PROJEKTI ZA METROPOLU PO MJERI ČOVJEKA – OD KVALITETE ŽIVOTA DO NOVIH FASADA

Najviše će se promijeniti Novi Zagreb: dobiva novo stambeno naselje, Velesajam će se otvoriti za društvene i poduzetničke potrebe, na Kajzericu dolaze Uriho i Obrtničko-poduzetnički centar. Središte će dobiti podzemne garaže, a Sljeme žičaru lama. Plan je jasan: u što kraćem roku zaposlit će više izvođača i građevinskih radnika te dovesti u red izgled grada na zadovoljstvo svih.

Jedan od najvažnijih i svakako velebnih projekata Grada Zagreba u sljedećem razdoblju jest transformacija Zagrebačkog velesajma, koja je već počela. Već se za druge potrebe uređuju dosad neprimjereno upotrebljavani prostori poput paviljona 12, u koji se planira useliti Tehnološki park Zagreb. Riječ je o investiciji od 15 milijuna kuna koja će obuhvatiti 7300 četvornih metara namijenjenih poticanju i razvoju startup-poduzetništva, a koji se planira otvoriti početkom travnja. Premjestit će se i salon namještaja u prizemlju koji će se također staviti u funkciju poduzetničkog inkubatora i tehnološkoga parka, a izlagačima namještaja ponudit će se alternativni prostor. No rokovi za to još nisu dogovoreni.

Poznato je da će se u paviljonu 12 otvoriti i opremiti 118 ureda s 358 radnih mjesta za poduzetnike početnike i startupove. Cilj nije dati im ogoljenu infrastrukturu, nego osigurati cjelokupnu infrastrukturnu potporu, ali i edukaciju, mentorstvo i savjetovanje kako bi mladi ljudi s inovativnim poduzetničkim idejama koje mogu promijeniti svijet što uspješnije ostvarili svoje potencijale. Prostor je projektiran tako da se potiče interakcija korisnika kako bi razmjenjivali ideje i osmišljavali za-

Obnovu zagrebačkih fasada višestambenih zgrada Grad će sufinancirati do 80 posto. Gradonačelnik Bandić smatra to svojim ‘new dealom’ koji će na dulji rok zaposliti veći dio zagrebačkoga građevinskog sektora.

Sve je to, naravno, za sve poduzetnike i one koji to žele postati potpuno besplatno. Te je napore prepoznala i Europa, pa je Grad Zagreb dobio ‘Europsku nagradu za promicanje poduzetništva 2016.’

Kad je riječ o Zagrebačkom velesajmu, dio zgrada koje su previše oronule da bi se rekonstruirale i spasile morat će se rušiti, dio očistiti, a dio terena preuređit će se u šetnice i dati na uporabu građanima Novog Zagreba za kulturne i sportske sadržaje kako bi se, slikoviti su u Gradu, taj dio grada razbudio. A to će bar biti lako za one u paviljoni 18 koji će se pretvoriti u Hrvatski boksaci centar, u što će se uložiti 10 milijuna kuna, a paviljon 1 bit će prenamijenjen u atletsku dvoranu, za što će se potrošiti 5,5 milijuna kuna. Na mjestima paviljona koji će se rušiti gradit će se nove građevine, sve u skladu sa ‘Strateškim smjernicama za redizajn Zagrebačkog velesajma’ koji će uskoro biti predstavljen i objavljen radi savjetovanja s javnošću.

Novost u Novome Zagrebu, odnosno na Kajzerici, bit će i Centar Uriho, projekt vrijedan 43 milijuna kuna koji bi se trebao moći sufinancirati sredstvima iz fondova EU, a u kojem će biti proizvodno-rehabilitacijski centar te sportska dvorana. Studije su gotove i čeka se građevinska dozvola. Inače, Uriho danas zapošljava 504 osobe, od kojih je 63 posto osoba s invalidnošću.

Svaki treći hrvatski poduzetnik registriran je u Zagrebu; stopa nezaposlenih upola je manja od hrvatskog prosjeka; zagrebački BDP za 2014. iznosi 109 milijardi kuna, što je trećina hrvatskog BDP-a.

Gospodarski pokazatelji za Grad Zagreb znatno su bolji od prosječnih za Hrvatsku. Svaki treći poduzetnik u Hrvatskoj ima sjedište u glavnom gradu, a u metropoli je, barem prema pokazateljima iz 2015., registrirano oko 35.000 poduzetnika. Godine 2008., prije početka recesije, bilo ih je, uspoređe radi, 29.000, što znači da njihov broj raste. Svi oni zapošljavaju 330.102 osobe, odnosno oko 39 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Zagrebački poduzetnici ostvaruju 328.040 milijuna kuna prihoda, što je više od 51 posto ukupnih prihoda svih hrvatskih poduzetnika te zajedno imaju 9241 milijun kuna neto dobiti, što je 54 posto ukupne neto dobiti poduzetnika u Hrvatskoj. Oni su ostvarili i 18.560 milijuna kuna vrijednih investicija, što je čak 48 posto ukupnih investicija u Lijepoj Našoj.

Stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu 2016. u Zagrebu bila je 7,4 posto, što je upola manje od stope u RH koja je iznosila 14,8 posto. Pozitivan trend pada nezaposlenosti nastavljen je i ove godine. Registriranih nezaposlenih osoba u siječnju bilo je 30.679, što je manje za 7000 osoba ili 18,6 posto nego u siječnju lani.

Zagrebački BDP 2014. iznosio je 109,1 milijardu kuna, što je udio od 33,3 posto u ukupnom hrvatskom BDP-u, dok je BDP po stanovniku za Zagreb u 2014. iznosio 136.640 kuna, što čini 56,7 posto hrvatskog BDP-a. Obrtnici te mali i srednji poduzetnici (a u Gradu Zagrebu djeluje više od 12 tisuća obrta) važan su čimbenik ukupnoga gospodarskog razvoja Grada Zagreba te svi zajedno imaju 99,5 posto udjela u ukupnom broju poduzetnika. Njih Grad potiče mjerama i aktivnostima na temelju Programa poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva. U posljednjih 16 godina za njih je utrošeno 400 milijuna kuna. Od 2004. do 2016. samo je za tradicijske, deficitarne i proizvodne obrtničke djelatnosti dodijeljeno više od 5000 potpora u iznosu od 68,7 milijuna kuna. Jako bliska i aktivna suradnja s Obrtničkom komorom Zagreb rezultirala je trima važnim projektima. Prvi i najveći je Obrtnički centar na Kajzerici, preko puta Velesajma, slijedi Zagrebački obrtnički sajam ponajprije namijenjen za promidžbu obrtničkih zanimanja te pomoć djeci koja završavaju osnovnu školu pri izboru srednje škole. Treći je moderniji, to je portal Zagrebcrafts koji će uz direktnu promidžbu zagrebačkih obrtnika, njihovih adresa, opisa djelatnosti i proizvoda biti prva takva internetska trgovina.

Grad Zagreb protekle je tri godine na temelju mjere ‘Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto’ dodijelio 15,6 milijuna kuna nezaposlenim osobama za samozapošljavanje osnivanjem vlastitih tvrtki. Za društveno poduzetništvo dodijeljeno je 4,9 milijuna kuna socijalnim zadrugama i trgovačkim društvima u vlasništvu udruga. Radi pružanja financijske podrške malim i srednjim poduzetnicima u početnim fazama internacionaliziranja poslovanja tijekom dvije godine odobreno je 47 potpora poduzetnicima u ukupnom iznosu od 15,3 milijuna kuna.

Kako bi se ojačala poduzetnička infrastruktura, 2015. otvoren je i Poduzetnički centar – Plavi ured u kojem se poduzetnici i oni koji bi to htjeli postati mogu besplatno informirati, educirati i dobijati sve potrebne savjete na jednome mjestu. Uz to, Grad je povećao i sredstva za provedbu projekata Razvojne agencije Zagreb – TPZ, jačajući tako startup-scenu grada proširenjem tehnološkog parka na više lokacija i suradnjom s drugim inkubatorima poduzetnika.

Zagrečanima je mnogo vremena uzela izmjena i prilagodba prostornih planova. Već su počeli radovi na uklanjanju stare žičare. Postoji i idejni projekt nove žičare, a u tijeku je dobivanje lokacijske dozvole. Procijenjena vrijednost ulaganja u cijeli projekt jest oko 150 milijuna kuna i trebao bi biti završen 2018. Grad Zagreb uskoro će povezati grad s novom zračnom lukom ‘Dr. Franjo Tuđman’. Tramvajski pravac definiran je Generalnim urbanističkim planom do granice Zagreba. Radi zaokruženja prometne cjeline pruga se planira završiti u naselju Velikoj Kosnici, od granice grada Zagreba udaljenom oko 1000 metara teritorijalno pripada Velikoj Gorici. Tramvajska pruga koja će se protezati od Kvaternikova trga, Heinzelovom i Radničkom planira se sagraditi preko Domovinskog mosta do Velike Kosnice u dužini od oko 8500 metara, s perspektivom završetka u novoj zračnoj luci, odnosno sa zaokretnicom u zoni nogometnog igrališta NK Radnik. Radovi na gradnji četvrte etape Radničke ceste, od željezničke pruge do Domovinskoga mosta, trebali bi biti gotovi do kraja 2018. Ukupna je procijenjena vrijednost radova 137 milijuna kuna (bez PDV-a). Obuhvaćaju gradnju prometnice, podvožnjaka (u zoni raskrižja Radničke ceste, Čulinečke ulice i I. Petruševca), kanalizacije, javne rasvjete, DTK, vodovodnih i semaforskih instalacija, zaštite od buke i krajobrazno uređenje.

Grad je već počeo geodetske radove i na projektu rekonstrukcije rotora Remetinec čija je procijenjena vrijednost 200 milijuna kuna. Početak građevinskih radova očekuje se u lipnju. Planirani zahvat rekonstrukcije raskrižja Jadranske i Dubrovačke avenije predviđa zadržavanje rotor-raskrižja s tri vozna traka (osnovni rotor), s dodatkom dodatnih voznih trakova za odvajanje desnih skretača od osnovnog rotora na sva četiri privoza, te gradnju podvožnjaka – dvije odvojene cijevi istok – zapad na razini –1 u dužini od oko 280 metara. Projektom je predviđeno premještanje i gradnja kompletnih komunalnih infrastrukture u zoni obuhvata radova.

