Pojam ‘pametni sustav’ danas se počeo upotrebljavati za svaku imalo kompleksniju operaciju skupljanja podataka. No pitanje za milijun dolara glasi što s prikupljenim podacima učiniti? Odgovore na to pitanje pronaći ćete na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER). Koncept ‘pametnoga grada’ kao primarnu radnju podrazumijeva skupljanje podataka. Ono što čini razliku sljedeći je korak. Način na koji ćete pristupiti obradi prikupljenog materijala te povratno djelovanje. Naš je cilj zatvoriti taj krug komunikacije i obrade podataka putem tehnologije te tako krajnjem korisniku učiniti život lakšim i ekonomičnijim – objašnjava Mario Vašak, izvanredni profesor na FER-u. Zajedno s Tomislavom Capuderom i Hrvojem Pandžićem trust je mozgova koji predvodi svoje timove u potrazi za ‘gradom budućnosti’. Ti gradovi nisu maštarije, već logički nastavak tehnoloških otkrića i danas moguće komplementarnosti različitih sektora.
Vašak je zaposlen na FER-ovom Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo. Bavi se naprednim konceptima upravljanja, s primjenom na sustave iz nisko-ugljičnog energetskog sektora: vjetroagregate, energetski učinkovite zgrade, mikromreže i vodoopskrbne sustave. Implementaciju pametnih sustava u javne zgrade vidi kao početak stvaranja uspješnog pametnoga grada budućnosti. Capuder je docent na Zavodu za visoki napon i energetiku. Distribucijske mreže njegov su glavni interes, preciznije integracija svih naprednih rješenja u jedan sustav te integracija električne energije s toplinskom i rashladnom. Gledamo kako bi najbolje funkcionirala tehnologija koja bi se trebala naći u kućama i stanovima kao okvir za smanjenu emisiju CO₂. U potrazi sam za optimalnim poslovnim modelom koji bismo ponudili onome tko ima zadaću upravljati zgradom te mu tako promijenili tradicionalni način gledanja i planiranja, a zatim i uspješno integrirali pametne napredne modele – objašnjava Capuder.
Hrvoje Pandžić također je docent na Zavodu za visoki napon i energetiku. Bavi se integracijom električnih vozila i spremnika energije u elektroenergetski sustav, a, osim tih tehničkih, zadužen je i za tržišne i regulatorne aspekte elektroenergetskog sustava. Iza svakog od znanstvenika stoji još otprilike sedmero ljudi koji rade u njihovim timovima. Manji ih dio financira industrija, a većinu europski i ostali fondovi. Da bi funkcionirala samo jedna zgrada u kojoj su implementirana pametna rješenja, potrebna je sinergija znanja i iskustava različitih područja. Projekt 3Smart (Smart Building – Smart Grid – Smart City) započeo je u siječnju ove godine. Kulminacija je svih istraživanja i projekata koje su znanstvenici radili nekoliko godina. Štoviše, zahvaljujući njemu troje je znanstvenika prvi put dobilo šansu integrirati sva svoja iskustva i vještine u jedan projekt. Glavni je cilj projekta 3Smart osigurati tehnološki i zakonodavni okvir za sveobuhvatno gospodarenje energijom u zgradama, energetskim mrežama i glavnim infrastrukturom gradova u Podunavlju. Uključuje razvoj modularne platforme za napredno planiranje i koordiniranje upravljanja energijom u distribucijskoj mreži i zgradama, a razvijena platforma bit će instalirana na pet pilotskih lokacija u pet zemalja (Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Mađarskoj i Bosni i Hercegovini). U sklopu projekta bit će provedena i sveobuhvatna analiza troškova i koristi za provjeru učinkovitosti platforme. Vodeći partner na projektu je zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva, a uz njega partneri iz Hrvatske su Hrvatska elektroprivreda (HEP; voditeljica Ivona Štritof) te kao suradni partner Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Projekt je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj i IPA fondova putem Programa transnacionalne suradnje Dunav, a trajat će do kraja lipnja 2019.
Na prijašnjim projektima, a koji su prokrčili put do konačne zajedničke suradnje, svaki znanstvenik naučio je ponešto. Pandžić ipak kao jedan od najrelevantnijih ističe projekt Smart Integration of RENewables – SIREN, a gdje surađuje s Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava i Hrvatskom zakladow za znanost. – Riječ je o jednom od rijetkih primjera gdje je državna tvrtka uključena u istraživanje progresivnih grana znanosti. Spomenuti projekt bavi se integracijom spremnika energije u elektroenergetski sustav, što je nužno za pogon sustava s velikim udjelom obnovljivih izvora energije. Spremnici energije uravnotežuju sustav, odnosno pune se kada postoji višak i prazne kada postoji manjak proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora – elaborira. Treba napomenuti i da je napredak pri istraživanjima gotovo nemoguć bez suradnje s industrijom. – Na FER-u smo oduvijek mnogo surađivali s industrijom. Takav je slučaj i s projektima povezanim s idejom pametnoga grada. Projekte na kojima sam radio uglavnom je podržavao industrija, ali i sufinancirala Europska unija. No morate shvatiti da, kada govorimo o pametnim sustavima, govorimo o nečemu uistinu progresivnom. Industrija je uglavnom fokusirana na temeljne funkcije u sustavima automatizacije, a koje donose velike uštede. Mi želimo otići korak dalje. Želimo nadogradnju tih sustava kojom se postiže koordinacija za efikasniji rad – objašnjava Vašak.
