Home / Tvrtke i tržišta / HoReCa Vino

HoReCa Vino

44,2 litre u prosjeku popije na godinu stanovnik Hrvatske, zbog čega smo prema količini popijenog vina po stanovniku treći na svijetu, iza Vatikana i Andore, i na dobrom putu za titulu barem europske minivelesile.

1000 hektara danas je pod ekološkim vinogradima u Hrvatskoj. Površina takvih vinograda u posljednjih se pet godina udvostručila.

Bez protagonista koje smo 2011. izdvojili kao rastuće poduzetnike današnja hrvatska poslovna scena ne može se ni zamisliti. Nerijetki među njima postali su lideri u svojoj branši, zauzeli važno mjesto na globalnom tržištu, a među njima ima i onih koji i danas mogu biti ‘dečki koji obećavaju’.

Podsjecamo, riječ je o 2011., krizi se nije nazirao kraj, a tih stotinjak tvrtki činilo nam se tada kao neko svjetlo u tunelu, da ipak postoji izlaz i da moramo biti strpljivi. Danas kad više ne govorimo toliko o krizi, iako je još osjećamo, željeli smo vidjeti gdje su i što rade te tvrtke. Pritom smo odabrali one koje su se etablirale na tržištu, ne umanjjujući uspjeh i drugih koje su u teškim vremenima uspjeli preživjeti.

Najprije smo skoknuli do Siska da posjetimo Amerikanca Matt Darka Sertića, koji je u rodom Sisku osnovao podružnicu tvrtke Applied Ceramics, čije je sjedište u Silicijskoj dolini. On bi i danas mogao ući u listu perspektivnih, jer još nije dosegnuo plafon. Proizvodi specijalne dijelove za strojeve koji proizvode mikročipove i drugu tehnologiju iz informatike, solarnih tehnologije i elektronike koje izvozi. Trenutačno je u Americi pa nas je dočekao direktor tvrtke Milan Sladojević, koji kaže da su u ovih pet godina više nego udvostručili broj zaposlenih (sada ih je 95), povećali broj strojeva s 50 na 120, prihodi su im ostali na oko 35 milijuna kuna, a zaokružen je proizvodni ciklus.

  • Već dugo radimo u tri smjene, ali u zadnje vrijeme zbog povećane potražnje radimo i vikendom cijeli dan i noć. Ujedno istražujemo nova tržišta – kaže Sladojević.

Razgledamo proizvode koje baš i ne razumijemo, ali najvažnije je da tvrtka gura, baš kao i druga, čiji proizvod također ne razumijemo. Riječ je o softverskoj tvrtki Pet minuta, koja također svoje tržište ima vani, konkretnije u SAD-u. Tvrđava je narasla, kaže predsjednik Uprave Luka Abrus, četiri puta u prihodima i zaposlenima od 2011. Bavi se izradom mobilnih i web-proizvoda, u New Yorku je 2012. otvorila ured, a razvila je i ‘sestrinski biznis’, tvrtku Shoutem – platformu za izradu mobilnih aplikacija. Danas ukupno zapošljava 140 ljudi i ostvaruje više od osam milijuna dolara godišnjeg prihoda. Početkom ove godine akvirala je i domaću dizajnersku i razvojnu agenciju Studio Revolucija. Od 2013. tvrtku vode Viktor Marohnić i Luka Abrus, a njezin suosnivač Saša Šarunić pokrenuo je samostalni biznis, Agent CASH.

  • Naš je cilj izgraditi svjetsku agenciju za digitalne proizvode putem njujorškog ureda. Planiramo nastaviti rasti sa sve većim i većim klijentima, s kojima se fokusiramo na krajnji rezultat njihovih investicija i porast njihove osnovne djelatnosti. Želimo se fokusirati na kvalitetu i pristup gdje rastemo s manjim brojem većih, kvalitetnih, probranih projekata – ističe Abrus.

Stvarno lijepo zvuči, kao i sljedeća priča o Borisu Žgombi, bez kojeg je danas nezamislivo bilo što raditi u turizmu. Ni 20 stranica dalje, u rubrici ‘Konkurenti’, Uniline je danas lider na tržištu. Njegova turistička agencija Uniline tada je zapošljavala 120 ljudi, danas ih je više od 200. U godinama koje slijede u planu su novi projekti poput gradnje nove poslovne zgrade u Puli, razvoja nove informatičke platforme, akvizicije smještajnih kapaciteta te razvoja turističkih proizvoda posebnih interesa (aktivni turizam, zdravstveni turizam, eno-gastro turizam itd.).

  • Zbog stalnog rasta prihoda prethodne godine stekli smo status vođe turističke kompanije u sektoru putničkih agencija i turoperatora – napominje Žgombi.

To smo nagovijestili još prije šest godina, rekosmo mu, kao što smo lijepu budućnost predviđali i za tvornicu komunalne opreme Rasco iz Kalinovca. Suvlasnici Fran Franičević i Darko Paviša i danas su na istim mjestima, a Paviša veli da im je za ovo vrijeme prihod po većan za 30 milijuna kuna. Imali su tada 39 proizvoda, danas su ih 62, a osim u Hrvatskoj prodaju ih u 33 zemlje svijeta.