O drživim pametnim gradovima inovacije najviše mogu pomoći u jednostavnijem i djelotvornijem upravljanju po mjeri građana i prirode te, na kraju, uštede novac. Gradovi diljem svijeta traže tvrtke koje bi im to osigurale, piše na stranicama Silicon UK-a, koji donosi vijesti iz tehnološkog svijeta. Tehnološki pristup razvoju grada može biti uspješan, ali mora odgovarati posebnim zahtjevima, pri čemu se posebna pozornost mora dati sigurnosti, upozorava preko portala Silicon UK-a Caroline Gorski, voditeljica odjela za internet stvari u Digital Catapultu. Prema njezinom mišljenju, osim što upotreba tehnologije može potaknuti poslovne inovacije, tehnologija mora riješiti i najveće gradske izazove: onečišćenje zraka, prometne gužve i upravljanje energijom. Komunikacijske mreže zato moraju biti sigurne, a u nastajanju pametnih gradova veliku ulogu će, smatra Gorski, imati LPWAN (Low-Power Wide-Area Network) – bežično povezivanje na velikoj udaljenosti brojnih uređaja male podatkovne propusnosti i potrošnje energije.
Za razvoj pametnih gradova u idućih će nekoliko godina biti iznimno važne i nove mrežne tehnologije poput 5G. Naime, postojeća 4G tehnologija ne može podržati samoupravljajuća vozila, internet stvari i bespilotne letjelice. 5G mreža ima veći kapacitet, povrzojnost, pouzdanost te kraće vrijeme čekanja, pa je Intel već pokrenuo suradnju s vodećim svjetskim telekomunikacijskim i automobilskim tvrtkama kako bi iznjedrili prototip integriranih 5G rješenja. IDC Community, pak, na svojim internetskim stranicama tvrdi da do ove godine 75 posto gradova neće uspjeti potpuno iskoristiti sve digitalne i podatkovne mogućnosti, a 20 posto njih počet će ulagati u pametne prometne inicijative i tehnologije. Predviđa da će do iduće godine 20 posto javnih agencija početi ispitivati kognitivno računarstvo kako bi poboljšale usluge te da će do 2019. jače biti digitalizirane one zemlje koje imaju više od 50 posto visokorazvijenih gradova. Do tada bi, očekuju u IDC Communityju, i rasvjeta trebala postati središnja gradska platforma za internet stvari te bi se 30 posto stanovnika gradova koristilo robotima ili pametnim strojevima u prijevozu.
Neki od najboljih svjetskih primjera pametnih gradova su Beč, Chicago, Singapur, Barcelona, London, San Francisco, Oslo, New York, Rio de Janeiro i Cape Town. Beč se često nalazi na raznim popisima najboljih pametnih gradova, zaradivši to kao jedan od najzelenijih svjetskih gradova s najboljim standardom u Europi. Bečki domovi i javne zgrade griju se na biomasu, a Chicago je razvio ‘Array of Things’ uz pomoć kojeg prikuplja podatke o stanju u prometu, kakvoći zraka, stanju okoliša, utjecaju klimatskih promjena i mogućim poplavama u gradu. Praćenjem vremenskih uvjeta čišće gradske službe mogu brže ukloniti nakupljanje vode na raskrižjima ili spriječiti nakupljanje vode na cestama.
