Grijanje i hlađenje za sela i gradiće

Napori koji se ulaže u što veće uključivanje energije iz obnovljivih izvora u svakodnevnicu građana u Hrvatskoj i svijetu usmjeren je uglavnom na električnu energiju. Ipak, uz nju važni su činitelji grijanje i hlađenje, koji bi se također neizostavno trebali dobivati iz obnovljive energije. Ali tomu nije tako. U Europi otprilike 50 posto potrošnje finalne energije otpada na grijanje i hlađenje, no i dalje je podzastupljeno u odnosu na električnu energiju dobivenu iz obnovljivih izvora. Također, iako u Europi ima više od 7000 centraliziranih toplinskih sustava, oni pokrivaju samo 13 posto europskih toplinskih potreba.

Kako bi se popravilo takvo stanje, pokrenut je projekt ‘CoolHeating’, financiran programom Europske unije za istraživanje i inovacije ‘Obzor 2020.’ ne bi li se potpomoglo razvijanje malih modularnih obnovljivih centraliziranih toplinskih i rashladnih sustava u pet gradova i općina u državama jugoistočne Europe. Riječ je o Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Srbiji u kojima će se sustavi grijanja i hlađenja razvijati prema iskustvima Austrije, Njemačke i Danske. Hrvatsku predstavlja grad Ozalj koji se u projekt uključio prošle godine zato što namjerava izrazito povećati svoju energetsku učinkovitost. Ondje je već bilo neuspješnih prijedloga o gradnji centraliziranoga toplinskog sustava na biomasu kako bi se grijala kućanstva, javne zgrade i dio industrijske zone.

Sada će u sklopu programa ‘CoolHeating’ Ozalj pokušati ostvariti kogeneraciju (istodobna proizvodnja električne i toplinske energije) te modularno proširiti mrežu kako bi se kućanstva mogla spojiti na središnji toplinski sustav. Inače, u Hrvatskoj ne postoje centralizirani rashladni sustavi.

Projektom ‘CoolHeating’ namjerava se pojačati zanimanje područnih zajednica za razvoj mreža obnovljivih centraliziranih toplinskih sustava, no imat će svakako odjeka i na nacionalnoj razini, u Hrvatskoj, i drugim državama u projektu. Mali modularni obnovljivi centralizirani toplinski (CTS) i rashladni (CRS) sustavi mjesni su koncepti za pokrivanje toplinskih potreba kućanstava te malih i srednjih industrija s obnovljivom toplinskom i rashladnom energijom. Mogu se spajati s velikim centraliziranim toplinskim sustavima, no općeniti je koncept da ti sustavi imaju zasebnu distribucijsku mrežu, toplovod, na koji je priključen manji broj korisnika.

Često se ti koncepti ostvaruju u selima ili malim gradovima i upotrebljavaju razne proizvodne sustave, npr. Sunčeve kolektore, kotlove na biomasu te otpadnu toplinu poput toplina iz industrijskih procesa ili bioplinskih pogona. Sunčevi grijanje ne zahtijeva kupnju goriva, a grijanje na biomasu može skladištiti energiju te je otpustiti zimi, kad je Sunčev zračenje znatno niže, stoji u Priručniku za male modularne obnovljive centralizirane toplinske i rashladne sustave.

Uporabom tih sustava snižava se cijena topline, znatno se smanjuje onečišćenje zraka, osigurava stalnost nabave te otvaraju novi poslovi. Za postizanje još boljih rezultata, navodi se u Priručniku, treba integrirati sektor grijanja i hlađenja s elektroenergetskim sektorom u kojemu neprestano raste udio intermitentnih obnovljivih izvora energije kao što su fotonaponski paneli i vjetroturbine. Napominje se da je uporabom tehnologija poput električnih bojlera, dizalica topline te sezonskih i dnevnih toplinskih spremnika dodatno uravnotežuje elektroenergetska mreža.

Danska, primjerice, ima 16 centralnih energana koje proizvode toplinu i energiju, a izvorno su proizvodile samo struju. Uz to ima 380 decentraliziranih elektrana od kojih 70 posto proizvodi struju i toplinu, a ostatak samo toplinu. Tako energiju dobivaju tri od četiri Danca. U Njemačkoj pak 14 posto tržišta pokrivaju veliki centralizirani toplinski sustavi, a 83 posto topline dolazi iz kogeneracijskih toplana. Čini se da je Austrija otišla najdalje s grijanjem putem velikih centraliziranih sustava na biomasu. Mnoga sela i općine dio su velikih održivih sustava grijanja, što je rezultat dvadesetogodišnjih nastojanja da se uspostavi sustav koji iskorištava obnovljive izvore energije.