Jakuševac ćemo zatvoriti najkasnije za četiri godine

Vjerujem da ću s ovom vladom napokon riješiti i pitanje Sveučilišne bolnice u Blatu. Neke se preinake već rade, za složenije prostore izrađuju se razvojne studije. Ne smijemo pogriješiti jer je riječ o zaista važnim dijelovima koji će promijeniti vizuru grada. Za to treba strpljenja, ali završit ćemo to. Jakuševac ćemo zatvoriti najkasnije za četiri godine. Sad napokon imamo državni plan gospodarenja otpadom, radimo na temelju njega i svoj lokalni. Odlično surađujemo s Vladom, a ona je važna za ove složene projekte.

Ponošim se time što mogu uzdignute glave prošetati bilo kojim zagrebačkim kvartom i na svakih stotinu metara vidjeti projekt koji sam sa svojim surađnicima ostvario u proteklim mandatima. Teško mi je sad nabrojiti sve projekte koji su provedeni, koji se provode i koji se planiraju provesti. Svi su oni u istoj funkciji – bit je u tome da grad dobro živi kao zajednica i da se svi u njemu dobro osjećaju, da je funkcionalan, siguran i pun mogućnosti za sve. Lijepo je čuti i pohvale iz okoline, dobiti europska priznanja i nagrade, ali najvažnije mi je da svi surađujemo što kvalitetnije zadovolje svoje različite potrebe, od egzistencijalnih do obrazovnih, kulturnih, sportskih, poslovnih. Svoj život podredio sam Zagrebu i tako će biti i dalje. Ako sam u žaru borbe da napravimo što više i što bolje za ovaj grad koji put i pogriješio, te pogreške ispravljali smo u hodu, ali, zapravo, u svemu onome što sam činio u formi i sadržaju, ništa ne bih mijenjao, jer onaj tko nikad nije pogriješio, nikad nije pokušao napraviti nešto novo. Ne žalim ni za čim.

Možemo konkurirati svim srednjeeuropskim gradovima, ali ne u svemu. Zagreb ima povoljan geografski položaj na nekoliko europskih koridora, odličnu cestovnu infrastrukturu i povezanost s morem, razvijene transportne usluge i blizinu zračne luke s vrlo dinamičnim prometom, koncentraciju znanstvenih, istraživačkih i obrazovnih institucija te dugogodišnju tradiciju poduzetništva i obrtništva. Sve su to njegove prednosti koje ističemo u privlačenju stranih ulaganja. Više od 50 posto izravnih stranih ulaganja i gotovo trećina hrvatskoga BDP-a ostvaruje se upravo u Zagrebu. On je postao metropolja, važno turističko odredište poželjno za posjet, za ulaganja i život. Ali sve ono što Zagreb čini takvim, nije moja zasluga iako vjerujem da sam tomu znatno pridonio.

Zato što je, uz ostalo, u Zagrebu ulagačima na raspolaganju obrazovana radna snaga s vrlo prihvatljivim troškovima rada u odnosu na zapadnoeuropske zemlje. Visoka produktivnost radne snage u odnosu na ostale dijelove Hrvatske, pa i u odnosu na neke zemlje u Europi, zacijelo je još jedna od prednosti Zagreba kao investicijske lokacije.

Ne radim od mandata do mandata, znate da ja trčim maraton! Zar to nije itekako vidljivo? Političari govore o mandatima i donose odluke za mandat, a državnici i vizionari govore o budućnosti i donose odluke za generacije.

Kao i dosad, bit će najbolja. Ponudit ćemo Zagrečanima ljude koji su se već dokazali, koji imaju energije, strasti i ljubavi za svoj grad. Tko to nema, ne treba raditi javni posao. Ponudit ćemo one koji znaju služiti. Za razliku od drugih, posebno tzv. velikih stranaka, i ovaj put vodit ćemo računa o spolnoj zastupljenosti.

Nikoga ne odbacujem; upravo obrnuto, ja sam gospodu Švaljek pozvao da pomogne u mojem timu. Pogledajte moju zamjenicu Vesnu Kusin, koja je bila zamjenica i savjesno radila i prije nego što je imala moju punomoć da vodi grad. I poslije punomoći svejedno je radila jednako ustrajno i marljivo jer je u igru ušla sa strašću i željom da pridonese i ostavi nešto ovom gradu. Sandra Švaljek, nakon što sam joj uskratio punomoć i dao je Vesni Kusin, više nije htjela biti zamjenica, više nije htjela raditi, dala je ostavku. Zanimala ju je samo vlast, a ne građani i Zagreb.

