Home / Financije / Sveučilišna bolnica

Sveučilišna bolnica

Najbogatijoj bolnici u Hrvatskoj u svibnju će na račun sjesti još 1,7 milijuna kuna. Sveučilišna bolnica, koja je još u osnivanju, a već pet godina i u likvidaciji, ima 326.040 dionica Zagrebačke banke, što je 0,1 posto udjela u vlasništvu. Za razliku od svih drugih bolnica koje su u debelome minusu, na računu bi od svibnja s dosadašnjim uplatama dividende trebala imati više od šest milijuna kuna.

Završit će Sveučilišnu bolnicu – rečenica je to koju u posljednjih dvadeset godina nije izrekao malokoji kandidat za zagrebačkoga gradonačelnika. Sveučilišna bolnica, građevinsko ruglo na ulazu u Zagreb, stoji tako već desetljećima i spominje se gotovo isključivo u izborna vremena. No Sveučilišna bolnica nije ‘mrtva’. Naime, pravna osoba Sveučilišna bolnica u osnivanju u likvidaciji sredinom svibnja trebala bi dobiti oko 1,73 milijuna kuna dividende. Prema podacima Središnjega klirinškog depozitarnog društva (SKDD), šesta je po veličini dioničarka Zagrebačke banke. Kako je na dnevnome redu predložene Zabine glavne skupštine koja će se održati sredinom travnja isplata dividende od 5,30 kuna po dionici, a Sveučilišna bolnica u osnivanju u likvidaciji posjeduje 326.040 dionica te banke, jednostavnim izračunom dođe se do 1,73 milijuna kuna.

I to nije sve! Iako online sudski registar ne pokazuje taj subjekt ni prema jednome modelu pretraživanja (OIB, MBS, naziv), u Trgovačkom sudu u Zagrebu rekli su nam kako subjekt i dalje postoji pod registarskim uloškom 1-2800, dakle nije riječ o izbrisanoj subjektu, poručuje nam glasnogovornica tog suda Ana Nagy. Dakle, vodi se u fizičkom obliku; riječ je o knjizi, odnosno kako odvjetnici kažu, o registru prije registra. Dodatnim razgovorom sa sudskim službenicima rečeno nam je kako je Sveučilišna bolnica u postupku likvidacije po službenoj dužnosti, i to od 2012., nema imenovanog likvidatora, nego se postupak vodi na sudu. Kad će završiti, ne zna se.

Imovina Sveučilišne bolnice u osnivanju u likvidaciji, a riječ je o Zabinim dionicama i novcu na žiroračunu, ne sprečava postupak likvidacije. Međutim, blokira dovršetak procesa. Vjerojatno obveze bolnice nisu toliko velike da bi ekonomski pojele te dionice i nekretnine, zato je nemoguće pokrenuti stečaj po službenoj dužnosti. A nemoguće je i dovršiti likvidaciju jer je sâm osnivač ne dovršava. Naime, likvidacija je dobrovoljan proces. Grad Zagreb ne želi je likvidirati, čini se – kaže nam odvjetnik Danijel Pribanić.

Dakle, postupak bi moglo otežati dvoje: prvo, žiroračun Sveučilišne bolnice još je aktivan; barem je to naša pretpostavka jer iz Grada i Zabe nismo dobili odgovore na svoja pitanja. Jednostavnim izračunom, a riječ je o zbrajanju isplaćenih dividendi Zagrebačke banke u posljednjih deset godina, došli smo do toga da je na tom računu samo od dividendi najmanje šest milijuna kuna. Trenutačna je vrijednost dionica Zagrebačke banke na burzi oko 63,50 kuna, dakle udio Sveučilišne bolnice na tržištu vrijedi oko 20,7 milijuna kuna.

Taj se postupak vodi na sudu. Skraćeni stečajni postupak, brisanje iz registra po službenoj dužnosti, sud provodi kad tri godine zaredom društvo nije predalo godišnje financijsko izvješće. Ali ako to društvo ima imovinu, moguće je protiv rješenja o brisanju uložiti žalbu i tako spriječiti njegovo brisanje. To je pat-pozicija koja sprečava provođenje stečaja nad društvom koje je neaktivno, ali ima imovinu. Možda je Grad podnio financijsko izvješće onemogućivši tako pokretanje postupka brisanja po službenoj dužnosti, ali u online sudskom registru ne vidim uložak za bolnicu, a ne vidim ni da su financijska izvješća predana na vrijeme. Sve su mogućnosti otvorene. Čim predlagač procesa nije zainteresiran za njegov dovršetak, taj proces vjerojatno neće završiti. Zaključno, likvidacija sama po sebi nije problematična, no nitko ne brani da proces traje desetljećima – kaže Pribanić.

Iako nikomu nije jasno odakle Sveučilišnoj bolnici Zabine dionice, pretpostavlja se da je u vrijeme privatizacije Zagrebačke banke bolnica u njoj imala 342 tišuće maraka uplaćenih od samodoprinos građana. Ukupno je za gradnju toga kompleksa potrošeno 263,3 milijuna njemačkih maraka (97 posto Grad Zagreb i Zagrepčani, tri posto država). Višedesetljetno micanje s mrteve točke najavio je (opet) zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u intervjuu u prošlome broju Lidera. Rekao je kako vjeruje da će problem Sveučilišne bolnice napokon riješiti s ovom vladom. Zanimljivo je i to da se Sveučilišna bolnica u osnivanju u likvidaciji spominje u četiri slučaja predstavljene nagodbe. Ukupan je iznos tražbine 105.000 kuna, sklopljene su tri nagodbe, a najviše duguje tvrtka SAK Media (63.000 kuna), koja je ugašena.

Projekt nastavka gradnje i dovršetka Sveučilišne bolnice bio je medijski atractivan prije deset godina, kad se čak osnovalo povjerenstvo koje je procijenilo da bi trebalo uložiti još oko 250 milijuna eura i pet do sedam godina da se bolnica završi. Naravno, nije se ništa dogodilo.

Odvezli smo se do Sveučilišne bolnice. Okoliš zapuštenoga kompleksa donekle je očišćen, odnosno vidi se da su bageri nedavno poravnavali teren. Iako to dovsko zdanje ima nevjerojatan potencijal, pogotovo kad bi se, recimo, napravio takozvani jarunski most (koji se planira već pokoje desetljeće), vrijednost parcele u tom bi trenutku skočila u nebo. Iako zapušten i oronuo, u kompleksu nema mrtvila: kombiji i kamioni voze, radnici rade, a prostoremaju u prizemlju na adresi u Blatu danas se koristi pet tvrtki. Što će se u budućnosti događati sa Sveučilišnom bolnicom, vrlo vjerojatno nikomu nije jasno. Svi govor o završetku njezine gradnje. Nekako je možda isplativije razmišljati o tome da se sve to poruši pa napravi kvalitetan projekt (možda kongresnoga centra ili čak i bolnice ili pak svih ministarstava na jednome mjestu) ili da se samo ostavi zelena livada, i to bi bilo bolje od onoga danas. No i ova današnja nepostojeca bolnica najprofitabilnija je u Hrvatskoj. Dok sve druge grcaju u gubicima, ova na računu ima 4,3 milijuna kuna i očekuje još 1,7 milijuna.