A kako posluju veletrgovci?

Kako povijest ljekarništva u Hrvatskoj seže u 13. stoljeću, kada je u Trogiru otvorena prva ljekarna u Europi, za financijskim rezultatima poslovanja poduzetnika u djelatnosti ljekarni možemo posegnuti unatrag 15 godina, tj. od 2001., kada je u toj djelatnosti bilo 262 poduzetnika, od čega je njih 240 bilo u privatnom vlasništvu. Najviše poduzetnika čija je pretežita djelatnost ljekarne bilo je 2010., njih 439, a najveći broj zaposlenih bio je 2015. – 5338, što je rast od 121,5 posto u odnosu na 2001. kada je bilo 2410 zaposlenih. Najveće prihode i ukupne rashode ljekarne su ostvarile 2010. kada su im prihodi bili 6,2 milijarde kuna, a rashodi gotovo šest milijardi, dok su 2001. prihodi bili na razini 2,7 milijardi kuna, a rashodi nešto veći od 2,5 milijardi. Investicije u novu dugotrajnu imovinu 2001. iznosile su 48,5 milijuna kuna, što je pričinjeno na razini investicija u 2015. (43 milijuna kuna). Obveze prema dobavljačima rasle su s 544 milijuna kuna u 2001. na 1,6 milijardi kuna u 2010., kada su dosegnele najvišu razinu, a u 2015. smanjene su na 1,1 milijardu kuna.

Pri analizi poslovanja ljekarni zanimljivo je rezultate usporediti s rezultatima poslovanja njihovih glavnih dobavljača, poduzetnika u djelatnosti trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima. U toj djelatnosti broj poduzetnika je od 2001. do 2015. narastao sa 111 na 273. Njihova potraživanja od kupaca rasla su s 1,3 milijarde kuna 2001. na 4,3 milijarde kuna 2010., a onda su pala na razinu od četiri milijarde kuna 2015.

Na prihod trgovaca na veliko farmaceutskim proizvodima od 11,8 milijardi kuna u 2015. neto dobit iznosila je 398,9 milijuna kuna, a u ljekarništvu je na više od 5,9 milijardi kuna prihoda neto dobit iznosila 189 milijuna kuna. U promatranim godinama ljekarne su uspješno poslovale te ostvarile pozitivnu neto dobit (najveća 2010. – 198,5 milijuna kuna).

U djelatnosti veletrgovine farmaceutskim proizvodima u cijelom promatranom razdoblju prosječna mjesečna neto plaća veća je u odnosu na plaće zaposlenih u djelatnosti ljekarni, s tim da je 2001. iznosila 5978 kuna, a 2015. godine narasla je na 9997 kuna (rast 67,2 posto). Najviša prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u djelatnosti ljekarni obračunana je 2015. i iznosila je 6902 kune, što je 46,9 posto više od prosječne mjesečne neto plaće 2001. (4699 kuna).

Za usporedbu, prosječna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika na razini RH u navedenom razdoblju porasla je za 55,9 posto, tj. s 3219 kuna, koliko je iznosila 2001., na 5019 kuna u 2015. godini. Iz podataka prikazanih u rang-listi ljekarni prema ukupnom prihodu možemo zaključiti da najveće i najuspješnije ljekarne posluju stabilno niz godina. Takav je slučaj i s ustanovom Gradska ljekarna Zagreb, koja je prema ostvarenom prihodu među prve tri ustanove u djelatnosti ljekarni od 2001. do 2015. godine. Najveću dobit razdoblja ostvarila je Farmacija, zdravstvena ustanova za ljekarničku djelatnost iz Zagreba, koja je u 2015. prva i prema visini ostvarenog prihoda.

Izvor: FINA