IBM NEMA PROBLEMA S KADROM, NE TRAŽIMO SAMO IT-ovce NEGO ONE KOJI ZNAJU STRANE JEZIKE

IBM Client Innovation Centar je operativan. To je tehnološki centar koji daje uslugu korisnicima IBM-a u čitavom svijetu 24 sata sedam dana u tjednu i to iz Zagreba. U Centru će se primjenjivati napredne tehnologije i alati uključujući i kapacitete IBM Watson Analyticsa, kojima će se moći koristiti različite industrijske grane poput maloprodaje, financija, proizvodnje… Inače, Centar nudi zaokruženi spektar usluga za informatičku infrastrukturu i podatkovne centre opremljene kako IBM-ovim tako i heterogenim okolinama uključujući proizvode drugih IT proizvođača. Mislim da je to uspješna investicija ne samo za IBM, nego i za Hrvatsku. Stvaramo novi profil djelatnika sa znanjima koja su danas u kognitivnoj eri potrebna i koja će u konačnici podići razinu vještina kojima raspolažu.

Ideja je rođena prije nekoliko godina, trebalo je vremena, mnogo rada i ulaganja za ovakav projekt. Ponosan sam što sam bio na čelu tima kojem je to uspjelo. Podrška koju smo dobili od svih uključenih strana bila je na razini potrebnoj za konačni uspjeh.

Kao što smo najavili u srpnju prošle godine, IBM Client Innovation Centar zapošljavat će 500-tinjak ljudi u iduće tri godine. Centar je već sada operativan i pruža usluge korisnicima na globalnoj razini iz Zagreba. Projekt napreduje prema očekivanjima.

Nemamo problema sa zapošljavanjem. Naš Centar zapošljava studente i tehnički obrazovane ljude koji posjeduju znanja iz područja jezika, informacijskih znanosti, matematike i srodnih škola i fakulteta. Znači, uzimamo studente s fakulteta i ljude s tržišta rada koji nemaju isključivo i samo tehnička znanja. Fokusirani smo i na one koji dobro znaju strane jezike, a onda ih uključujemo u svoj, vrlo iscrpan, proces obuke. IBM-ov Centar surađivat će i s fakultetima u Hrvatskoj na programima mentorstva i profesionalnog usavršavanja talenata s tehničkih škola i fakulteta, još u fazi studiranja.

Još prošle godine složio bih se s tom pretpostavkom. Zdravstveni sektor je najvidljiviji, jer je vrijednost koju Watson donosi u medicini ljudima najkonkretnija, najviše vrijedna i presudna. No Watson je sve više u primjeni u telekomunikacijskom i financijskom sektoru, maloprodaji, edukaciji, turizmu itd. Što se zdravstva tiče, odnedavno i Svet zdravja u Slovačkoj upotrebljava Watson upravo za definiranje tretmana liječenja za onkološke pacijente. Uza zdravstvo, jedan od primjera kako nam kognitivne tehnologije mogu pomoći pokazuje i akvizicija kompanije The Weather Company. Podaci koje tvrtka prikuplja mogu predvidjeti količinu kiše na temelju vremenske prognoze i povijesnih podataka. Određeni grad primjerice može na temelju tih podataka obavijestiti građane o nadolazećoj oluju, aktivirati hitne službe i razmjestiti potrebnu opremu i resurse na točke u gradu gdje će biti najviše potrebni. Na isti način ljudi se može obavještavati o dolasku poplavnog vala, nestanku električne energije i zatvaranju prometa na križanjima u gradu. Lako je zamisliti i slične scenarije u upravljanju gradskim prometom, optimizaciji potrošnje energije, uporabi vode i u ostalim područjima koja utječu na naš svakodnevni život.

Imao sam priliku verbalno komunicirati s Watsonom u New Yorku. Watson komunicira danas na devet jezika, a broj jezika konstantno se povećava. Na pitanje kojem odgovor nije mogao biti eksplicitno i jednostavno potvrđen, a uz vrlo impresivan vizualni efekt pretraživanja mreže, traženja podataka i informacija, selektiranja podataka, kontekstualnog uspoređivanja uz osjećaj da zaista vidite kako Watson radi, za recimo 40-ak sekundi Watson je ponudio odgovor potkrijepljen postocima vjerojatnosti uz obrazloženje. Pokazalo se da je Watsonov odgovor bio točan. Još impresivnija bila je prezentacija o mogućnostima u borbi protiv raka. Watson je bio u stanju – putem ‘social security’ broja, računa i drugih dostupnih podataka – praktično rekonstruirati ponašanje i navike pacijenta uz informacije koje nisu dostupne u medicinskoj dokumentaciji. U nekim klinikama u SAD-u na zahtjev liječnika, Watson se upotrebljava u hitnoj službi. Pri stupom na medicinske zapise i javno dostupne informacije na internetu i društvenim mrežama – Watson znatno brže procesuiru podatke i donosi ispravne pretpostavke i zaključke. Liječnik uz pomoć Watsona može u vrlo kratkom vremenu s vjerojatnošću od 90 posto postaviti dijagnozu pacijenta te propisati terapiju. Mislim da nije potrebno posebno naglasiti što znači skraćeno vrijeme reakcije za pacijenta.

