Humanitarna akcija studenata

Informacije o kvaliteti visokog obrazovanja moraju biti svima dostupne. Institut za razvoj obrazovanja od 2014. provodi kampanju ‘Qualitywatch’ kojom se zauzima za to da sve javne informacije o kvaliteti visokog obrazovanja moraju biti objavljene na mrežnim stranicama mjerodavnih institucija te da ti dokumenti budu dostupni i razumljivi zainteresiranim pojedincima.

Indeks transparentnosti – Projekt ‘Qualitywatch’ donosi nov pogled na razvoj kvalitete u visokom obrazovanju koji promiče participativan i aktivni pristup kojim se širi tradicionalan krug dionika uključenih u sustave osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju. Interakcijom građana te različitih stručnih institucija za razvoj kvalitete obrazovanja moguće je dati nov poticaj daljnjem razvoju kvalitete i relevantnosti visokog obrazovanja. Preduvjet takvog razvoja visok je stupanj transparentnosti što je moguće više javnih podataka, dokumenata i ishoda vezanih uz postupke osiguravanja kvalitete koje provode javna visoka učilišta i mjerodavne javne institucije – ističe Ninoslav Šćukanec iz Instituta za razvoj obrazovanja, stručnjak za politiku visokog obrazovanja na projektu.

Unutar ‘Qualitywatcha’ provedeno je istraživanje koje je obuhvatilo visoka učilišta u Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj te Osječko-baranjskoj županiji, a prema indeksu transparentnosti najbolje ocijenjeni su Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Hrvatski studiji te Katoličko-bogoslovni fakultet na Sveučilištu u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu i Filozofski fakultet u Osijeku te Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije na Sveučilištu u Splitu. Na temelju istraživanja izrađene su i preporuke za nositelje politika visokog obrazovanja koje će biti objavljene u knjizi ‘Uloga transparentnosti u unapređivanju kvalitete visokog obrazovanja’.

Kampanja, koja se sastoji od niza javnih okruglih stolova u Splitu, Osijeku i Zagrebu, traje do 18. ožujka. U sklopu tih okupljanja bit će predstavljeni rezultati projekta ‘Qualitywatch: Aktivna uloga organizacija civilnog društva u praćenju i promociji kvalitete u visokom obrazovanju u Hrvatskoj’, koji je financirala Europska unija u okviru programa IPA. Kampanju od 2014. provodi Institut za razvoj obrazovanja u partnerstvu s Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, splitskom Udrugom MI, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, Institutom društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’ te Udrugom za razvoj visokog školstva Universitas, a na projektu surađuju i međunarodni stručnjaci s Centra za politike visokog obrazovanja (CHEPS) Sveučilišta u Twenteu, Sveučilišta u Grazu te Sveučilišta u Ljubljani.

U sklopu drugog izdanja 24-satnog natjecanja u programiranju Combis planira pronaći i zaposliti nove timove za interni startup Neostartup. Natjecanje će se održati 8. i 9. travnja i na njemu mogu sudjelovati svi redoviti i izvanredni studenti iz Hrvatske koji se prijave najkasnije do 31. ožujka.

Jedan od vodećih pružatelja IT usluga u Hrvatskoj Combis najavio je drugo izdanje 24-satnog natjecanja u programiranju try[catch], u sklopu kojeg planira pronaći i zaposliti nove timove za interni startup Neostartup. Natjecanje će se održati 8. i 9. travnja, a u njemu mogu sudjelovati svi redoviti i izvanredni studenti iz Hrvatske koji se prijave najkasnije do 31. ožujka. Nagradni fond iznosi 38.000 kuna, od čega tim koji osvoji prvo mjesto dobiva 20.000, drugo 10.000, a treće 8000 kuna.

– Hackathon organiziramo drugi put, ponovno sa željom da okupimo najbolje studente programa na jednom mjestu, dobro se zabavimo i stvorimo nešto novo, inovativno i korisno. Za razliku od prošle godine, kada smo imali konkretno zadatke, novi hackathon donosi i novi koncept koji ima veći naglasak na kreativnost – najavio je Mladen Maras, direktor hackatona try[catch]. Dodao je i da unutar Combisa žele potaknuti startup-kulturu te je stoga osmišljen poslovni model Neostartup, kojim su izrazito zadovoljni i namjeravaju ga nastaviti provoditi. Studenti koji su pobijedili u prvom Combisovom hackathonu svoje su ideje proveli u djelo, u potpunosti razvili svoje aplikacije, a potom ih donirali. Prošlogodišnje, prvo programersko natjecanje izazvalo je velik interes studenata te je umjesto planiranih 12, zbog kvalitetno riješenih kvalifikacijskih zadataka, u natjecanju sudjelovalo 15 timova.

U sklopu akcije ‘Priprema, pozor, daruj!!’ Ekonomska fakultet u Rijeci i Studentski zbor EFRI prikupili su sredstva za riječki Dječji dom na Potoku, podružnicu Dječjeg doma Ivane Brlić Mažuranić iz Lovrana, u kojem su smještena djeca predškolske dobi bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Prikupljenim sredstvima studenti su odlučili pomoći u obnovi parka za djecu gdje će se mališani odsad zabavljati igrom u novoj ljuštački s košarom. Predstavnici Studentskog zbora prošlog su tjedna zajedno s dekanom riječkoga Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Alenom Hostom posjetili dječji dom te dječci uručili prigodne darove.

Studenti Veleučilišta Vern’ surađivat će na razvoju usluge UberBOAT, namijenjene unapređenju povezanosti hrvatskih otoka i povećanju kvalitete usluge prijevoza turista u Dalmaciji. Usluga će biti dostupna već ovoga ljeta, a omogućit će ugovaranje prijevoza gliserom korisnicima aplikacije Uber na jadranskoj obali. Prijevoz će obavljati postojeći licencirani operateri. – Vern’ ima studije čija je glavna karakteristika praktična primjenjivost naučenoga u praksi. Nastavne sadržaje upotpunjujemo zadacima iz stvarnog poslovnog svijeta tako da studenti, u suradnji s tvrtkama i predavačima, razvijaju poslovna rješenja, što im postaje dio nastavnog programa i ocjene. Suradnja s Uberom odlično se uklapa u sadržaj kolegija Inovativno poduzetništvo u turizmu, jer ima i širi značaj u smislu boljeg povezivanja hrvatskih otoka, što uz poslovnu komponentu donosi i društvenu korist te novu kvalitetu života na našim otocima – poručio je dekan Vern’a prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila.

Hrvatska studentska asocijacija organizirala je konferenciju ‘Business u sportu’ koja je održana u subotu u prostorijama zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Cilj je bio povezati studente i mlade ljude s uspješnim pojedincima iz svijeta sporta. Budući da su u interaktivnim predavanjima i panelima sudjelovala velika imena hrvatskog sporta poput Dubravka Šimenc, Ivane Brkljačić, Nike Fleiss, Gordana Kožulja, Miroslava Blaževića i Marija Možnika, prisutni su iz prve ruke mogli saznati o raznim aspektima medijskih i marketinških aktivnosti koje se kriju iza uspješnih sportskih priča.