliko poslovna je tajna. – Bitni parametri u postizanju pozitivnog rezultata poslovanja s plinom HEP grupe bit će kretanje cijene plina na tržištu, kretanje tečaja valuta, dinamika isporuke i količine plina u odnosu na klimatske uvjete te varijabilni troškovi. HEP će dodatno upotrijebiti sinergijske efekte plinskog portfelja HEP grupe u svrhu postizanja što nižih troškova i konačnog cilja – pozitivnog rezultata u poslovanju s plinom – priopćili su iz HEP-a.

HEP-ov je natječaj za nabavu plina zaključen 3. ožujka, a Vlada je nekoliko dana ranije, 28. veljače, utvrdila cijenu po kojoj je HEP kao opskrbljivač na veleprodajnom tržištu dužan prodavati plin opskrbljivačima u javnoj usluzi opskrbe plinom za kupce iz kategorije kućanstva. Tom je odlukom HEP-u utvrđena cijena od 18,09 lipa po kilovatstu (odnosno 0,1809 kn/kWh) po kojoj je opskrbljivač na veleprodajnom tržištu dužan prodavati plin opskrbljivačima u javnoj usluzi opskrbe plinom za kupce iz kategorije kućanstva i ta je cijena određena za razdoblje od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2018. godine. Bez tih mjera plin bi od 1. travnja poskupio za 23 posto, budući da njegova cijena na europskom tržištu u zadnje vrijeme raste. Tu razliku pokrit će povećanje cijena plina za gospodarstvo, što je još jedan udarac hrvatskoj ekonomiji, ali tko više i broji. Hrvatska se u ovom slučaju itekako razlikuje od zapadnjih europskih zemalja kojima tako željno želi pripadati i ponaša se kao zemlje ‘omraženog’ Balkana, gdje cijena plina određuje vlada, a ne tržište.

Najveći je problem što Hrvatska ima premalo dobavnih pravaca, tako da najveći dio našeg plina dolazi ili iz domaćih izvora, što je nedovoljno, ili iz Rusije, koja zbog geopolitičkih okolnosti cijenu pogotovo u ovom trenutku ne misli dodatno snižavati europskim kupcima koji su joj, više-manje po nalogu glavnog saveznika iz Washingtona, ‘nabili’ ekonomske sankcije pa je to njezin ‘diplomatski’ odgovor. Europa je pokušala zaobići Rusiju i plin nabavljati iz kaspijske regije, konkretnije iz Azerbejdžana, koji bi preko Sirije, Turske, Grčke i Italije stizao u Europu. Ali rat u Siriji, koji je, smatraju neki, i počeo zbog te ideje, zaustavio je te planove pa se Europa, opet prema instrukcijama iz SAD-a, okreće plutajućim LNG terminalima kako bi se diverzificirali izvori dobave, odnosno smanjila ovisnost Europe o ruskom plinu i povećala o američkom. A jedan takav gradit će se i kod nas.

Kako objašnjava Mladen Zeljko, voditelj odjela za proizvodnju i transformaciju energije Energetskog instituta ‘Hrvoje Požar’, osnovni elementi kojima se u Hrvatskoj određuju cijene plina su cijena dobave prirodnog plina, cijena transporta prirodnog plina i dozvoljeni prihod distributera i opskrbljivača. Najveći dio tih cijena odnosno tarife regulira Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). – Ta je tematika vrlo složena. Kako bismo razumjeli formiranje cijene plina treba pročitati stotine stranica raznih dokumenata, od nekoliko zakona do pravilnika i odluka. Pitanje je koliko to interesira vaše čitatelje i koliko njih to uopće može razumjeti. To vam je, malo karikirano, kaž da na jednoj stranici teksta želite objasniti operaciju mozga i da netko po tome može raditi operaciju mozga. Jasno vam je da je to nemoguće – odgovara Zeljko.

U Ini odgovaraju da na formiranje cijene plina najviše utječe kretanje cijene nafte na svjetskom tržištu kao i ponuda i potražnja plina. Navedena pravila vrijede na svim relevantnim tržištima plina u inozemstvu pa tako i hrvatskom, na koje dominantno utječu zbivanja na europskom tržištu. Budući da europsko tržište plina još uvijek nije u cijelosti jedinstveno nastaje razlika u cijeni plina u pojedinim regijama EU. To je ponajprije uzrokovano različitim dobavnim pravcima te cijenama transporta i skladištenja plina, pri čemu je plin skuplji za potrošače koji su udaljeniji od mjesta isporuke plina u plinski transportni sustav EU.