Sve najbolje o Anki Mrak-Tarića. Dok je bila pročelnica Ureda, u mom je timu radila korektno, u skladu sa svojim mogućnostima u svojoj domeni. Uvjerem sam također da će gospođa Esih opravdati povjerenje kao saborska zastupnica. Gospodin Prgomet još je jedan dobar kandidat. I, kao što uvijek govorim: što više kandidata, to bolje.

Engleski jezik, 44 posto njemački i 24 posto talijanski, a ako tome pridodamo i mogućnost sporazumijevanja u jezicima koji se govore u BiH, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori, vidimo prednost Zagreba kao idealne poslovne lokacije za jugoistočni dio Europe. Samo metropsko područje Grada Zagreba ima više od 1,2 milijuna stanovnika, a spomenute jugoistočnoeuropske zemlje iznad 13 milijuna. Svjestan sam da su i ulaganja jedan od najvećih pokretača gospodarskog rasta, zato vodim aktivnu investicijsku politiku, neprestano se razvijamo, promičemo i realiziramo inovativne ideje i kapitalne projekte. Često sam zbog toga izložen kritikama nekih interesnih skupina, no to me neće pokolebati da grad razvijamo dalje u svakom smislu. Aktivna politika gradske uprave prepoznata je i izvan granica Hrvatske. Tako se Zagreb u natjecanju magazina Financial Times, u velikoj konkurenciji od 294 europska grada, našao među prvih 10 europskih gradova budućnosti 2016./2017. Analizirane su kategorije kao što su ekonomski potencijal, radno i poslovno okružje, efikasnost i infrastruktura. Nedavno je Zagreb na natječaju za Europsku nagradu za promicanje poduzetništva 2016. (EEPA) s projektom ‘Zagreb – poduzetan i odgovoran grad’ osvojio drugo mjesto. To što je u konkurenciji više od 340 prijavljenih projekata s područja EU bio nominiran u kategoriji ‘Odgovorno i uključivo poduzetništvo’ uspjeh je za cijelu Hrvatsku.

Grad Zagreb gospodari znatnim fondom građevinskog zemljišta i građevina, što omogućuje aktivnu ulogu Grada u usmjeravanju i poticanju gospodarskog i prostornog razvoja. Kao jedan od imperativa održivog urbanog razvoja svakako je ‘brownfield’ regeneracija. U tom smislu i Grad Zagreb želi transformirati stare, nedovoljno iskorištene industrijske i komercijalne građevine i površine te privlačenjem novih aktivnosti i ulaganja stvoriti dodatne vrijednosti istodobno poštujuci dosadašnje vrijednosti lokacije. Neke od najvažnijih nekretnina u vlasništvu Grada Zagreba čijim se oživljavanjem predviđa nov prostorni razvoj u samom su središtu ili njegovu kontaktnom području. Zagreb je na nizu projekata započeo prilično složene i dugotrajne aktivnosti. To se ne može napraviti preko noći i za to zaista treba strpljenja. U to svakako ulaze Zagrebački velesajam, čiji je redizajn pokrenut, Blok Badel na Kvatriću, kompleks Zagrebačke, Gredelja, Paromlina i bivše tvornice Sljeme u Sesvetama, Vojna bolnica Vlaška te drugi projekti. Vjerujem da ću s ovom vladom napokon riješiti i pitanje Sveučilišne bolnice u Blatu. Neke se preinake već rade, za složenije prostore izrađuju se razvojne studije. Ne smijemo pogriješiti jer je riječ o zaista važnim dijelovima koji će promijeniti vizuru grada. Za to treba strpljenja, ali završit ćemo to.

Velike, iz dana u dan sve veće. I sve više poduzetnika ostvaruje odlične rezultate i zapošljava sve više ljudi. Gospodarski pokazatelji za Zagreb mnogo su bolji od prosječnih pokazatelja za Hrvatsku – prosječna plaća raste, nezaposlenost pada. Radi prevladavanja krize i stvaranja uvjeta za brz oporavak i razvoj obrtnika, malih i srednjih poduzetnika u sklopu ‘Smjernica gospodarskog oporavka i zaštite standarda građana’ jedna od mjera bila je i osnivanje Interventnog fonda od 20 milijuna kuna. Ulazak Hrvatske u EU bio je velik izazov, stoga smo svim svojim poticajnim njerama nastojali pomoći poduzetnicima da se što brže i lakše uključe na europsko i globalno tržište. Većini su dobro poznate naše mjere koje stalno provodimo na temelju gradskoga ‘Programa poticanja razvoja, obrta, malog i srednjeg poduzetništva’. Za provedbu tih mjera i aktivnosti Grad Zagreb je od 2000. do kraja 2016. utrošio oko 400 milijuna kuna. U posljednje vrijeme mnogo smo napravili i na jačanju startup-scene u Zagrebu.

