Građani kroje proračun

Grad Rijeka provodi niz projekata koji ga svrstavaju u red pametnih gradova. Zanimljiv je projekt participacijskoga budžetiranja, sudjelovanja građana u planiranju i donošenju gradskog proračuna. Nekoliko je modela, od kojih se neki provode već godinama, poput ‘Programa malih komunalnih akcija’ i ‘Riječkog programa lokalnog partnerstva’, a neki tek nekoliko godina, poput edukativne proračunske igre ‘Proračun(ajme)’.

Sudjelovanje građana u planiranju života svojega grada jedan je od suvremenih trendova, a građani kao urbani planeri mogu vidjeti i znati što se događa u njihovi susjedstvu, zajednici i cijelome gradu. Uz to mogu sudjelovati u planiranju i odlučivanju o proračunu svojega grada. Gradsko uprava zauzima se za transparentnost, zbog čega razvija projekt komunikacije s građanima kako bi dobili povratnu informaciju o svojim potezima. Svi dokumenti i pisani materijali povezani s odlukama koje donose gradonačelnik i gradsko vijeće javno se objavljaju na gradskome mrežnom portalu, a javni su i registri zaključenih ugovora u postupcima javne nabave te ugovora sklopljenih u nabavi manjoj od zakonskog praga. Grad Rijeka objavljuje gradski proračun na četvrtoj razini, mnogo transparentnijoj od treće koju propisuje zakon. Jednako transparentno donose se odluke o financiranju programa i rada različitih udruga na javnim natječajima. Sve su to razlozi zbog kojih je Rijeka tri puta zaredom proglašena najtransparentnijim hrvatskim gradom. Odluka je donesena na osnovi mnogih parametara na pet tematskih područja: javnost rada gradskog vijeća i gradonačelnika, količina objavljenih odluka, poštovanje zakona o pravu na pristup informacijama, suradnja sa zajednicom te mjesna samouprava (postojanje i rad mjesnih odbora).

Komunikacija s građanima poboljšana je prošlog mjeseca kad je objavljen redizajnirani gradski mrežni portal www.rijeka.hr. Težište se s objave informacija prebacilo na komunikaciju s građanima i njihovo intenzivnije uključivanje u rad javne uprave. Zato su već na naslovnici portala kao svojevrsni poziv na akciju dostupne poveznice za ostvarivanje prava građana na pristup informacijama, sudjelovanje u planiranju i donošenju proračuna, e-konzultacije, odnosno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Uvedene su nove rubrike poput ‘Aktivno građanstvo’ ili ‘Antikorupcija’. Sve teme povezane s transparentnošću, poput javne nabave, proračuna, službenih novina i rada mjesnih odbora, također su građanima dostupne već na naslovnici novog portala. Nova verzija portala izrađena je u WordPressu kao otvorenoj platformi za upravljanje sadržajem, a programski kôd za izradu portala Rijeka će besplatno staviti na raspolaganje svim gradovima i općinama koji ga žele preuzeti. Budući portal zadovoljava sve aktualne obveze i preporuke o transparentnosti. Svaki grad ili općina koji preuzmu taj kôd i izrade svoj portal moći će biti transparentni poput Rijeke. Uz osnovni novi portal gradske uprave Grad Rijeka objavio je Portal otvorenih podataka u strojno čitkim formatima. Pod pojmom ‘otvoreni podaci’ podrazumijevaju se podaci koje posjeduju ili prikupljaju tijela javne vlasti, a mogu se najširijoj javnosti učiniti dostupnima bez ograničenja. Svrha njihove objave daljnja upotreba, ponovna objava te upotreba u drugom obliku. Pod strojno čitkim formatom podrazumijevaju se datoteke strukturirane tako da ih softverska aplikacija može lako prepoznati i izvući potrebne podatke. Portal e-Usluga središnji je registar usluga koje Grad Rijeka pruža građanima i gospodarstvu. Svaka usluga predstavljena je opisom, uputom kako se podnosi zahtjev za njezinu upotrebu i podacima mjerodavnog odjela za kontakt, tj. osoba zaduženih za njezino pružanje.

