Produktivnost DESET FAKTORA ZA VEĆU KONKURENTNOST TVRTKE I NJEZINIH ZAPOSLENIKA

Hrvatski radnici u inozemstvu odjednom postanu bolji, pridonoseći svojom produktivnošću već produktivnim ekonomijama. ‘Naravno kad su ondje bolje plaćeni za rad’, bit će vjerojatno prva misao. No cijena rada nije jedini motivacijski faktor.

Na radnike koji hvataju krivine, proizvoljno si određuju stanke i na papiru nabijaju radne sate dok proizvodnja u naravi trpi, požalio nam se nedavno direktor proizvodne tvrtke uvjeren da se svi proizvodni procesi u njegovu poduzeću mogu obaviti za mnogo manje vremena. I nije jedini. Priča o uredskim zaposlenicima koji radno vrijeme krate na društvenim mrežama, dopisivanjem s rodbinom i prijateljima ili poslovničkim lakiranjem noćiju dobro je poznata, kao i ona da naši radnici, odu li na rad u inozemstvo, odjednom ondje postanu produktivniji i bolji, pridonoseći svojom produktivnošću već produktivnim ekonomijama. ‘Naravno kad su ondje bolje plaćeni za svoj rad’, bit će vjerojatno prva misao mnogima. No cijena rada važan je, ali ne i jedini motivacijski faktor.

U Nanobitu, jednoj od najuspješnijih domaćih IT tvrtki, zadovoljni su produktivnošću rada, ali stalno održavaju i povećavaju posvećenost zaposlenika poslu, rekla nam je Ana Spasojević u ime tvrtke koja u Zagrebu, Budimpešti i Bukureštu zapošljava stotinjak ljudi.

– Nedavno smo uveli sustav procjene radnog učinka u kojemu svaki zaposlenik može vidjeti svoj utjecaj. Cijena rada samo je jedan od činitelja koji utječu na produktivnost, no sama po sebi nije dovoljna za zadržavanje zaposlenika na radnome mjestu. Zanimljivost projekata, mogućnost edukacije i razvoja te dinamičan i povezan tim činitelji su koji uz, jasno, plaću utječu na produktivnost. U Nanobitu organiziramo interne edukacije, a zaposlenici često pohađaju konferencije i seminare u Hrvatskoj i izvan nje. Za nove zaposlenike organiziran je mentorski program i potpora sustavnim davanjem povratnih informacija i velika se pozornost posvećuje aktivnostima za povezivanje zaposlenika u timovima i između njih. U Nanobitu imamo klizno radno vrijeme i jednosatnu stanku za ručak. Vjerujemo da zaposlenici trebaju imati priliku što više samostalno organizirati vlastiti radni dan pa, kako bi bili što produktivniji, vrlo često prave kraće stanke koje provode u našim sobama za igru i odmor – otkrila je Spasojević.

Produktivnošću rada u Brodogradilištu ‘Viktor Lenač’ nije zadovoljan predsjednik Uprave Aljoša Pavelin, siguran da mogu skratiti rokove provedbe projekata i smanjiti potrebu za kooperantima. – Utrošak radnih sati pokazuje da zaostajemo za nekim normativima u industriji. Ključni je prostor za poboljšanja u operativnom planiranju i organizaciji posla te odgovornijem pristupu radnim zadacima. Tu prije svega mislim na promjenu nekih ustaljenih načina razmišljanja i prakse naših radnika i voditelja. Nakon provedenih kadrovnih i organizacijskih promjena potkraj prošle godine jasno predstavljamo ljudima cilj i smjer, mijenjamo procese, obrazujemo voditeljski kadar, ulažemo u nove tehnologije. Taj pristup već polako daje prve rezultate, ali to je tek početak našeg puta. Niža produktivnost dijelom je posljedica odljeva kvalitetnijih i mladih radnika, pa se u tom smislu može dovesti u odnos s višim plaćama u razvijenijim zemljama. Visina plaće, naravno, utječe i na motiviranost radnika, ali tu je sve vrlo jednostavno: samo povećanjem produk-

Produktivnosti najproduktivnijih zemalja Europske unije ili središnje i istočne Europe. Naše analize pokazuju da su najveći negativan utjecaj na produktivnost u Hrvatskoj između 2006. i 2014. imali djelomično neplativi i nenaplativi krediti, zaduženost poduzeća te poslovno i makroekonomsko okružje, no taj je utjecaj bio donekle ublažen unaprijeđenjem infrastrukture. Ciljane reforme, uključujući rješavanje pitanja nenaplativih kredita i smanjenja zaduženosti poduzeća, poboljšanje standarda korporativnog upravljanja te smanjenje administrativnog opterećenja, mogle bi pokrenuti rast produktivnosti, što bi pak moglo, prema našim izračunima, rezultirati godišnjim rastom produktivnosti od 2,5 do tri posto u sljedećih pet godina – rekla nam je regionalna direktorica EBRD-a.