Kreditni rejting Zagreba procjenjuju najveće svjetske rejting agencije Moody’s i S&P, pri čemu valja naglasiti da gradovi ne mogu imati veći rejting od državnoga, odnosno zagrebački rejting ograničen je hrvatskim kreditnim rejtingom. Evo, posljednja izmjena u ožujku ove godine koju je dala agencija Moody’s poboljšala je izgled iz negativnih u stabilne za- državši ocjenu Ba2. S&P još je u prosincu 2016. izmijenio izgled iz negativnih u stabilne slijedom promjene izgleda RH, a ocjena kreditne sposobnosti zadržana je na BB. U potvrđi postojeće ocjene kreditne sposobnosti i poboljšanih izgleda Grada ogleđaju se dobra fiskalna disciplina, kontrolirani gradski dug, umjerene potencijalne obveze, poboljšana likvidnost Grada i ključna uloga koju Zagreb ima u nacionalnom gospodarstvu. Kreditni rejting Zagrebačkog holdinga, trgovačkog društva u vlasništvu Grada koje znatno utječe na kreditni rejting Zagreba, povećan je prema S&P-u od 2013. u dva navrata. To nije ostvarila nijedna tvrtka u Hrvatskoj. Taj pozitivni trend vidljiv je od zadnjih lokalnih izbora, otkad kao gradonačelnik ponovno mogu utjecati na odlučivanje predstavničkog tijela. To su mi pravo politički oponenti od 2010. do 2013. sustavno ograničavali. Kako bi me ograničili, mijenjali su čak i zakon.

Zaduživanje jedinica lokalne i područne/regionalne samouprave, pa tako i Zagreba, ograničeno je Zakonom o proračunu. Zaduženje Grada danas je 1,44 milijardi kuna. Zagreb je u odnosu na svoje prihode jedan od najmanje zaduženih gradova u Hrvatskoj, a i jedna od najmanje zaduženih europskih metropolija. To da se izravnim dugom Grada dobro upravlja s obzirom na termišku usklađenost i visinu dospjelih obveza naglašavaju i rejtišne agencije. Valja istaknuti da bi zaduženje bilo bi i manje da nije bilo čestih promjena Zakona o porezu na dohodak zbog kojih je Grad, da bi održao kontinuitet u financiranju svojih zakonima utvrđenih funkcija, morao posezati za dodatnim izvorima financijskih sredstava.

Treba i mora biti. Ima toga mnogo više nego što ste nabrojili. Za mene se može čuti da sam populist, ali zar uopće treba spominjati besplatne udžbenike, pomoć za novorođenu djecu, pomoć umirovljenicima, osobama s invalidnošću? To moramo imati. Grad čine građani i oni su mi na prvome mjestu; onima koji su ugroženi mora se pomoći, to nam je i ljudska zadaća. Besplatne udžbenike uveo bih u cijelu Hrvatsku. Ljudi se trebaju obrazovati, trebamo poticati stvaranje obitelji, rađanje djece. Bez ljudi ništa ne vrijedi. U podlozi dobre socijalne politike uvijek moraju biti gospodarstvo, gospodarski razvoj, poticanje ulaganja, potpora obrtnicima te malom i srednjem gospodarstvu. Pazim na tu ravnotežu. Ono što se nekomu čini kao trošak, ja vidim kao ulaganje u budućnost.

Ta priča o smanjenju prireza upućena je onima koji to ne razumiju. Prirez se ne plaća na osnovicu dohotka, nego na osnovicu obračunanoga poreza. Prosječna je neto plaća u Zagrebu 6500 kuna. Uz toliku plaću, a takvih je najviše, oni koji imaju dvoje djece uopće ne plaćaju porez, pa tako ni prirez. Dakle, njima to smanjenje ne bi ništa značilo. Čak i kad bi prirez bio ukinut. Oni s prosječnom plaćom i jednim djetetom, uz smanjenje prireza sa 18 na 15 posto, plaćali bi samo 10 kuna manje na mjesec, dakle 120 kuna na godinu. Učinak smanjenja prireza znatno bi mogli osjetiti oni s neto plaćom od 20.000 kuna, bez porezne olakšice na djecu i uzdržavane članove, ali vjerujem da takvi nisu ciljna skupina i njima smanjenje prireza ne bi znatno povećalo standard. Zato ta poruka o smanjenju prireza nema smisla. Trebamo se podsjetiti na to da država cjelokupan porez na dohodak ne prepušta lokalnim jedinicama i da je svaka promjena poreza na dohodak smanjivala gradske blagajne, a ne državnu. Možemo i u cijelosti ukinuti prirez, ali trebamo znati da se ne može nekomu dati ako se negdje ne uzme. I dalje sam za gradnju vrtića, škola, besplatne udžbenike, jeftin javni prijevoz i sve drugo što podiže kvalitetu života u gradu. Vjerujem da i većina Zagrepčana više voli to nego 10 kuna više mjesečno na plaći.

