Poslodavci nisu zainteresirani za oslobođenje od doprinosa na plaću za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih i onih bez iskustva u struci za koju su se školovali. Na godinu je tu mjeru iskoristilo samo 400 radnika. Bolje prolazi oslobođenje od doprinosa za specijalizaciju mladih.
Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja, koje su na snazi od 2. ožujka 2017., ukinuto je oslobođenje od doprinosa na plaću za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih i onih koji nemaju radnog iskustva u zanimanju za koje su se školovali. Dugotrajno nezaposlenom osobom smatra se ona koja je više od 24 mjeseca prijavljena na Zavodu za zapošljavanje, a osobom koja nema iskustva smatra se ona koja nema više od godine dana staža u zanimanju za koje se školovala, iako je možda ostvarila staž radeći u drugoj struci. Poslodavci koji su preko Zavoda za zapošljavanje zaposlili te osobe, na određeno ili neodređeno vrijeme, bili su oslobođeni obveze plaćanja doprinosa na plaću do dvije godine. U Vladinu obrazloženju ukidanja tih olakšica navodi se da nisu bile ni približno zanimljive poslodavcima kao što su olakšice koje se ostvaruju prema Zakonu o doprinosima.
Rečeno je da je oslobođenje od doprinosa na plaću za zapošljavanje radnika prema Zakonu o poticanju zapošljavanja na godinu iskoristilo 400-tinjak radnika, a oslobođenje od doprinosa na plaću za zapošljavanje na neodređeno vrijeme radnika mlađeg od 30 godina primjenjuje se na više od 47.000 radnika. Nesporno, olakšica propisana Zakonom o doprinosima poslodavcima je privlačnija te je omogućila da se brojni mladi radnici zaposle na neodređeno, što je i bio cilj te mjere. Jedan od razloga nedovoljnog interesa poslodavaca za mjeru oslobođenja prema Zakonu o poticanju zapošljavanja jesu veoma strogi uvjeti koji su se tražili tim propisom. Poslodavac koji pristaje na oslobođenje mora, dok god se koristi takvom fiskalnom potporom, redovito isplaćivati plaće svim svojim radnicima, redovito plaćati sve doprinose i poreze, a dok se koristi olakšicom, ne smije nijednom radniku otkazati ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. Dogodi li se da tijekom korištenja oslobođenja od obveze doprinosa na plaću radnika kojega je zaposlio preko Zavoda za zapošljavanje ne ispuni neku od nabrojenih obveza, retroaktivno gubi pravo na oslobođenje i dužan je u roku od 30 dana podmiriti doprinose za koje se koristio olakšicom.
Ispunjavanje poslodavčevih obveza zajednički prate Zavod za mirovinsko osiguranje, Porezna uprava, Inspektorat rada i Zavod za zapošljavanje, razmjenjujući podatke relevantne za dokazivanje uvjeta za korištenje olakšicom. Izkorištavanje istih olakšica prema Zakonu o doprinosima mnogo je jednostavnije i nema naknadnih posljedica. Primjerice, ako poslodavac na neodređeno zaposli mladog radnika i u sljedećih pet godina ne namjerava plaćati doprinose na njegovu plaću, a tom radniku iz bilo kojega razloga nakon nekog razdoblja prestane radni odnos, za poslodavca nema nikakvih posljedica.