– Za gospodarske subjekte u Hrvatskoj cijena plina kreće se na razini prosječne cijene plina na tržištima Europske unije, a cijene plina za kućanstva u prosjeku su nešto niže od prosječnih cijena za kućanstva u EU. Stabilnost cijena ovisi ponajprije o sigurnosti opskrbe, čemu najviše pridonosi Inina domaća proizvodnja plina, čije su količine dostatne za zadovoljavanje 50 posto potreba hrvatskog tržišta plina – odgovaraju u Ini.

Nije plin jedini turbulentni resurs na tržištu, zna to dobro svaki vozač. Cijene nafte godinama nisu stabilne, a trenutačna era niskih cijena tog energenta također je najvećim dijelom rezultat geostateških igrica kojim se podbajaju Zapad i Istok. No nećemo se baviti teorijama zavjere, već činjenicama. Kako nam kaže Zeljko, za tržište nafte odnosno naftnih derivata može se reći da je praktično potpuno otvoreno i u tom je segmentu energetike najmanji utjecaj državne administracije.

– Kad je u pitanju područje srednje i jugoistočne Europe, izgleda da intenzivnost prerađe nafte, odnosno rad rafinerija lagano opada. Neke su smanjile svoju proizvodnju, neke su pred zatvaranjem. Potrošnja derivata lagano opada jer su vozila učinkovitija pa troše manje goriva po prijeđenom kilometru – naglašava Zeljko i dodaje da će se potrošnja tog derivata dugoročno smanjiti te da će uskoro elektromobili biti sve zastupljeniji.

I u Ini objašnjavaju da se cijene nafte formiraju na globalnoj razini na temelju ponude i potražnje za tim oblikom energije, a na formiranje cijena nafte u Hrvatskoj najveći utjecaj ima mediteransko tržište nafte.

To potvrđuje i Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je za Lider poručio kako se cijene u Hrvatskoj već nekoliko godina određuju na temelju kretanja cijena sirove nafte i naftnih derivata s mediteranskih tržišta, jer se s tih tržišta uglavnom uvoze i sirova nafta i naftni derivati koji se nude na našem tržištu. Domaća sirova nafta na ulasku u rafineriju obračunava se također na temelju cijene nafte iz uvoza.

– Treba napomenuti da se maloprodajna cijena osnovnih naftnih derivata na domaćem tržištu formira na temelju ulaznog troška sirove nafte, troška prerade ili rafinerijske marže, transportne i prodajne marže te poreza, doprinosa za autoceste i ceste, trošarina i, napokon, poreza na dodanu vrijednost (PDV). U strukturi maloprodajne cijene litre benzina i dizelskoga goriva više od 50 posto otpada na prihod države (fiskalni prihod iz poreza i trošarina) i prihod državnih tvrtki (Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste iz doprinosa za ceste i autoceste) – objašnjava Dekanić i dodaje da ukupni porezi na naftne derivate u SAD-u iznose oko 20 posto, različito od države do države, a u Europi između 50 i 60 posto. Otud i razlika u cijenama između Staroga kontinenta i SAD-a.

I električna energija u Hrvatskoj, premda je tržište liberalizirano i na njemu više ili manje uspješno koegzistira 11 opskrbljivača, što su podaci iz prosinca prošle godine koje nam je dostavila HERA, socijalna je kategorija. Neslužbeno, reći će mnogi, prodaje se ispod cijene zato jer su HEP-ove cijene takve. A dok bivši monopolist koji drži 93,2 posto tržišta kućanstava i 79,9 posto tržišta iz kategorije poduzetništvo (izvor HERA) ima socijalne cijene, imat će ih i drugi izazivači.

– Prvi element u formiranju cijene je cijena električne energije na veleprodajnom tržištu. Ona varira praktično iz sata u sat i njezino je formiranje potpuno slobodno. Drugi element je naknada za upotrebu prijenosne mreže. Taj dio regulira HERA. Treći element je naknada za korištenje distribucijskom mrežom. Četvrti element je marža opskrbljivača. Peti element je naknada za obnovljive izvore energije. Većina tih elemenata ima i različite tarifne stavke odnosno ono što se kolokvijalno zove skupa i jeftina, a službeno se zovu viša i niža tarifna stavka – objašnjava Zeljko.

Trendovi u cijeni električne energije takvi su da veleprodajna cijena, dodaje, bilježi vrlo niske razine, a maloprodajna cijena iz godine u godinu lagano raste. On to zove puzajući rast.

– Teško je govoriti o dugoročnim trendovima, ali mislim da maloprodajna cijena neće padati. Prije bi se mogao očekivati dodatni, ali postupni porast – zaključuje Zeljko. No u Hrvatskoj, zemlji velikih socijalnih mogućnosti i prilika, sasvim je izvjesno da će takav porast izrijetkom, uredbom, odlukom, zakonom ili šakom zaustaviti Vlada. Pogotovo ako se približavaju neki izbori. U suprotnom, sve je moguće pa i skuplja struja.