Osim komunikacije s građanima u Rijeci je zaživio program lokalnog partnerstva koji potiče zajedništvo. Omogućava da se neposrednim sudjelovanjem građana, udrug i mjesnih odbora u suradnji s gradom brže i ekonomičnije riješi dio potreba koje građani imaju u lokalnoj zajednici. Prije svega, to se odnosi na uređenje manjih javnih površina, primjerice dječjih igrališta, dvoreda, šetnica, parkova, neuređenih zelenih površina, dvorišnih prostora dječjih vrtića, škola, dijelova ulica, naselja te manjih divljih odlagališta. Osim što sudjeluju u odlučivanju o lokalnim poslovima, građani sudjeluju u kreiranju proračuna. Naime, Grad Rijeka osigurava financijsku potporu za odabrane projekte do 30.000 kuna po pojedinome projektu, a na godišnjoj razini za taj se program izdvaja oko 200.000 kuna.

Edukativnom proračunskom online igrom ‘Proračun(ajme)’ još od 2011. Rijeka svojim građanima nudi upoznavanje s godišnjim gradskim proračunom i aktivno sudjelovanje u njegovu kreiranju. Osim upoznavanja sa stavkama aktualnog proračuna građani mogu birati projekte koje bi željeli provesti, a kojih nema u postojećem proračunu. Nakon završetka igre mogu i sami dopisati projekt čiju provedbu priželjkuju, a koji nisu pronašli među ponuđenima. Statistika biranja ponuđenih projekata i prijedlozi novih upotrebljavaju se pri planiranju proračuna za iduću godinu. Igra se temelji na stvarnim proračunskim brojkama i jedina je te vrste u Hrvatskoj. U proteklo četiri godine zaigrala su je 74.783 različita korisnika. Građani su najčešće smanjivali proračunsku stavku ‘Javna uprava i mjesni odbori’, unutar koje su plaće i materijalne troškovi gradske uprave i rad mjesnih odbora te gradskog vijeća. Najčešće su za uvrštenje u proračun birali veće naknade za novo-rođenčad, smanjenje prosječne cijene vrtića za 50 posto te uvođenje mobilnoga stručnog tima za rad s učenicima s teškoćama.

Važna stavka svakako je energetska obnova grada. Rijeka sa svojim komunalnim i trgovačkim društvima godinama provodi energetsku politiku. Usmjerena je prema održivom energetskom razvoju i usklađena s europskom inicijativom ‘Sporazum gradonačelnika’ koju je pokrenula Europska komisija i čija je Rijeka potpisnica. Prema tom Sporazumu, Rijeka se obvezala na provedbu dodatnih mjera da bi povećala energetsku učinkovitost i održivi razvoj te tako očuvala klimu, odnosno svela klimatske promjene na najmanju mjeru. Akcijski plan energetski održivog razvoja grada Rijeke izrađen je prije sedam godina i cilj mu je do 2020. smanjiti ugljikova dioksida za 32 posto. Radi očuvanja ekoloških resursa čak trideset autobusa riječkoga gradskog prijevoznika Autotroleja vozi na stlačeni prirodni plin (SPP), od toga 16 soloautobusa, 10 minibusa i četiri zglobna vozila. U ovom trenutku smanjenje emisije ugljikova dioksida na godinu svih tri deset autobusa na SPP približno je 977 tona. Na parkiralištu Delta postavljene su prve ELEN punionice za vozila na električni pogon u Rijeci. Prije godinu i pol u podzemnoj je garaži Zagrad B u funkciji superbrza punionica za elektrovozila koja može istodobno puniti četiri elektrovozila i dva elektroskutera; realizirala ju je tvrtka Rijeka promet. Na Mlaki je sagrađena punionica stlačenoga prirodnog plina. Sagradilo ju je trgovačko društvo Energo, a vrijednost projekta financiranoga HBOR-ovim kreditnim sredstvima za energetski učinkovite projekte jest 9,2 milijuna kuna. Punionicom se koristi gradski prijevoznik Autotrolej za svoja vozila koja pogoni plin, ali mogu je upotrebljavati i vlasnici osobnih automobila na to ekološki prihvatljivo gorivo.