Sretni građani u oku uprave

O d prve industrijske revolucije gradovi su pokretači ekonomskog rasta. Revolucije su možda učinkovite u razvoju prosperiteta za mnoge zemlje, ali razvoj nije uvijek pametan, primjerice ako žrtvuje zdravstvene uvjete za veću produktivnost, ako nije fokusiran na stvarne potrebe, održiv i učinkovit. Unatoč tome što su zaslužni za proizvodnju 80% bogatstva u svijetu, gradovi se suočavaju s velikim globalnim izazovima: ekonomskim, demografskim, socijalnim i ekološkim. Od vitalne je važnosti da gradovi budu u stanju zadovoljiti i prevladati probleme. Prema nekim procjenama, 70% svjetskog stanovništva živjet će u gradovima do 2050. godine, što znači da su održivi gradovi neophodni za prosperitetnu budućnost. Kako u tim okolnostima stoji Hrvatska, koji se gradovi temeljito pripremaju za budućnost, a zašto neki zaostaju?

Istina, daleko smo od primjerice Stuttgarta, prvog njemačkog i EU-grada koji je aplicirao za EU-sredstva za inovativno rješenje emisije ugljikova dioksida. Bilo je to 1995., a do danas grad je prikupljajući sve veća iskustva i znanje ‘opametio’ gotovo svaki sektor gradskog života. Pokušaji, pogreške i mnogo praktičnog iskustva, dokazuju i naši sugovornici, gradonačelnici nekih od najpametnijih domaćih gradova, najvažniji su u tom procesu.

– U pristupanju implementaciji pametnih rješenja presudnu ulogu igra vizija razvoja, a ne toliko stanje u blagajni – naglašava Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega, koji je u ‘pametnom’ smjeru, putem smart rješenja upravljanja energijom, krenuo 2010. i od tada su razvili sustav kojim građani upozoravaju na komunalne probleme, digitalne platforme za praćenje i naplatu komunalnog otpada, postavili upravljački i štedljiv sustav LED javne rasvjete, pametnu klupu za uživanje, ali i punjenje električnih uređaja, te sagradili punionicu za električne automobile.

Mnogo toga se, kaže Bilić, može riješiti projektima, a Grad Ludbreg uskoro će krenuti i u objedinjenu izradu strategije razvoja pametnoga grada putem EU-projekta s mađarskim partnerima (oko 2,000,000 kuna). – Naše je iskustvo da se treba okrenuti vlastitim snagama jer ste onda najmotiviraniji da projekt dobijete i privedete kraju. U principu zato se ne koristimo agencijama, osim kad je to nužno. Ponosni smo na svoj inkubator i kao projekt, ali i kao mjesto budućeg pametnog razvoja – kaže Bilić, dodajući kako nisu skloni javno-privatnom partnerstvu, ali počeli su razmišljati o izdavanju obveznica za velike projekte. – Fondovi EU velika su prilika, ali samo one općine i gradovi koji su dovoljno spremni i kapacitirani imat će uspjeha u privlačenju…

Grad Koprivnica, pak, sudjeluje u 16 projekata financiranih fondovima EU, ali u njemu naglašavaju da iza uspjeha stoji izgrađen cjelovit sustav funkcioniranja, suradnja s agencijama kojima je suosnivač (koje provode te projekte). Tu je i poduzetnički inkubator, danas popunjen, pa kreću u gradnju novog – Inkubatora kreativnih industrija. Što se tiče drugih oblika financiranja, Koprivnica se ne može pohvaliti dobrim iskustvom s JPP-om. Grad je uložio devet milijuna kuna u projekt JPP-a financiranja gradnje škola, no čini se da je Vlada od takvog modela odustala. Ako to bude trajna odluka, razmišlja se i o obveznicama i klasičnim kreditima.

