Iako vizija nije onako blještava kao u znanstvenofantastičnim filmovima, gradovi budućnosti polako postaju gradovi sadašnjosti. A umjesto hektičnih i užurbenih distopičnih sredina, danasni pametni gradovi prilagođavaju se vlastitim stanovnicima koristeći se velikim podacima i olakšavaju im život kreiranjem različitih ekosustava. U Hrvatskoj je razvoj pametnih gradova još na početku, ali iako novca nedostaje, potencijalni privatni partneri imaju proizvoda i viziju napretka.
Primjerice, Ericsson Nikola Tesla nudi spektar rješenja za zadovoljenje svih potreba koje se mogu pojaviti u lokalnim zajednicama te iskustvo iz mnogih već provedenih projekata: od pametnih sustava upravljanja prometom, energijom i otpadom, vodnim gospodarstvom, zdravstvom i obrazovanjem do pametnih sigurnosnih sustava.
Važno je da svaku inicijativu za uspostavu pametnoga grada prati snažan politički konsenzus lokalne samouprave. Drugi je ključni problem nedostatak sredstava u proračunima grada i općina, premda su danas na raspolaganju fondovi Europske unije. Poseban je izazov sklonost naših političara za ‘brzim i vidljivim’ rješenjima koja se mogu ostvariti u jednome mandatu, ali preobrazba gradova u pametne procese je za koji je, npr. Stockholm ili Kopenhagenu trebalo od 10 do 15 godina – rekao je Damir Medved, stručnjak za rješenja za pametne gradove u Ericssonu Nikoli Tesli. Medved ima viziju kako opametiti svaki veći grad u Hrvatskoj. Za Slavonski Brod, primjerice, smatra da se ekološki problemi mogu bar prihvatiti mrežom ekoloških senzora za rano upozoravanje građana. Najvažnijim smatra shvatiti da su građani ključni dionici pametnog i održivoga grada. Slično razmišljaju u Vipnetu.
U našoj strategiji pametnih gradova odlučili smo da želimo graditi samoodrživa rješenja za gradove gradnjom digitalnih sustava u kojima se isprepleće tehnološko i ekonomsko. To podrazumijeva suradnju privatnog i javnog u stvaranju vrijednosti, a na dobrobit obiju strana i građana – kažu u Vipnetu.
