Osviještena industrija ambalaže

U susret novom dobu vladavine kružne ekonomije klijenti i potrošači ekološki su sve osviješteniji, stoga se pred ambalažere stavlja novi zahtjevi održivosti i inovativnosti pri proizvodnji raznovrsnih pakiranja. Doduše, smanjenje stvaranja otpada i recikliranja već su prije mnogo godina u ambalažnoj industriji prepoznati kao nužnost.

Proizvođači ambalaže odavno su ekološki osviješteni. Zanimljivo je napomenuti i to da je industrija ambalaže među prvima počela upotrebljavati reciklažni papir, posebice proizvođači ambalaže za jaja. Pogledamo li industriju stakla, i ona se može bezbroj puta reciklirati, a tu su i kartoni, metalna te druga ambalaža. Počela se proizvoditi i biorazgradiva plastika, ali još nije zauzela važniju ulogu na tržištu – rekao je Marko Gjeldum, predsjednik Zajednice ambalažera Hrvatske gospodarske komore, istaknuvši da je to jedna od rijetkih industrija koje su gotovo neokrznuto prošle kroz krizno razdoblje, zabilježivši u nekim segmentima čak i rast.

Posebno osjetljiva na mišljenje potrošača i tržišne trendove, industrija ambalaže poseže za ekološki održivijim rješenjima automatizacijom i optimizacijom proizvodnog procesa koje im omogućuju smanjenje ugljičnog otiska.

Proizvođači se prilagođavaju i zahtjevima tržišta za smanjenje veličine i mase ambalaže, štedeći tako sirovine i potrošnju energije. Sve to prate velika ulaganja u skupu opremu, stoga prilagodba teče sporo pa se može reći da kaskamo za svjetskim tržištem. Kad je riječ o trendovima na domaćem tržištu ambalaže, moram reći da ipak malo zaostaju za globalnim, posebice razvijenijih dijelova svijeta. Svejedno, ima trendova sve veće individualizacije proizvoda, smanjenja mase ambalaže po jedinici proizvoda – većinom zbog smanjenja troškova, ali i radi smanjenja ugljičnog otiska – i upotrebe biorazgradivih i/ili recikliranih materijala – ističe Dorijan Naletina, predstavnik Uprave za proizvodnju Rotoplasta, jednog od vodećih proizvođača fleksibilne ambalaže u Hrvatskoj, te dodaje: Kao proizvođači moramo pratiti te trendove, što i činimo. Nedavnom investicijom u tiskarski stroj manjeg formatu pokrili smo potrebe sadašnjih i potencijalnih kupaca za manjim serijama ambalaže. Nudimo biorazgradive materijale i stalno pratimo njihov razvoj. Njih na hrvatskom tržištu nema mnogo, ali u tom se segmentu također očekuje rast potražnje u idućem razdoblju.

Biorazgradivi materijali još nisu prevladali u proizvodnji fleksibilne ambalaže, ali već spomenuta industrija ambalaže za jaja predana je svojim ‘zdravim navikama’ pa kao glavnu sirovinu upotrebljava reciklažni papir. Naprimjer, koprivnička Hartmann papirna ambalaža na mjesec reciklira između 600 i 800 kilograma otpadnog papira, na koji otpada 95 posto sirovine za proizvodnju podložaka za jaja.

Unatoč tomu što ima mnogo rješenja kojima se sprječava prodiranje štetnih elemenata, teških metala i mikroba iz loše izvedene, jeftine ambalaže do namirnica, čest je slučaj da se u distribuciji gotove hrane rabe visokoreciklirani papiri sa znatnim postotkom nedopuštenih elemenata u trgovima. Stoga bi u Hrvatskoj trebalo poboljšati tu kontrolu, upozoravajući na zagrebačkoga Grafičkog fakulteta. Trendove u ambalaži za svježe namirnice ocjenjuju pozitivnima jer se podižu standardi te se stvaraju i atraktivnija i sigurnija ambalažna rješenja. Uskoro će se u sklopu integracije sa svjetskim tržištem usklađivati pravna regulativa o pakiranju svježe hrane, što će pojačati i zahtjeve za povećanje kvalitete i pouzdanosti proizvođača pakiranja i distributera.

Podaci o proizvodnji pojedinih materijala za 2016. bit će dostupni tek ovih dana (u travnju), ali prema trendovima, od 2007. do 2015. u Hrvatskoj se najviše proizvodi staklo, koje ujedno ima najveći udio u izvozu, u 2015. on je iznosio 67 posto. Istraživanje sklonosti potrošača u državama EU koje je provela Europska federacija proizvođača staklene ambalaže (FEVE) pokazalo je da potrošači najradije biraju namirnice, odnosno piće pakirano u staklenu ambalažu. Čak 74 posto anketiranih staklenih ambalaža smatra najboljim odabirom za sigurnost hrane, a najviše povjerenja u staklena pakiranja imaju Hrvati i Austrijanci, 81 posto.

To ne začuđuje jer nijedan drugi ambalažni materijal ne može nadmašiti izvanredne odlike stakla. Ono je prirodan i neutralan materijal koji štiti svoj kvalitetni sadržaj, čuva okus proizvoda, ništa mu ne dodaje i ne oduzima te se može potpuno reciklirati. Može se uvijek iznova taliti i ponovno upotrijebiti bez smanjenja kvalitete, tako se štede resursi i energija te smanjuju emisije štetnih tvari – kažu u tvornici Vetropack Straža.

Unatoč zahvalnim svojstvima i u industriji stakla potrebne su prilagodbe kako bi se konačni proizvod uskladio s tržišnim trendovima i zahtjevima kupaca. Vetropack Straža tako je posljednjih nekoliko godina mnogo uložila u opremu i tehnologiju kako bi se smanjila težina staklenih boca i tako dodatno uštedjela. No u toj tvornici stakla, koja je u 2016. 70 posto svoje prodaje ostvarila izvozom, naglašavaju da nije dovoljno samo pobrinuti se za materijale, važan je i dizajn.

Za uspješan ambalažni koncept važno je proizvođača ambalaže od početka uključiti u inoviranje proizvoda – kažu u Vetropack Straži, s čime se slažu u TetraPaku, koji je izdvojio nekoliko makrotrendova u potrošačkom svijetu koje bi proizvođači ambalaže trebali poštovati: na cijeni su individualizirana ambalaža prilagođena konzumiranju hrane i pića u pokretu, jednostavan dizajn sa svježim bojama koji promiče zdrav život. Trendovi diktiraju da na ambalaži bude istaknuta održivost materijala od kojih je napravljena, a dodatni je plus ako je riječ o staromodnom dizajnu s modernim pečatom, posebice ako je riječ o lokalnim, autentičnim proizvodima.

Održivost je jedini ispravan smjer očuvanja prirode za buduće naraštaje. Hrvatska je oduvijek bila okrenuta održivosti i usmjeren na ekološke materijale. Povremeno se zbog niže cijene upotrebljavaju i nekološki materijali, ali potrošači i tržište općenito brzo odbacuju takva rješenja. Veza između prirodnog materijala i prirodnog proizvoda jamstvo je kvalitete i održivosti – napominje Melita Bačić, direktorica Hartmann, koji u idućim mjesecima namjerava povećati proizvodne kapacitete za 20 posto i učinkovitost proizvodnje investiranjem u automatizaciju, što će smanjiti utrošak energije i vode.