Jedan od najvažnijih projekata je razvoj sustava električnih autobusa (ne ispuštaju CO₂), a tu je i bike-sharing, bicikli na električni pogon te projekt ‘Zeleni kvart’. Riječ je o naselju u Koprivnici u kojem se grade isključivo pasivne zgrade i primjenjuje nova tehnologija. Ipak, kako naglašava Mišel Jakšić, v.d. gradonačelnik Koprivnice, najvažnije kod formiranja sustava koji grad čine ‘pametnim’ ne mora čak biti ni ulaganje, već povezivanje s građanima.

Od pametne rasvjete, autobusa pogonjenih stlačenim plinom, upravljanja prometom, široke pokrivenosti grada bežičnim internetom (285.000 četvornih metara, bez centra grada), do sustava za parkiranje i inteligentnih energetskih rješenja, Rijeka se s razlogom dići da je ICT postao dio gradske infrastrukture.

Premda ima bogato iskustvo, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kaže da je nezahvalno davati generalne savjete, jer lokalne uprave znaju čime raspolažu i mogu li svojim novcem pratiti povlačenje nepovratnih sredstava. No, dodaje, postoje i opcije partnerstva sa susjednim gradovima i općinama, zatim ESCO (pametna energetska rješenja), putem kojeg se projekt financira uštedom, i drugi modeli.

– Fondovi EU nude razne mogućnosti, ali konkurencija je velika, komunikacija s nacionalnim tijelima nadležnim za pojedine operative programe često teška i dugotrajna, a informacije koje dobivamo znaju biti kontradiktorne. Procedura EU-sufinanciranja ne-rijetko je preduga za smart projekte u kojima se tehnologija mijenja brzo tako da nešto što ste planirali može postati zastarjelo do trenutka kada osigurate sufinanciranje – kaže Obersnel i dodaje da je Rijeka stopostotni vlasnik Riječke razvoje agencije Porin, koja provodi program inkubatora i edukacije za poduzetnike, sudjeluje u Startup inkubatoru Rijeka te provodi edukaciju i mogućnost primjene 3D ipisa za poduzetnike.

RRA Porin u suradnji s Gradom Rijekom prijavio je projekt Tehnolab na natječaj iz EU-fondova. Osnovna ideja projekta je stvaranje novog mjesta za poduzetnike na kojem bi imali priliku upotrijebiti tehnologiju 3D ispisa te se educirati o tome, jer takvih tehnologija još nema u široj okolini, primjerice 3D ispisa u metalu.

Rijeka ima bogato iskustvo i u financiranju projekata izdavanjem obveznica. – Još 2006. izdane su municipalne obveznice, a sredstvima prikupljenim na taj način sagrađeni su novi gradski bazeni na Kantridi. Također, Grad preko svog trgovačkog društva ima i iskustvo izdavanja korporativnih obveznica, a sredstvima prikupljenim na taj način financirani su razni infrastrukturni projekti. Imamo i iskustvo javno-privatnog partnerstva putem kojeg je, primjerice, sagrađen objekt koji uključuje i višenamjensku sportsku dvoranu na Zametu – napominje Obersnel te upozorava da apliciranje za projekte koji su ‘in’ i dobar marketinški potez neće grad učiniti pametnim, već jasan fokus prema potrebama građana.

Zaprešić je, pak, mladi grad, ali ima ‘pametnih iskustava’, a sve je dosadašnje projekte financirao uz pomoć fondova EU, primjerice energetsku obnovu javnih zgrada, punionicu za električne automobile, hotspotive, digitalizaciju gradske uprave. Zaprešić je nedavno podržao projekt kog generacije koji razvijaju domaće tvrtke s ciljem da se sva toplinska energija iskoristi i poveća isplativost. Buduće postrojenje u zoni Novi dvori koristit će se šumskom biomasom. A započet će i postavljanje podzemnih spremnika za otpad, poboljšanje cijele komunalne infrastrukture i sustava vodoopskrbe i odvodnje. Grad se, za početak, fokusira na zelenu energiju, pa će nastaviti i projekt ‘Newlight’, postavljanja ekološke pametne rasvjete i pametne klupe.