Produktivnost ne ovisi samo o cijeni rada, ali već je godinama očito da je tržište rada jedno od faktora koji ograničavaju povećanje produktivnosti, kaže Slavica Singer, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i članica Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Produktivnost rada temelj je konkurentnosti i prema mnogim definicijama ti se pojavio gotovo poistovjećuju. Produktivnost rada može se povećati tako da se promijene faktori koji ograničavaju, a to su kvaliteta državnih institucija, porezna politika, regulatorni okvir, strateška opredijeljenost, konzistentnost politike, inovativnost i poslovna sofisticiranost. Hrvatska neće biti zanimljiva stranim ulagačima dok se ne oslobodi utjecaja tih ograničavajućih faktora i ne postigne njihovu odgovarajuću kvalitetu koja će potaknuti produktivnost.

Problema s produktivnošću nemaju u GIS Cloudu, jednom od naših uspješnijih tehnoloških startupova s uredima u Zagrebu i Londonu te vlastitim proizvodom koji plasira na inozemno tržište. Dino Ravnić, suosnivač i direktor, jako je zadovoljan timom i predanošću zaposlenika. Cijena rada svakako je važna, no produktivnost i motivacija ponajprije moraju dolaziti iznutra, tj. najvažnije je da posao bude zanimljiv, izazovan i da dopušta osobni rast. U našoj je tvrtki takvih izazova napredek. Ako je na nekom položaju najvažnija kreativnost, onda fleksibilno radno vrijeme može jako pomoći jer se ni inspiracija ni koncentracija ne mogu forsirati. Ako su važne prisutnost i dostupnost, mora se dobro uskladiti i poklopiti radno vrijeme. U našoj tvrtki radno je vrijeme klizno, dan počinjemo uglavnom između 8 i 11 sati – rekao nam je Ravnić.

Može li se biti produktivniji uz manje tjednih radnih sati? Eksperiment koji je provela Švedska ostavivši tvrtkama slobodu da mogu izabrati šestosatni radni dan pokazuje da može. Nekim tvrtkama produktivnost se povećala, a za druge je skraćenje radnog dana značilo veće i neodržive troškove. Aljoša Pavelin, predsjednik Uprave ‘Viktora Lenca’ smatra da je u radnointenzivnim industrijama poput brodogradnje nemoguće raditi fizički zahtjevan posao sedam sati na dan, pogotovo u zrelijim godinama. – Kad se tomu dodaju često otežani uvjeti rada, jasno je da radno vrijeme od osam sati ruši produktivnost. O prekovremenim satima da i ne govorim. Kraće radno vrijeme automatski znači da je radnik odmorniji, koncentriraniji i produktivniji. Naravno, uz pretpostavku da je svjestan svoje uloge i odgovornosti u tvrtki i za to prijeren plaćen. Ozbiljno razmišljaj o kraćem radnom vremenu i u doglednoj budućnosti vrlo ćemo vjerojatno ići prema takvu modelu – otkriva Pavelin.

Šestosatnoga radnog vremena koje su pokušali uvesti u Brodosplit sjeća se Ozren Matijašević. – Rezultat je bio dobar, produktivnost veća, ali taj način rada nije se više mogao primjenjivati zbog smjenskog rada, utjecaja klimatskih prilika i drugih čimbenika koji utječu na organizaciju radnog vremena, za koju valja istaknuti da je vještina koja se zanemaruje. Dobra organizacija radnog vremena preduvjet je produktivnosti i vjerujem da će joj se posvećivati sve više pozornosti – smatra Matijašević.

Radno vrijeme samo je jedan od faktora produktivnosti, napominje Slavica Singer. – Ako trebamo više sati za proizvodnju nekog proizvoda ili usluge jednako obilježja kao u nekim drugim razvijenijim europskim državama, to znači da takva poduzeća imaju nisku poslovnu sofisticiranost, dakle loše upravljaju operacijama, imaju nisku tehnološku spremnost i inovativnost, što treba mijenjati jer nismo konkurentni – zaključuje Singer.

Teorija i praksa upravljanja ljudskim potencijalima odavno poznaju nagrade za izvršnost i kazne za zabušavanje, a posljednjih godina sve glasnije govore i o fleksibilnom i kraćem radnom vremenu, manje formalnoj radnoj okolini te važnosti igre i zabave. Produktivnost na radnome mjestu vjerojatno bi povećale bolje plaće, ali i bonus za najbolje, a dobri menadžeri znaju i da će motivaciju i osjećaj odgovornosti, predanosti i zainteresiranosti za rast, razvoj i tvrtkino uspješno poslovanje povećati i nematerijalne kompenzacije poput priznanja, poštovanja, potvrđivanja sposobnosti i određenog statusa, kao i potaknuti razvoj osjećaja pravednosti, pripadnosti i sigurnosti.

Pitanje je isto tako bi li radnik jedanput uhvaćen u Facebook-prekršaju i za to kažnjen i idućih dana buljio u ekran pretvarajući se da radi. Fleksibilne i manje formalne poslovne koncepte razvijene u Silicijskoj dolini prigrile su i ovdješnje tehnološke tvrtke koje s produktivnošću nemaju problema. Doduše, i zbog razmjerno visokih plaća te izazovna i kreativna posla, znatno izazovnijeg i kreativnijeg od, recimo, varenja brodske oplate.