NOVA POREZNA PRAVILA ZA ISPITIVANJE I DOKAZIVANJE BOGATSTVA

Porezna uprava uskoro će imati uvid u tekuće račune, zemljišne i katastarske knjige, stanje štednje… Sve te informacije sigurno će u budućnosti povećati broj postupaka provjere izvora stjecanja imovine te će se kontrola proširiti i na potrošnju koja nije u skladu s ostvarenim prihodima.

Pri svakoj kupnji imovine koja se prijavljuje Poreznoj upravi kupac je u formularu prijave poreza dužan navesti izvore stjecanja imovine. Porezna uprava na temelju odredbi općega poreznog zakona dužna je prikupljati podatke o izvorima prihoda i imovini svakoga građanina Republike Hrvatske te ih nadzirati. Od 2017. Porezna uprava će, osim u žiro-račune, imati uvid i u tekuće računa građana. Uvidom u promete po tekućim računima građana Porezna uprava će nadzorom moći obuhvatiti mnoge koji se snalaze na razne načine kako bi ostvarili dodatni prihod te one koji primaju dohodak iz inozemstva, a ne prijavljuju ga. Mnogi ne znaju da se novac koji im rođak koji nije u direktnoj liniji pošalje na tekući račun smatra se dohotkom i trebao biti prijavljen uz plaćanje poreza na darove.

Osim proširenja kontrole nad tekućim računima, predviđeno je da će Porezna uprava steći uvid i u zemljišne i katastarske knjige radi oporezivanja nekretnina koje počinje 2018. Uvidom u te evidencije vlasništva i posjeda Poreznoj upravi više neće biti poznata samo kupljena imovina, već i ona stečena samostalnom gradnjom. Stanje štednje u bankama, fondovima i brokerskim kućama također je dostupno putem izvještaja o isplaćenim kamatama, a na temelju kojih je lako izračunati stanje uštedevine. Sve te informacije sigurno će u budućnosti povećati broj postupaka provjere izvora stjecanja imovine te će se kontrola proširiti i na potrošnju koja nije u skladu s ostvarenim prihodima.

Kada Porezna uprava pozove građanina na informativni razgovor zbog činjenica bitnih za oporezivanje kod stjecanja imovine, znači da imovina koju je građanin stekao, a za koju Porezna uprava ima saznanja na temelju poreznih prijava i podataka koje prikuplja, nije pokrivena izvorima za koje Porezna uprava ima saznanja (veća imovina od prihoda u evidenciji porezne uprave). U tom će slučaju građaninu biti uručen formular ‘Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine’. U tom je formularu građanin u roku od osam dana dužan iskazati svu imovinu (nekretnine, pokretnine, umjetnine, uštedevine, vrijednosne papire) koju posjeduje na dan podnošenja formulara te izvore financiranja uz dokumentaciju koja te izvore dokazuje u skladu s uputom objavljenom na internetskoj stranici Porezne uprave.

Iz naše prakse pokazalo se da je najproblematičniji taj propisani rok od osam dana. Naime, nije problem iskazati imovinu u roku od osam dana, ali je veliki problem iskazati sve prihode i prikupiti sve dokaze o tim prihodima ako građanin nije vodio svoje evidencije, posebno stoga što prihodi mogu datirati iz razdoblja kada Porezna uprava nije sustavno vodila evidencije o prihodima građana ili kada za neke prihode nije postojala obveza prijavljivanja Poreznoj upravi.

Evidencije o svim prihodima i rashodima rijetko tko ima, jer građanima nije propisana obveza čuvanja dokumentacije i vođenja takvih evidencija pa je prikupljanje svih tih podataka jako zahtjevan posao za koji treba vremena. Stoga predlažemo svima koji su obuhvaćeni tim postupkom da odmah nakon primitka formulara ‘Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine’ zatraže dodatni rok za njegovo ispunjavanje i dostavljanje kako se porezna obveza ne bi utvrdila na temelju nepotpunih podataka. Ako taj zahtjev ne bude pozitivno riješen uz formular predlažem da se na formular stavi napomena da se podaci o prihodima nisu mogli ispuniti u tako kratkom roku te da će biti dopunjeni tijekom postupka.

Nakon što građanin predla formular ‘Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine’ Porezna uprava počinje obradu prikupljenih podataka i provodi nadzor nad transakcijama. U provođenju toga poreznog postupka Porezna uprava priznaje isključivo dokumentirane transakcije (stanje štednih računa, ugovori o kreditima/zajmovima/pozajmicama, bezgotovinske transakcije, potvrde i sl.) te uzima izjave od poreznog obveznika kao i drugih osoba. Ako građaninu nije jasan postupak nadzora ili način popunjavanja formulara, predlažem da se svakako zastraži stručna pomoć. U praksi sam se susreo s tim da su nepotpuno ispunjen formular i nedovoljni prilozi uz njega rezultirali velikom poreznom obvezom zbog koje su se godinama vodili porezni i upravni sporovi, ali i kazneni postupci.

Nakon obavljene kontrole izvora financiranja i stečene imovine, u slučaju utvrđenog ne-razmjera između izvora i imovine Porezna uprava izdaje zapisnik o obavljenom nadzoru u kojem utvrđuje poreznu obvezu prema najvišoj poreznoj stopi poreza na dohodak uz obračun zateznih kamata. Zatezne kamate zaračunavaju se od roka za predaju porezne prijave za razdoblje u kojem je nerazmjer nastao pa do dana izdavanja zapisnika. Na tako izdani zapisnik porezni obveznik ima pravo u roku od 20 dana podnijeti prigovor u kojem može iznijeti dodatne činjenice bitne za oporezivanje i osporavanje zapisnikom utvrđene obveze. U prigovoru je potrebno navesti sve argumente protiv donesenog zaključka iznesenog u zapisniku. Ako prigovor poreznog obveznika bude prihvaćen, djelomično ili u cijelosti, Porezna uprava izdat će dopunski zapisnik. Na dopunski zapisnik porezni obveznik više nema pravo prigovora. Ako Porezna uprava odbaci prigovor na zapisnik kao neosnovan, to će biti obavljeno izdavanjem poreznog rješenja kojim se utvrđuje porezna obveza. Na to porezno rješenje porezni obveznik može izjaviti žalbu u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja.

Žalbu razmatra drugostupanjsko tijelo Porezne uprave. Ako drugostupanjsko tijelo odbaci žalbu, rješenje postaje pravomoćno i obveza poreza dospijeva na naplatu. Jedini pravni lijek nakon toga je podnošenja tužbe protiv rješenja na Upravnom sudu, ali to u pravilu ne odgaja naplatu rješenjem utvrđene obveze. Kada je riječ o velikom nerazmjeru imovine i izvora financiranja, Porezna uprava podnosi kaznenu prijavu protiv poreznog obveznika bez obzira na naplatu poreza.