Home / Biznis i politika / Dnevnik jednog nomada

Dnevnik jednog nomada

Razapet između Skandinavije i Balkana, između Osle, Ljubljane, Zagreba i Brčkog, Bekim Sejranović zarožen je dvaju svjetova, a njegov je ‘Dnevnik jednog nomada’ istodobno putopis, dnevnik čitanja i zbirka zapisa o svakodnevnom životu. Od 2011. do 2016. putuje od Ljubljane preko Osle do Zagreba i Brčkog, piše zapise o jednoj ljubavnoj priči i njezinoj propasti, o ocu koji gotovo svakog mjeseca putuje iz Osle u Ljubljano da vidi mladu kćer jer se boji da će ga zaboraviti i o staroj kćeri u Oslu. Slijedimo Bekima na brojnim književnim promocijama, festivalima, pratimo njegove susrete s kolegama, prijateljima, ženama i ljubavnicama, čitamo o knjigama koje on čita. U ovoj knjizi nema glavnog junaka, tu su samo Sejranović i njegovi demoni.

Trump, Berlusconi, Le Pen… Populista je u svijetu sve više. No što točno populizam jest? Treba li sve koji kritiziraju elitu na vlasti nazivati populistima? Koja je razlika između desnog i lijevog populizma? Približava li populizam vladu narodu ili je prijetnja demokraciji? Analitička i provokativna, knjiga polazi od povijesti i upotrebljava primjere iz Europe, Latinske Amerike i SAD-a kako bi definirala obilježja populizma i prokazala dublje uzroke njegovih aktualnih izbornih uspjeha. Populisti tvrde da samo oni predstavljaju narod, svi su drugi nelegitimni. Kad su u oporbi, inzistiraju na tome da su elite nemoralne, a narod je moralan i nepogrešive volje. Često pozivaju na referendum, ali samo zato da dobiju potvrdu onoga što su već sami definirali kao volju pravog naroda.

Knjiga je usmjeren na primjenu ‘cost-benefit’ analize u kontekstu kohezijske politike Europske unije. Prvi dio knjige prikazuje razvoj i primjenu analize troškova i koristi s fokusom na njezinu ulogu u pripremi projekata predloženih za sufinanciranje iz fondova EU te temeljna načela izrade. Ukratko je naveden i sadržaj analize troškova i koristi. Drugi dio knjige objašnjava obvezne elemente sadržaja analize troškova i koristi. Knjiga bi trebala biti pomoć u svladavanju metodologije i razlikovanju dobre od loše studije i vezu između dobre studije i lošeg projekta i obrnuto te tako pridonijeti boljoj pripremi i odabiru investicijskih projekata. Izrađivačima će pomoći sistematizirani sažeci.

Nedavno smo u ovoj rubrici pisali kako su novi film M. Nighta Shyamalana i televizijska serija ‘Legion’ pokazali da se o superjunacima može i drukčije. Sada je u hrvatska kina došao i ‘Logan’, najbolji film iz Marvelova svemira ikad proizveden. Producenti su, s obzirom na to da riječ o posljednjem nastavku o Wolverineu, napokon autorima dali odriješene ruke, a hollywoodski veteran James Mangold snimio je film svoga života. Redatelj otvoreno koketira s vesternom, tvrdokornim kriminalističkim filmovima sedamdesetih, hororima osamdesetih, dijalozi Hugha Jackmana i Patricka Stewarta briljantni su u svome sarkazmu, a Wolverineove oštrice nikad ne dosade. ‘Logan’ je koncipiran kao film o borbi između dobra i zla. Na jednoj su strani imigranti, afroameričke radničke obitelji, obespravljeni i drukčiji. Nasuprot njima stoji plaćenici, netoleranti, nasilnici s afinitetima prema vatrenom oružju i korporacije koje zbog profita uništavaju okoliš. Osvježavajuće je vidjeti i film iz žanra superjunaka koji je rangiran oznakom R, što znači da su osim nasilja dopuštene golotinje i psovke, dakle jezik odraslih.