Iako je izvoz na tržište zemalja članica EU početkom godine rastao znatnih 13,5 posto, mnogo brže raste onaj u zemlje koje nisu u Unijinu članstvu – čak 31 posto.
Nekoliko je čimbenika koji su početkom godine pridonijeli velikom rastu izvoza. Prije svega valja izdvojiti zalet izvoznika na tržište Bosne i Hercegovine nakon što je u prosincu potpisana Protokol uza Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH kojim je ponovno omogućen izvoz hrvatskih proizvoda uz nultu stopu carine u sklopu pojedinih tarifnih kvota. Iako se Protokol počeo primjenjivati tek od 1. veljače, već je u siječnju izvoz iz Hrvatske u BiH povećan za 52 posto. Trgovina između Hrvatske i BiH rasplamsala se u oba smjera pa je i uvoz iz BiH u siječnju povećan za 56 posto, pri čemu je Hrvatska zadržala visok pozitivan skor u međusobnoj robnoj razmjeni jer je izvoz iznosio 87 milijuna eura, a vrijednost uvoza iz BiH bila je 48 milijuna eura.
Prema prvom podacima za prva dva mjeseca ove godine još nije moguće računati kako je na izvoz u BiH djelovala i primjena Protokola. U podatku da je u prva dva mjeseca izvoz u zemlje nečlanice EU izvoz rastao za 31 posto, naime, osim u BiH, uvelike sudjeluje i rast izvoza u SAD te u Rusiju. U siječnju je izvoz u SAD iznosio 80 milijuna eura, što je 162 posto više nego u siječnju prošle godine, a u Rusiju je istodobno povećan za 219 posto, na 29 milijuna eura. Rast izvoza u zemlje Europske unije istodobno je iznosio 13,5 posto. Prema svemu sudeći, zajednički nazivnik koji povezuje velik rast izvoza u SAD i Rusiju jest farmaceutska industrija. Podaci Državnoga zavoda za statistiku za siječanj govore da je izvoz osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka u prvome ovo-godišnjem mjesecu bio veći od 111 milijuna eura, a lani u siječnju bio je 43 milijuna eura. S tolikim je rastom u strukturi ukupnog izvoza, koji je u siječnju iznosio 995 milijuna eura, farmaceutska industrija uvjerljivo izbila na prvo mjesto. Slijedi je prehrambena, koja je u siječnju izvezla robe u vrijednosti od 73 milijuna eura (rast od devet posto), proizvodnja električne opreme sa 63 milijuna eura izvoza, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda (62 milijuna eura izvoza) te strojogradnja sa 60 milijuna eura izvoza.
S tim je djelatnostima početkom godine korak ponovno počeo hvatati i izvoz naftnih derivata, koji je u siječnju iznosio 53 milijuna eura, što je u odnosu na siječanj prošle godine rast od 134 posto. Taj se rast može zahvaliti oporavku cijene nafte i ostalih energenata na globalnom tržištu, uključujući cijenu električne energije, što je također utjecalo na rast hrvatskog izvoza. U siječnju je, naime, vrijednost izvezenih električne energije bila 61 milijun eura, dvostruko više nego u siječnju prošle godine. Napokon, obol velikom rastu izvoza u siječnju dao je i sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koji je izvezao robe u vrijednosti od 67,5 milijuna eura, što je rast od 58 posto. Taj rast zasad nam je većinom zagonetka koja se samo djelemično može objasniti sezonskim izvozom ribe iz uzgoja, u prvom redu tune, u Japan. Siječanski izvoz u tu zemlju povećao se za 25 posto, ali bio je malo ispod 17 milijuna eura, stoga ne daje potpun odgovor na to na čemu je taj sektor toliko povećao izvoz.
