E-Račun za lokalnu samoupravu i javna poduzeća

Pojam ‘pametni sustav’ danas se počeo upotrebljavati za svaku imalo kompleksniju operaciju skupljanja podataka. No pitanje za milijun dolara glasi što s prikupljenim podacima učiniti? Odgovore na to pitanje pronaći ćete na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER).

Koncept ‘pametnoga grada’ kao primarnu radnju podrazumijeva skupljanje podataka. Ono što čini razliku sljedeći je korak. Način na koji ćete pristupiti obradi prikupljenog materijala te povratno djelovanje. Naš je cilj zatvoriti taj krug komunikacije i obrade podataka putem tehnologije te tako krajnjem korisniku učiniti život lakšim i ekonomičnijim – objašnjava Mario Vašak, izvanredni profesor na FER-u.

Zajedno s Tomislavom Capuderom i Hrvojem Pandžićem trust je mozgova koji predvodi svoje timove u potrazi za ‘gradom budućnosti’. Ti gradovi nisu maštarije, već logički nastavak tehnoloških otkrića i danas moguće komplementarnosti različitih sektora.

Projekt 3Smart Vašak je zaposlen na FER-ovom Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo. Bavi se naprednim konceptima upravljanja, s primjenom na sustave iz niskougličnog energetskog sektora: vjetroagregate, energetski učinkovite zgrade, mikromreže i vodoopskrbne sustave. Implementaciju pametnih sustava u javne zgrade vidi kao početak stvaranja uspješnog pametnoga grada budućnosti. Capuder je docent na Zavodu za visoki napon i energetiku. Distribucijske mreže njegov su glavni interes, preciznije integracija svih naprednih rješenja u jedan sustav te integracija električne energije s toplinskom i rashladnom.

Gledamo kako bi najbolje funkcionirala tehnologija koja bi se trebala naći u kućama i stanovima kao okvir za smanjenu emisiju CO₂. U potrazi sam za optimalnim poslovnim modelom koji bismo ponudili onome tko ima zadaću upravljati zgradom te mu tako promijenili tradicionalni način gledanja i planiranja, a zatim i uspješno integrirali pametne napredne modele – objašnjava Capuder.

Hrvoje Pandžić također je docent na Zavodu za visoki napon i energetiku. Bavi se integracijom električnih vozila i spremnika energije u elektroenergetski sustav, a, osim tih tehničkih, zadužen je i za tržišne i regulatorne aspekte elektroenergetskog sustava.

Iza svakog od znanstvenika stoji još otprilike sedmero ljudi koji rade u njihovim timovima. Manji ih dio financira industrija, a većinu europski i ostali fondovi. Da bi funkcionirala samo jedna zgrada u kojoj su implementirana pametna rješenja, potrebna je sinergija znanja i iskustava različitih područja. Projekt 3Smart (Smart Building – Smart Grid – Smart City) započeo je u siječnju ove godine. Kulminacija je svih istraživanja i projekata koje su znanstvenici radili nekoliko godina. Štoviše, zahvaljujući njemu troje je znanstvenika prvi put dobilo šansu integrirati sva svoja iskustva i vještine u jedan projekt. Glavni je cilj projekta 3Smart osigurati tehnološki i zakonodavni okvir za sveobuhvatno gospodarenje energijom u zgradama, energetskim mrežama i glavnim infrastrukturom gradova u Podunavlju.

Uključuje razvoj modularne platforme za napredno planiranje i koordiniranje upravljanja energijom u distribucijskoj mreži i zgradama, a razvijena platforma bit će instalirana na pet pilotskih lokacija u pet zemalja (Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Mađarskoj i Bosni i Hercegovini). U sklopu projekta bit će provedena i sveobuhvatna analiza troškova i koristi za provjeru učinkovitosti platforme. Vodeći partner na projektu je zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva, a uz njega partneri iz Hrvatske su Hrvatska elektroprivreda (HEP; voditeljica Ivona Štritof) te kao suradni partner Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Projekt je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj i IPA fondova putem Programa transnacionalne suradnje Dunav, a trajat će do kraja lipnja 2019.

Na prijašnjim projektima, a koji su prokrčili put do konačne zajedničke suradnje, svaki znanstvenik naučio je ponešto. Pandžić ipak kao jedan od najrelevantnijih ističe projekt Smart…

Fina, kao vodeća hrvatska tvrtka na području pružanja financijskih i elektroničkih usluga, aktivno sudjeluje u pripremi i provedbi projekata za svoje potrebe i za potrebe klijenata – jedinica lokalne i regionalne samouprave. Fina ima potrebne resurse te može pružiti visokokvalitetnu i profesionalnu podršku jedinicama lokalne samouprave u pripremi njihovih razvojnih planova od strateškog interesa, kao i prijavljivanju na natječaje dodjele nepovratnih sredstava te realizirati prihvat sredstava iz raspoloživih fondova.