U suradnji s Arhitektonskim fakultetom izrađena je studija ‘Programske smjernice i program sadržaja strateškog gradskog projekta Zagrebački velesajam’ koja će uskoro biti predstavljena i u kojoj su analizirani vizija i strateški ciljevi, strateške smjernice, koncept preobrazbe i mogući sadržaji. Zagrebački velesajam oduvijek je bio mjesto inovacija pa će se u skladu s tradicijom i značenjem tog mjesta promišljati i njegova buduća namjena. Jaka startup-zajednica kao suvremeni trend razvoja gospodarstva tako logično nalazi svoje mjesto upravo na Zagrebačkom velesajmu. Uz to, paviljon 18 preuredit ćemo u Hrvatski boksaci centar; taj je projekt gotov i raspisujemo natječaj za radove. Paviljon 1 redizajniramo i stavljamo u funkciju atletske dvorane, koja je Zagrebu potrebna; projekt je također gotov i za koji dan raspisujemo natječaj za radove. Sve ono što se može bez rušenja staviti u drugu funkciju, redizajnirat ćemo za različite potrebe, gospodarstva, sporta, kulture. Ostale derutne građevine već su u planu rušenja. Velesajam će se otvoriti i integrirati s gradom, neće biti ograd, osim dijela koji će se ostaviti za potrebe sajmovska s novim, modernim konceptom. Ostatka prostora također će se transformirati u skladu s programom sadržaja nakon njegova predstavljanja i konzultacija s javnosti. Redizajnirani Velesajam s novim funkcijama, parkovima i pješačkom zonom udahnut će život Novom Zagrebu, koji je zakinut za društvene sadržaje, i također će biti nov centar poduzetničko-istraživačke infrastrukture radi nužnog povezivanja znanosti i gospodarstva.

I ove godine, kao i u svim proteklim godinama kad nije bilo lokalnih izbora, zacrtali smo i provodimo niz projekata, svi su već u nekoj fazi provedbe; neki će biti gotovi ove godine, neki zahtijevaju nekoliko godina. Sa svojim timom ne radim od izbora do izbora, nego uvijek. Od aktualnih projekata mogu izdvojiti obnovu pročelja zgrada s pomoću gradskih subvencija i do 80 posto, projekt sljemenske žičare s rekonstrukcijom pruge Mihaljevac – Dolje, rekonstrukciju rotora Remetinec, dovršetak Radničke ceste u punom profilu s početkom gradnje tramvajske pruge prema Zračnoj luci, besplatan internet u cijelom gradu, vodu iz sustava vodoopskrbe u svakom kućanstvu jer, naime, još 0,74 posto građana nije priključeno na sustav vodoopskrbe, gradnju naselja u Podbrežju sa svim predškolskim, školskim, kulturnim i drugim društvenim sadržajima te infrastrukturom koja treba nekom kvartu. Sve se to već naveliko radi, kao i još mnogo drugih projekata; svi su važni i svi su prioriteti. Ja više volim raditi negoli govoriti, projekti govore i govorit će za sebe.

Bojim se da vaše pitanje ima ugrađenu pogrešku. Ono implicira paradigmu ‘ili – ili’, a ja, kad god je to moguće, inzistiram na onoj koja ne isključuje. Zašto bi projekt žičare značio odustajanje od bilo čega, pa i rješavanja drugih prometnih pravaca? Stalno uspoređujemo različite stvari, različita područja aktivnosti… i sukobljavamo se kao da život nije punina u kojoj ima mjesta za sve i u kojoj je nužno raditi i graditi mnogo toga istodobno. Biranje i određivanje prioriteta, osluškivanje želja i potreba građana, poduzetnika, grada… dio su vještine upravljanja, i to kao vještine služenja. Vjerujem da u tome imam nešto znanja i iskustva te potvrdu da su to Zagrepčanke i Zagrepčani prepoznali. Nije sve savršeno, ali, da se našalim, nije ni daleko od toga. Žičara je dug Zagrepčanima jer već su je imali i moj grijeh može biti samo to što već nije gotova, ali i za to postoje objektivni razlozi. Ipak, najvažnije je što su radovi počeli i sve ide u dobrom smjeru. U prometnim rješenjima pak ništa nije isključeno i ni od čega se nije odustalo, sve to ide usporeno sa žičarom kao dio cjelovitog sustava.