Strategija razvoja turizma do 2020. predviđa izgradnju najmanje jednoga većeg multifunkcionalnog kongresno-izložbenog centra s do 3000 sjedećih mjesta i gradnju nekoliko manjih multifunkcionalnih kongresnih centara s 1000 sjedećih mjesta. Jedno od već prepoznatih odredišta za smještaj kongresnog centra jest i Zagreb. Ulaganje u novostvorene turističke atrakcije pridonijelo bi kvalitetnijem iskoraku kongresne ponude na regionalnom tržištu, pa su u Gradu odlučni u namjeri da se uskoro sagradi moderan kongresni centar. Već postoje arhitektonska rješenja za lokaciju na raskrižju Pie-

Zagreb vodi brigu i o demografiji. Socijalni paket Grada Zagreba iznosi više od 30 posto proračuna i njime se ne vodi računa samo o socijalno ugroženima nego i o mladim obiteljima, u čemu prednjači u Hrvatskoj. Grad tako od 2006. dodjeljuje novčanu pomoć roditeljima za opremu novorođenoga djeteta. Za prvo dijete isplaćuje 1800 kuna, za drugo 3600 kuna, a za treće i svako sljedeće dijete čak 54.000 kuna koji se isplaćuju u jednako vrijeme obročima tijekom šest kalendarskih godina. Od 2006. do 2016. podnesena su ukupno 74.663 roditeljska zahtjeva za pomoć za novorođeno dijete i ukupno je za tu mjeru dosad u Gradu utrošeno 771,6 milijuna kuna. Grad Zagreb donio je i Odluku o novčanoj pomoći za roditelje odgajatelje s troje i više djece kojima se isplaćuje prosječna plaća od 5600 kuna bruto. Pravo mogu aktivirati majke, očevi ili skrbnici koji su rođili, posvojili ili skrbe za najmanje troje djece, od kojih najmlađe još nije polaznik osnovne škole.

Uza sve to subvencionirane su cijene gradskih vrtića – više od 58 posto svih korisnika vrtića plaća mjesečnu cijenu do 150 kuna. Tu su još i besplatni udžbenici za sve školare.

Grad razvija i kvalitetan javni prijevoz koji je, uz postojeću cijenu 30-minutne karte, i dostupan i jeftin te svojim stanovnicima osigurava socijalnu stanogradnju, odnosno priuštivi stambeni prostor.

Internet u cijelom gradu važan je i za turiste i za domaće stanovništvo. U prve dvije faze Grad Zagreb pokrio je uže središte grada, od Trga Franje Tuđmana do Trga burze. U skladu s već potpisanim ugovorima uskoro će se pokriti zagrebačke tržnice te jezera Bundek i Jarun. Sljedeći su koraci pokrivanje po fazama javnih prostora i unutarnjih prostora u vlasništvu Grada Zagreba koji nisu pokriveni te 49 dodatnih trgova i parkova koji su tehnički prihvatljivi. Rubni dijelovi grada koji nemaju infrastrukturu u suradnji s mobilnim operaterima pokrivat će se baznim stanicama (mobilnim mrežama). U suradnji sa Zagrebačkim holdingom i ZET-om internetom će se pokriti svi autobusi i tramvaji u sustavu javnoga gradskog prijevoza.

Počela gradnja novog naselja. Dok se promišlja o internetu, neki stanovnici grada, točnije 0,74 posto građana grada Zagreba, nisu u vodoopskrbnom sustavu, nego vodu crpe iz vlastitih zdenaca; riječ je o 5836 stanovnika. Zato treba sagraditi čak 222 kilometra mreže. Već se gradi prvi 28 kilometara, a velik se dio ostatka projektira. Projekt se uvelike financira novcem iz fondova Europske unije.

Zagreb je jedan od rijetkih gradova koji u sklopu socijalne inovacije javnog najma, koja uključuje priuštivost i pristupačnost uz prihvatljive stambene standarde, provodi stambenu politiku, znatno pridonosi socijalnoj koheziji i široj socijalnoj stabilnosti. Tako je Grad putem Zagrebačkog holdinga, trgovačkog društva u svojemu stopostotnom vlasništvu, započeo prvu fazu gradnje stambenog naselja Podbrežja koje se sastoji od četiri stambene zgrade, škole i vrtića. U sklopu toga bit će sagrađeno 608 stanova, od kojih će 400 biti namijenjeno zadovoljavanju socijalnih potreba i javnomu najmu, a 208 potrebama Sveučilišta u Zagrebu, odnosno znanstvenim novacima kojima bi Grad Zagreb subvencionirao kamate na stambeni kredit, sve iznad dva posto, omogućujući im tako kupnju stana. Ulaganje u prvu fazu vrijedi 208 milijuna kuna.