Fizičke osobe kupile su samo 16.773 od 44.106 novih automobila. Najviše kupuju rabljena vozila starija od pet godina – na domaćem tržištu ili ih uvoze. Rast se bilježi na temelju leasinga, rent-a-cara i ponovnog izvoza.
Tržište prodaje vozila oporaviti će se, ali ne prije nego što to svi osjetimo u rastu gospodarstva, jer to je ionako posljedica rasta standarda građana.
Koliko je, zapravo, tržište prodaje vozila u jednoj godini? Budući da je to vječna tema novinarskih upita na početku svake godine, a i da svaki uvoznik vozila pokušava sebe prikazati kao tržišnog pobjednika, odlučio sam tu temu malo približiti Liderovim čitateljima.
Tržište je prošlu godinu završilo s 52.446 novih vozila, i to s 44.106 osobnih i 8340 gospodarskih, i raslo je za 23,13 posto. Prvi je zaključak da je riječ o znatnom rastu, ali nemojmo zaključivati nabrzuinu jer je vrlo važno ući u strukturu vozila i načina prodaje. Prvo je logično pitanje koliko je u tom broju fizičkih osoba jer bi njima rast prodaje vozila sigurno bio pravi pokazatelj oporavka tržišta. E, tu su brojke malo drukčije. Naime, fizičkim osobama prodana su samo 16.773 vozila. Ostatak je prodan pravnima, od čega 19.806 leasing-društvima i 8247 ostalima. Tu priča ne završava jer je u ukupnom broju kupnje pravnih osoba oko 12.000 vozila prodano društvima za rent-a-car naslonjenima na turizam, zbog čega je njihov ukupni promet više od 60 posto okrenut stranim gostima. Dakle, taj segment prodaje vozila sva-kako nije primjer oporavka domaća potrošnje.
I, za kraj, važan podatak koji još više relativizira rast prodaje vozila široj je javnosti uglavnom nepoznati reeksport ili ponovni izvoz. Naime, da bi uvoznici opravdali svoj status proizvođačima vozila, a dok ne mogu rasti, pri-bjegavaju modelu koji gospodarski gotovo nikako ne utječe na domaća tržište: kupuju vozila od tvornice i odmah ih prodaju, uglavnom u zapadnu Europu. Takvih je vozila prošle godine bilo oko osam tisuća. Po-jednostavljeno, riječ je o pukoj preprodaji vozila koja Hrvatsku u nekim slučajevima nisu ni vidjela. Hajdemo još jedanput zorno prikazati broj prodanih osobnih vozila u Hrvatskoj:
- 44.106 ukupno prodanih vozila
- 12.000 vozila prodano društvima za rent-a-car (procjena jer točan podatak skriva se od tržišnih sudionika)
- 8000 vozila prodano u reeksportu (procjena jer točan podatak uvoznici vozila ne bi priznali ni u mukama)
- 16.773 vozila kupile su fizičke osobe (uključuje i sve oblike financiranja u kojima je vlasnik fizička osoba). Kao sudionik industrije vozila volio bih reći da rapidno raste broj novih vozila, ali, nažalost, to se ne događa. Pa kad budete frustrirani zbog podatka i bombastičnih naslova o rastu ukupnog tržišta i pitate se tko to kupuje vozila dok vi ne možete sastaviti kraj s krajem ili se ne usudite ući u tu vrstu ulaganja zbog nesigurnosti, pravi je odgovor da su to samo rijetki.
Ali nije sve tako crno jer raste ukupno tržište i fizičkih osoba. U jednom trenutku bilo je poraznih 12.000 vozila, no svaki oporavak pokazuje da se događa nešto pozitivno. Na kraju krajeva, da potrošnja raste, pokazuje drugi posebno zanimljiv podatak, prodaja rabljenih vozila. Naime, u Hrvatskoj ne raspolažemo podatkom o čistoj prodaji takvih vozila, nego o ‘promjeni vlasništva’, a lani je vlasništvo promijenilo (uključuje kupnju i darovanje) impresivnih 214.100 vozila svih starosnih kategorija. Nažalost, vlasništvo je promijenilo samo 29.150 vozila mladih od pet godina. I među 63.756 uvezenih rabljenih vozila samo je 20.666 mladih od pet godina. Zašto to posebno izdvajam? Naš voznji park, nažalost, sve je stariji, klizi prema 14 godina, što postaje golem problem zbog sigurnosti u prometu. Uvoz vozila starijih od pet godina veći je problem nego što od toga ima koristi, što zbog sigurnosti, što zbog zaštite okoliša, jer se u zapadnim zemljama takvih vozila žele riješiti.
