Ključni dionik

Agencija za opremu pod tlakom odlukom Vlade RH promijenila je nedavno svoj pravni oblik i postala Oprema pod tlakom d.o.o. U Vladi to tumače kao dio Nacionalnog programa reformi u sklopu plana za smanjenje broja državnih agencija. Ističu da će tvrtka nastaviti obavljati djelatnosti od interesa za državu radi osiguravanja kvalitetnog i učinkovitog pregleda visokorizične opreme pod tlakom. No ubuduće će poslovati u sustavu platnog prometa kao profitno trgovačko društvo koje se financira i održava vlastitim prihodima, a ne više kao korisnik državnog proračuna. Iz Ministarstva gospodarstva poručuju da je to očekivana promjena jer ova agencija može pružiti uslugu na tržištu.

No profesor Ivan Koprić, predstojnik katedre upravna znanost na zagrebačkome Pravnom fakultetu, ističe da je riječ o nastavku sad već ozbiljnog trenda privatizacije države. Podsjeća da je Agencija za opremu pod tlakom osnovana 2008. izdvajanjem dijela poslova inspekcijske posude pod tlakom iz Državnog inspektorata te da je već taj potez bio upitan jer je agencija skupo naplaćivala svoje usluge pregleda opreme pod tlakom.

Zgodno je pratiti kako se u manje od deset godina stiglo od inspekcijske posude pod tlakom kao važne državne službe do njezine privatizacije. Mislim da je opravdano zapitati se u čijem se interesu to radi i nije li bilo boljih, za građane i gospodarstvo manje skupih rješenja. Bojim se da je ovo uvod u još manje odgovornosti u tom području i još više cijene koje će, nažalost, platiti građani, gospodarstvo ali i ostali koji imaju opremu pod tlakom – objašnjava profesor Koprić.

Profesor ističe da je Vlada preoblikovala Agenciju u trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću u vlasništvu države radi nastavka obavljanja djelatnosti koje su od interesa za RH, pregleda visokorizične opreme pod tlakom.

Ovime se dodatno smanjuje razina javne odgovornosti za poslove koji nisu ni nevažni ni bezopasni. Mnoge interesne skupine nastoje poslove od javnog interesa pretvoriti u izvor egzistencije pa i zarade. Taj trend postoji u različitim sektorima još od prenošenja poslova ovjere potpisa i kopija iz ureda državne uprave javnim bilježnicama, kada je ta usluga koja je građanima nužna postala i vrlo skupa. Nisu sve zemlje sve takve poslove privatizirale – ističe Koprić.

Iako vizija nije onako blještava kao u znanstvenofantastičnim filmovima, gradovi budućnosti polako postaju gradovi sadašnjosti. A umjesto hektičnih i užurbanih distopičnih sredina, danasni pametni gradovi prilagođavaju se vlastitim stanovnicima koristeći se velikim podacima i olakšavaju im život kreiranjem različitih ekosustava. U Hrvatskoj je razvoj pametnih gradova još na početku, ali iako novca nedostaje, potencijalni privatni partneri imaju proizvoda i viziju napretka.

Primjerice, Ericsson Nikola Tesla nudi spektar rješenja za zadovoljenje svih potreba koje se mogu pojaviti u lokalnim zajednicama te iskustvo iz mnogih već provedenih projekata: od pametnih sustava upravljanja prometom, energijom i otpadom, vodnim gospodarstvom, zdravstvom i obrazovanjem do pametnih sigurnosnih sustava.

Važno je da svaku inicijativu za uspostavu pametnoga grada prati snažan politički konsenzus lokalne samouprave. Drugi je ključni problem nedostatak sredstava u proračunima grada i općina premda su danas na raspolaganju fondovi Europske unije. Poseban je izazov sklonost naših političara za ‘brzim i vidljivim’ rješenjima koja se mogu ostvariti u jednome mandatu, ali preobrazba gradova u pametne procese je za koji je npr. Stockholm ili Kopenhagenu trebalo od 10 do 15 godina – rekao je Damir Medved, stručnjak za rješenja za pametne gradove u Ericssonu Nikoli Tesli. Medved ima viziju kako opametiti svaki veći grad u Hrvatskoj. Za Slavonski Brod, primjerice, smatra da se ekološki problemi mogu bar prihvatiti mrežom ekoloških senzora za rano upozoravanje građana. Najvažnijim smatra shvatiti da su gradani ključni dionici pametnog i održivoga grada. Slično razmišljaju u Vipnetu.

U našoj strategiji pametnih gradova odlučili smo da želimo graditi samoodrživa rješenja za gradove gradnjom digitalnih sustava u kojima se isprepleće tehnološko i ekonomsko. To podrazumijeva suradnju privatnog i javnog u stvaranju vrijednosti, a na dobrobit obiju strana i građana – kažu u Vipnetu.

Vipnetova okosnica ponude bit će operativna IoT (internet stvari) platforma za razvoj aplikacija koje će povezivati stvari i konzole za upravljanje njima. Platforma je još u testnoj fazi, ali već nudi i stvara rješenja iz domene pametnog parkiranja, situacijskog marketinga, upravljanja otpadom, digitalizacije javnog transporta te modernizacije različitih kovaničkih aparata. Njegov telekomunikacijski konkurent HT već je realizirao razne projekte za pametne gradove, od prvoga grada i otoka s mrežom povezanih e-punionica, sustava pametnog odlaganja i naplate prikupljanja otpada preko kontrole kvalitete zraka do pametnih klupa i sustava pametne javne rasvjete.

Snalaženje u ogromnim količinama podataka može biti i proizvod sam za sebe u ‘pametnim’ gradovima. Pulsk tvrtka Coin razvila je brend dataSimplified, uslugu u oblaku, kojim gradovima pruža mogućnost da bez ulaganja u IT infrastrukturu i uz simboličnu pretplatu prezentiraju građanima bitne informacije poput onih o proračunu. Primjerice, Coin-ova PRO-račun vizualizacija približava građanima gradske aktivnosti u potrošnji javnog novca, a kroz Grad na dlanu može se dobiti potpuna slika gospodarstva grada. Dok-Ing pak u ponudi već ima električne skutere dizajnirane za potrebe sustava ‘bike sharing’ Motit te za dostavu hrane i manjih pošiljaka.

Iz naše perspektive ‘pametno’ znači ‘čisto i efikasno’. Prvi koraci uvijek su najteži, ali najmanji su, zbog čega ih je, ako ne postoje administrativna i birokratska ograničenja, najlakše provesti. U svijetu je sve jači trend upotrebe bicikala i elektroskutera u gradskom prijevozu jer se ljudi polako, ali sigurno okreću prema načinima vožnje prihvatljivima za okoliš – rekli su u Dok-Ingu.