Home / Tvrtke i tržišta / Lex Agrokor

Lex Agrokor

Bez obzira na epilog drame oko Agrokora, nužda bi mogla natjerati domaće proizvođače, među njima i Todorićeve proizvodne perjanice, da se restrukturiraju i počnu više izvoziti. To znači da gotovo cijelu prehrambenu industriju očekuje restrukturiranje. Naime, nitko od domaćih proizvođača neće ubuduće moći računati na dosadašnji plasman i cijene na Konzumovim policama.

Vica Todorić, čini se, ne planira odustati od Agrokora. Ni upravljački ni vlasnički. Barem ne bez borbe do posljednje kapi krvi. Detalji priče o financijskom tjesnacu u kojemu se našla najveća regionalna tvrtka naviru svakodnevno, no još nema onoga ključnog – dogovora s kreditorima. Na djelu je igra živaca između sadašnjeg vlasnika, nervoznih vjerovnika, još nervoznijih dobavljača i Vlade koja, nemušto kao i obično, pokušava učiniti nešto u slučaju apokaliptičnog scenarija za cjelokupno gospodarstvo. Premda, čini se da ideja o novom zakonu i upletanju države u priču ubrzava pregovore između vlasnika i banaka. Na tržištu kapitala Agrokorove dijone i obveznice i dalje padaju, što odaje psihološku pozadinu aktualnog stanja koje se i dalje može sažeti u jednu riječ – nepovjerenje.

Todorić će se, kažu oni koji ga poznaju, sigurno boriti do kraja da vlasničko-upravljački odnosi ostanu što sličniji dosadašnjima i da ne izgubi kontrolu nad Koncernom. To podrazumijeva nekakav dogovor s vjerovnicima, odnosno bankama, i osiguravanje tekuće likvidnosti. S druge strane, vjerovnici, u ovom slučaju poglavito najveći i naizgled najraspoloženiji kreditori, ruske banke Sberbank i VTB (s tim da ne treba zanemariti ni ostale), bili bi darežljiviji da Todorić napravi malo veće ustupke usmjerene prema smanjivanju vlasničkog udjela i promjena u najvišem menadžmentu. Dobavljači se pak dijele na one koji su u poziciji da mogu prestati isporučivati robu Agrokorovim tvrtkama.

Ozbiljni poslodavci ozbiljno su shvatili upozorenje da bi ove godine zbog otvaranja novih turističkih kapaciteta, sve masovnijeg odlaska radnika u inozemstvo, ali i neadekvatnog sustava strukovnog obrazovanja koji nikako da počne pratiti potrebe tržišta rada, na Jadranu moglo nedostajati čak 20.000 sezonaca. I krenuli u lov. Ranije i intenzivnije nego prethodnih godina zahuktala se potraga za radnom snagom koja će ove sezone osluživati rastući turistički sektor u jadranskim ljetovalištima. Lovci na sezone još od početka godine radnike traže svim raspoloživim kanalima, od specijalno organiziranih sajmova i dana otvorenih vrata do klasičnih oglasa i društvenih mreža.

Obilaze se kontinentalni dijelovi zemlje, vrbuje nov kadar, za jednake ili malo veće plaće nego lani obećavaju bolji uvjeti rada, sustave nagrađivanja, besplatne obroke i sve kvalitetniji besplatan smještaj. No radno ljetovanje na Jadranu i dalje je znatno slabije plaćeno od radnog zimovanja u austrijskim Alpama ili, recimo, cjelogodišnjeg posluživanja gostiju dablinskih pubova, pa je i zainteresiranih sezonaca iz Slavonije sve manje. Svake godine poslodavci imaju sve više muke s pronalaskom radnika, posebno onih sa specijalnim znanjima i vještinama, poput kuhara, koktel-majstora, barmena ili sommeliera, koji u ljetnim mjesecima mogu zaraditi za hrvatske prilike sasvim pristojne plaće. Lako se u sezoni zapošljavaju i oni bez iskustva i posebnog znanja. Važno je da žele raditi, sve ostalo nabražnu će se naučiti prije sezone; onima koji i poslije ljeta pokažu želju za ostankom u branši, poslodavac će osigurati dodatnu edukaciju, a najbolje čekaju još neke pogodnosti.