Teško je zamisliti bilo koju ozbiljnu kompaniju da nema snažno strukturiranu IT podršku poslovanju. Donedavno je komercijalni sektor bio možda napredniji u odnosu na državu, međutim, mislim da je zrelost u državi kao industriji, u smislu potrebe za naprednim rješenjima u porastu. U tom pogledu nismo mnogo drukčiji od drugih. Ponegdje postoje i tehnološki iskorišćeni, u Hrvatskoj primjerice imamo i prve korisnike u fazi implementacije analitičkih rješenja Watson. Gledajući ukupno, interes za kognitivnu tehnologiju u industrijama izvanredno je visok. Ako promatramo zrelost s te strane, jako smo dobri. No sigurno prostor za poboljšanje u nekim aspektima postoji, što je vidljivo i iz porasta broja zahtjeva za dodatnim uslugama od komercijalnog do javnog sektora.

Hrvatska od 1969. godine, kao četvrta zemlja u svijetu, ima ‘mainframe 360’ – to je ‘mainframe’ koji je kontrolirao slijedanje sonde Apollo. Sa svojim korisnicima u Hrvatskoj slavimo 50 i nešto godina tehnološke prisutnosti, a 1937. godine je prva tehnološka komponenta IBM-a ušla u Hrvatsku. Kao kompanija globalno pokrivamo gotovo sve industrije, među kojima je i ‘government’. IBM je već godinama partner javnom sektoru i državi i prirodno je da smo zainteresirani za nastavak takve uspješne suradnje te ćemo i u budućnosti nastojati donijeti dodanu vrijednost svojim znanjem, iskustvom i referencijama.

Činjenica je da smo već prošli tabularnu i programabilnu eru u računarstvu, a 2012. označava ulazak u kognitivnu eru računarstva. Mnogi korisnici i danas upotrebljavaju rješenja koja su karakteristična za programabilnu eru, a osnovni je cilj primjene takvih računala da pomognu ljudima da budu učinkovitiji u obavljanju svakodnevnog poslovanja. Kognitivna era donosi nešto drugo, kognitivne tehnologije nadopuna su ljudskom znanju i sposobnostima, pomažu nam da brže i efikasnije obavljamo svakodnevni posao, ali i da donosimo kvalitetnije odluke. Ne slažem se s paradigom koja kaže da će računala zamijeniti ljude, tehnologija je tu da pomogne ljudima. Primjerice, IBM Watson je na neki način savjetnik u donošenju odluka, boljem uvidu i stvaranju zaključaka i može pomoći ljudima da brže i učinkovitije riješe probleme s kojima se suočavaju.

O digitalizaciji se dosta priča, sigurno je da se i pojedinci i tvrtke suočavaju s digitalnom evolucijom. Država i gospodarstvo prenose svoje poslovanje i poslovne procese u digitalni oblik, na način da budu što agilniji. Danas entitet mora moći promijeniti proizvod, napustiti ga ako je potrebno, fleksibilnost i agilnost iznimno su važne za organizaciju jer se na taj način vrlo brzo može promijeniti ono što možda dobro ne funkcionira i organizacija se može okrenuti svojim korisnicima. Digitalna transformacija bez obzira na industriju podrazumijeva generalno ključne pretpostavke za uspjeh: sve se vrti oko podataka, informacije moraju biti trenutačno dostupne, poslovno tehnološka arhitektura je ključ, važan je organizacijski model, ali naravno to ne znači da jedan recept odgovara svima. Korisnici su ti koji zahtijevaju nove usluge i proizvode i navode proizvođače/dobavljače da se mijenjaju. I to je razlog zašto se digitalizacija događa. Digitalna transformacija podrazumijeva odmak od tradicionalnog načina poslovanja, vrlo često uvjetovana je disruptivnom konkurencijom koja se pojavljuje kao platformski taktmac i usmjerava se na otvaranje prostora za prihvaćanje novih mogućnosti koje donose globalizaciju i tehnologiju.

Razina zrelosti društva danas se ogleda i u sposobnosti usvajanja usluga kojima se moguće koristiti putem interneta. Kod nas se sve vrti oko OIB-a i digitalna se priča kvalitetno širi preko usluge e-Građani. Takvi sustavi uvijek imaju prostora za unapređenje, jačanje interoperabilnosti, poboljšanje sučelja. U svojoj srži e-Građani jako imaju smisla, građani ih traže, a i komercijalni partneri se uključuju u davanje usluga putem e-Građana. Kvalitetu e-Građana ne treba zanemariti, treba ih unaprijediti, a razvoj takve usluge nikad neće biti završen. Takve usluge, naravno, imaju pozitivnog efekta i na jačanje gospodarstva.