Ne slažem se s vama. Za kime Zagreb debelo kasni? Samo nemojte i vi uspoređivati Zagreb s Prelogom ili Krkom. U jednu zgradu u Zagrebu, Mamuticu, stane cijeli Prelog i dio Krka. Ne želim umanjiti njihovu uspješnu organizaciju, zaista cijenim ono što su napravili na svome području, ali želim istaknuti da je Zagreb metropol s 800.000 stanovnika i velikom frekvencijom posjetitelja cijele godine te da ne treba miješati kruške i jabuke. Sanirali smo Jakuševac i iz smetlišta pretvorili ga u uređeno odlagalište, sa gradili smo jedan od najmodernijih pročistača otpadnih voda u Europi i skinuli Zagreb s crne liste onečišćivača crnomorskog slijeva, a treća je sastavnica uspostava učinkovita, ekonomična i ekološki prihvatljiva sustava gospodarenja otpadom.

Krenimo od početka. Kad sam prvi put postao gradonačelnik, Jakuševac je bio smetlište, brdo smeca koje se odlagalo desetljećima. Već u prvome mandatu organizirao sam pripreme za sanaciju tog smetlišta i, evo, to je već godinama uređeno odlagalište s redovitim nadzorom, plinskim generatorima koji proizvode električnu energiju, s brtvenim slojevima i pročistačima vode, to je sigurno najuređenije odlagalište u cijeloj Hrvatskoj. Sjetit će se mnogi da sam tada obilazeći smetlište obećao da ću se na njemu spaliti ako ga ne saniramo – i sanirali smo ga. Sad je vrijeme da ga zatvorimo i to ćemo za nekoliko godina napraviti. Da sam mogao birati, nikad ne bih smetlište organizirao na toj lokaciji jer svatko tko bi imalo gledao unaprijed shvatio bi da će se grad širiti i da će to biti trn u oku. No što je, tu je. Jakuševac ćemo zatvoriti najkasnije za četiri godine. Sad napokon imamo državni plan gospodarenja otpadom, radimo na temelju njega i svoj lokalni. Odlično surađujemo s Vladom, a ona je važna za te složene projekte. Otpad je kompleksno pitanje i nacionalni planovi jako su važni. Vidite da sadašnja vlada ima potpuno drukčiji koncept od Milanovićeve. Da smo radili prema planu te vlade, danas bismo imali mnogo problema i pogrešno uloženog novca. Nemam vremena obazirati se na interesne skupine koje šire laži i antireklamu za Zagreb ne predlažući ništa konstruktivno. Zato se stvorila percepcija da Zagreb kasni. Ne kasnimo mi nikamo, sad kad imamo preduvjete, pripremamo strateške dokumente nužne za daljnje aktivnosti. Po cijelom gradu postavljena je infrastruktura za odvojeno prikupljanje otpada i stalno se unapređuje. Priprema se i studija izvedivosti za sortirnicu koja će sigurno biti sastavni dio novog plana, a u skladu s nacionalnim konceptom. Već smo stvorili infrastrukturu za odvojeno prikupljanje papira na kućnom pragu, više od 50 posto grada već je pokriveno, a papir je 30 posto miješanog komunalnog otpada. Uskoro ćemo izići i s podjelom kompostera za obiteljske kuće koje žele bio-otpad kompostirati za svoje potrebe, to je dodatni velik dio u strukturi otpada. Imamo više od 500 zelenih otoka sa spremnicima za papir, staklo i plastiku, a 500 ih se još postavlja po gradu. Uza sve to smo kao nagradu za trud građanima za 33 posto smanjili račune za prikupljanje i odvoz otpada jer se uz veće odvajanje može odvoziti dva puta, a ne tri puta na tjedan. Napravili smo mnogo toga, ali nisam zadovoljan i neću stati dok ne budemo odvajali 70 posto otpada te, naravno, dok ne zatvorim Jakuševac, a to ću napraviti do kraja sljedećeg mandata.

Radim svoj posao i pri tome imam povjerenja u institucije i trodiobu vlasti. U takvim uvjetima nema sumnje da će rezultat na kraju biti povoljan jer znam što sam, kako sam i zašto radio – vodeći se općim interesom i interesom grada te njegovih građana. Zato se ne opterećujem previše.