Ozbiljni poslodavci ozbiljno su shvatili upozorenje da bi ove godine zbog otvaranja novih turističkih kapaciteta, sve masovnijeg odlaska radnika u inozemstvo, ali i neadekvatnog sustava strukovnog obrazovanja koji nikako da počne pratiti potrebe tržišta rada, na Jadranu moglo nedostajati čak 20.000 sezonaca. Nove hotele otvara Valamar Riviera, naš najveći poslodavac u turizmu, koji ove godine planira zaposliti dodatnih 1200 sezonskih radnika. Kažu u Valamaru da znaju razvijati i zadržati kvalitetan kadar, da vjernost zaposlenika osiguravaju stvaranjem konkurentnih uvjeta rada, što potvrđuju podatkom o gotovo 65 posto sezonaca koliko im se vraća iz sezone u sezonu.

U Valamaru smo razvili čak sedamnaest programa nagrađivanja zaposlenika, a prosječne plaće i primanja u našoj kompaniji rastu iz godine u godinu. Radnici Valamar Rivijere u 2016. su imali čak 29 posto veću plaću od prosjeka turističkog sektora u Hrvatskoj i šest posto veću od prosjeka RH. Sezoncima osiguravamo besplatan smještaj i dodatne pogodnosti.

Prema istraživanju o zapošljavanju u turizmu koje je uoči ovogodišnje turističke sezone proveo portal Moj posao, najpoželjniji su poslodavci u turizmu hoteli, najpoželjnija županija za rad jest Splitsko-dalmatinska, a čak 88 posto ispitanika koji su već imali sezonsko iskustvo ponovno bi radilo u turizmu. Od onih koji to iskustvo više ne bi ponovili, njih 67 posto, ne bi to učinilo zbog preniskih plaća, a 36 posto smatra da je u pitanju pretežak posao. Trećini ispitanika koji razmišljaju o sezonskom zapošljavanju najvažnija je informacija o plaći, trećina navodi potrebu osiguranog smještaja, njih 15 posto da su oduvijek htjeli raditi u turizmu, a osam posto ispitanika nema druge opcije.

Kao pozitivnu stranu rada u turizmu većina navodi mogućnost učenja stranih jezika i to što tijekom sezone mogu naučiti obavljati više stvari odjednom te raditi pod pritiskom, a malo manje od polovine ispitanika smatra da su turistička zanimanja zanimljiva i atraktivna. Ove godine dodatno podižemo kvalitetu njihova smještaja gradnjom Kuće Valamar na otoku Krku i u Rapcu, a 2018. potpuno će biti funkcionalna i ona u Dubrovniku. Dio je to cjelokupne brige za kvalitetu života i uvjeta rada, na čemu Valamar stalno radi da bi zadovoljio svoje radnike.

Moderno uređeni prostori u kojima je sve prilagođeno potrebama radnika osmišljeni su, ističu, tako da osiguraju najveću udobnost smještaja, pretežno u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama uz mnogo dodatnih sadržaja. Valamar Riviera nositelj je certifikata Poslodavac partner (CEP) već više od 10 godina i među najboljih je pet poslodavaca u Hrvatskoj. Ključni ciljevi Valamarove strategije ljudskih potencijala jesu zadržati položaj najpoželjnijega poslodavca u industriji, razvijati konkurentnu politiku plaća i uvjeta rada iznad hrvatskog prosjeka, osigurati najmanje 70 posto sezonskih radnika koji nam se vraćaju svake godine te razvijati zaposlenike kako bismo na 80 posto menadžerskih položaja promaknuli svoje zaposlenike.

Više sezona nego lani zapošljavaju i Bluesun hoteli, najviše na makarskoj rivijeri, gdje ove sezone otvaraju nove objekte za turiste, ali i nove smještajne kapacitete za svoje radnike. I njima se sezoni iz godine u godinu vraćaju u velikom broju. Uspijevaju ih, kažu, zadržati plaćama koje rastu, dobrim radnim uvjetima, razrađenom strategijom privlačenja i sustavom nagrađivanja.