Fina trenutačno sudjeluje u provedbi dvaju nacionalnih projekata financiranih iz Instrumenta povezivanja Europe (eng. Connecting Europe Facility – CEF) kao strateški partner. Riječ je o projektima na temu elektroničke identifikacije i elektroničkog računa. Projekt u sklopu teme e-Identifikacija, pod nazivom ‘Ensuring Access to Croatian Public e-services within e-Citizens Platform for EU/EEA Citizens’ (hrv. ‘Omgućavanje pristupa hrvatskim javnim e-uslugama unutar platforme e-Gradani za EU/EEA građane’) vezan je uz pripremu tehničkih i operativnih preduvjeta za omogućavanje pristupa hrvatskim e-uslugama za građane EU/EEA. Svrha projekta je promoviranje upotrebe infrastrukture elektroničke identifikacije građana u zemljama Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora.

Projektom se provode tehničke i poslovno-normativne prilagodbe sustava e-Gradani, Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS) i javnih elektroničkih usluga za građane. Nositelj projekta je Ministarstvo uprave, a projektni partneri su Fina, Ministarstvo financija – Porezna uprava, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, CARNet, Sveučilišni računski centar – SRCE i Hrvatska turistička zajednica.

Projekt u sklopu teme e-Račun, pod nazivom ‘Croatian eInvoicing business-to-Administration exchange Project’ prvi je projekt u Europskoj uniji za koji je sklopljen Ugovor o dodjeli sredstava i provedbi projekta potpisan naprednim elektroničkim potpisom. Projekt e-Račun započeo je kao mjera Vlade Republike Hrvatske za unapređenje elektroničkog poslovanja javne uprave i pružanja elektroničkih usluga za građane i poslovne subjekte, a podrazumijeva uvođenje obveze zaprimanja strukturiranog e-računa od strane Tijela državne uprave (TDU) za subjekte koji posluju s TDU.

Izdavatelj računa u elektroničkom obliku može odabrati metodu razmjene računa prema izboru, a sukladno zakonskoj regulativi RH. Kako bi se omogućilo uključenje dionika u što većem broju, bez uvjetovanja tehnologije i informacijskog sustava, informacijski posrednik za zaprimanje strukturiranih elektroničkih računa za državu upotrebljava otvoren i fleksibilan sustav na koji se slobodno vežu drugi sustavi i rješenja za razmjenu ili izdavanje elektroničkih računa pod uvjetom da zadovoljavaju zakonske uvjete koje je definirala pravna regulativa RH iz područja poreza na dodanu vrijednost.

U razmjeni elektroničkih računa mogu sudjelovati svi zainteresirani dionici koji zadovoljavaju zakonske preduvijete. Kako je temeljni zadatak projekta stvaranje ekosustava, namjera je da u njemu sudjeluje što više zainteresiranih dionika te sadašnjih i budućih informacijskih posrednika. Korištenje informacijskim posrednikom je korištenje trećom stranom koja će posredovati između izdavatelja i primatelja, kako bi oni, spajanjem na samo jednu centralnu točku koja obavlja distribuciju sa/na velik broj ‘adresa’ bili u mogućnosti ispostaviti račun proračunskom korisniku i drugom poslovnom subjektu.

Projekt će imati i velik pozitivan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo. Naime, razmjena računa u strukturiranom elektroničkom obliku koji je pogodan za automatsku obradu nadovezuje se na rješenja za likvidaciju računa i kolanje elektroničkih dokumenata (DMS sustavi) te rješenja za vođenje knjiga u kojima se knjižne knjigovodstvene isprave. Sukladno Zakonu o računovodstvu i Općem poreznom zakonu, računi razmijenjeni elektroničkim putem te druge knji- govodstvene isprave čuvaju se dugoročno ili trajno u izvornom obliku, što za posljedicu ima razvoj rješenja za e-Arhivu. Projekt će pozitivno utjecati i na otvaranje slobodnog tržišnog nadmetanja jer svaki akter u razmjeni računa u elektroničkom obliku može izabrati informacijskog posrednika. Za gospodarstvenike i širenje slobodnog tržišta iznimno je važna mogućnost slobodnog izbora financijski i tehnološki najpovoljnijeg modela razmjene elektroničkih računa.