Sezonskim radnicima isplaćuju se dodaci na plaću koji proizlaze iz granskog i kolektivnog ugovora, ostvarene stimulacije povezane s radnim mjestom, stimulacije za dodatan doprinos zaposlenika, mogućnost nagrade na kraju sezone na temelju internoga sustava anketiranja gostiju i druge pogodnosti. Planira se da plaće za neka radna mjesta porastu, za neka ostaju jednake, ali poticajne kao i svake godine, zaposlenici primaju božićnicu, a najbolje sezonske zaposlenike svake godine nagrađujemo s 10.000 kuna bruto. Jedini smo turistički lanac u Hrvatskoj koji gradi hotel za radnike u kojemu će u dvokrevetnim sobama, u smještaju koji je u rangu hotela s tri zvjezdice, boraviti tristo naših radnika zaposlenih u našim hotelima na makarskoj rivijeri.

Za posao zainteresirani sezonski radnici nerijetko su bez potrebnog znanja, vještina i radnog iskustva, ali u nedostatku kvalitetna i kvalificirana kadra hotelske će kuće u sezoni zaposliti i takve koje treba dodatno educirati. Programe osposobljavanja razvili su u Maistri. Primjećujemo da je među novim kandidatima za poslove konobara i kuhara svake godine manje osoba koje već imaju radno iskustvo u turizmu i kvalifikacije potrebne za pojedinačna radna mjesta. Na kraju, najvažnije nam je da je osoba spremna i voljna raditi i učiti jer tijekom sezone može, osposobljavajući se na radnome mjestu, napredovati i usavršiti znanje i vještine.

Naš osnovni program osposobljavanja uključuje poznavanje stranih jezika, orijentacijski program upoznavanja radne okoline, program komunikacijskih vještina. Imamo i posebne programe osposobljavanja za pojedinačna radna mjesta – barmene, sommeliere, recepcionare i konobare, kao i programe usavršavanja znanja o hrani i piću te upravljanja domaćinstvom i prodajnu akademiju. Razvili smo i program unapređivanja menadžersko-komunikacijskih vještina sa sustavom napredovanja te program upravljanja talentima u sklopu kojega voditeljski kadar pripremamo za položaje s većom odgovornošću. Ove smo godine pokrenuli i intenzivno te pomno osmišljen program ‘MAI-start’ kojim želimo u relativno kratkom vremenu osposobiti kvalitetan voditeljski kadar.

Uz manjak kvalificiranih konobara i kuhara poslodavci će obrazovnom sustavu zamjeriti da uslužni kadar strukovne škole završava mahom s nedostatkom općih kompetencija – komunikacijskih vještina, aktivnog stajališta, profesionalnog ponašanja i gostoljubivosti. Većina velikih hotelskih kuća zato se više uzda u vlastite programe osposobljavanja, razrađene i standardizirane treninge te edukacije koje zaposlenici prolaze u pripremi za sezonu.

Sustav strukovnog obrazovanja u prvom redu ne proizvodi dovoljno radnika. Već se dugo oslanjamo pretežno na interne edukacijske programe i programe uvođenja u posao. Najvažniji su preduvjeti motivacija i volja za učenjem, a za ostalo se pobrinu naši iskusni stručnjaci i mentor s višegodišnjim iskustvom. Tek u manjem dijelu uspjevamo na tržištu rada osigurati gotov kadar. Nakon sezone osiguravamo razvoj potencijala i napredovanje plaćenim školovanjem za stjecanje kvalifikacija te različite oblike dodatnoga stručnog usavršavanja.

Prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, traženih je sezonskih radnika svake godine sve više i u posljednjih se desetak godina njihov broj udvostručio. Prošle je godine sezonski zaposleno oko 40.000 evidentiranih radnika, pri čemu su oni u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane u veljači bili najtraženiji na tržištu rada, najviše konobari i kuhari.