SAD I KINA Xi smirio Trumpa otvaranjem financijskog sektora i govedinom

Susret Donalda Trumpa i kineskoga kolege Xi Jinpinga prošao je uljuđeno i uza sve političke dubioze trgovina je bila najvažnija tema. Za sada Kinezi nude Amerikancima mogućnost vlasništva nad financijskim kompanijama u Kini te su spremni otvoriti tržište za američku govedinu i povećati uvoz njihovih poljoprivrednih proizvoda.

A razliku od nedavnog sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, ozračje susreta američkog predsjednika Donald Trumpa i kineskog mu kolege Xi Jinpinga bilo je nešto drugačije, usprkos neprijateljskoj retorici prije sastanka i najavi Trumpa da očekuje težak sastanak. Iako daleko od prijatelja ako se pita Twitter američkog predsjednika, dva su predsjednika prema svemu sudeći našla zajednički jezik, barem tijekom sastanka na Trumpovom velebnom imanju Mar-a-Lago na Floridi. Izvan imanja, pak, postoji lista vrlo neugodnih tema za dvije zemlje, od kojih mnoge imaju potencijal rezultirati ozbiljnim sukobom. Sjeverna Koreja, kojoj Trump otvoreno prijeti ratom, usprkos vrlo zategnutim odnosima, načelno je kineski saveznik i ne može biti olako prepuštena američkoj samovolji, čak i ako se Peking i Pjongjang ne slažu već neko vrijeme.

Drugim problemima napetosti odnosi dviju zemalja u morima južno od Kine gdje Amerikanci pokušavaju osporiti kinesko jačanje kontrole nad tim dijelom svijeta, treći je vječni problem Tajvana, a četvrti je, ujedno i glavna tema susreta, trgovina. Američki predsjednik ljutit je na Kinu koliko i na Njemačku jer kvarne američku vanjskotrgovinsku statistiku, čemu misli doskočiti kaznenim nametima ili nekim sličnim rješenjem, nije još siguran kojim. Na Kinu, doduše, nešto više imajući u vidu nerazmjera od golemih 340 milijardi dolara na godinu, a objema državama predbacuje i manipuliranje valutom, inače ponušanje neshvatljivo državi čija je valuta ujedno i svjetska valuta.

Da Kinezi namještaju valutu nije tajna, ali ni nedopuštena ili neoubočena praksa svake suverene države koja ima vlastitu valutu, s tim da je kineska kontrola posljednjih godina znatno olabavljena i valuta stavljenja u definirani raspon. I ekonomski guru bivšeg predsjednika Baracka Obame, Larry Summers, odbacio je tezu prema kojoj Kinezi trgovinski suficit ostvaruju zahvaljujući manipulaciji valutom. Tête-à-tête, pomalo iznenađujuće, nije bio neugodan, Trump je cijelu priču uspio odraditi bez durenja, pa čak i bez gafa, ali mediji u Kini odmah su nakon povratka svog šefa države počeli kritizirati njegova američkoga kolegu zbog obnovljenog petljanja u Siriju. ‘Imamo tišu razloga za dobre odnose Kine i SAD-a, ni jedan za kvarenje’, pomirljivo je komentirao Xi, a njegov je kolega bio nešto suzdržaniji. Prema njemu, razvija se izvrstan odnos i formiraju dobra volja i prijateljstvo, ali tek će vrijeme pokazati što će biti s trgovinom.

Što se glavnog problema tiče, Kinezi su još jednom demonstrirali svoju dobro poznatu praktičnost i strpljenje, ponudivši nervoznom predsjedniku nekoliko laktih političkih poena u zamjenu za smirivanje temperamenta i nastavak poslovanja. Kako je izvijestio Financial Times, Xi je Trumpa pokušao neutralizirati otvaranjem financijskog sektora, svakako vrlo primamljivom mrkvom, i uvozom govedine, a detalji bi trebali biti utanačeni idućih mjeseci.

Zahvaljujući tom bonu fide potezu, cjelokupni sastanak okarakteriziran je kao uspješan i bez očitih tenzija, premda tek treba vidjeti realizaciju tih načelnih pregovora, ali i razvoj šire geopolitičke situacije u kojoj su Kina i SAD na sasvim suprotnim stranama. Kinezi su tako ocijenili da je mudrije odlomiti djelić tih 340 milijardi viška i probati izbjeći otvorenu konfrontaciju, ali glavno je pitanje koliko se uopće može računati na neuračunljivog tipa. Peking je, prema svemu sudeći, uvjeren da je riječ ponajprije o biznismenu, a s njima se uvijek može pregovarati na osnovi novca i odnosa gubitak – dobitak.

Otvaranje financijskog sektora ionako je na stolu još od Baracka Obame i Kinezi nije neki problem pripustiti strane ulagače, s obzirom na to da su u međuvremenu dovoljno osnažili i razvili vlastite igrače. Konkretnije, Amerikancima bi se, bude li dogovora, omogućilo vlasništvo nad financijskim kompanijama u Kini, a da bi još malo podmazali Ionac Kinezi su spremni otvoriti tržište za američku govedinu te povećati uvoz poljoprivrednih proizvoda s druge strane Pacifika. Logika je jasna, njima ti kompromisi ne bi pretjerano naštetili, a Amerikancima bi bili izrazito privlačni, posebice oni koji se odnose na financijski sektor. Kako javlja Financial Times, Amerikanci bi pored toga željeli smanjivanje carine na uvoz autodijelova, a Kinezi bi malo više dobre volje u pogledu njihovih investicija u Americi, koje su prešle 45 milijardi dolara.

Trump je prihvatio poziv za uzvratni posjet i zasad ne spominje proglašavanje Kine valutnim manipulatorom, a još jedan razlog za optimizam je i dogovor pregovaračkog okvira koji bi se bavio svim relevantnim temama, ne samo ekonomijom i pod izravnim nadzorom dvojice predsjednika. Prema onome što se dosad moglo vidjeti, nova administracija znatno je ublažila Trumpovu zapaljivu predizbornu retoriku, koja bi nesumnjivo odvela u trgovinski rat s jednim od najatraktivnijih tržišta na planetu. Prijetilo se uvrštavanjem Kine na listu valutnih manipulatora i uvođenjem carina na kineski uvoz, ali ništa od toga nije realizirano i trenutačno je na ledu, premda se s Trumpom nikad ne zna. Ipak, ovaj susret sugerira volju za razgovor i mogućnost postizanja barem manjih ugovora, ako već ozbiljan trgovinski ugovor nije realna mogućnost. Prostora za pregovaranje svakako ima, a izgleda i volje s obje strane.

Kada bi se primjenjivala tradicionalna politička logika, zaključak bi bio da Trumpu hitno treba nekakva opipljiva politička pobjeda nakon propasti odbacivanja reforme zdravstvenog sustava, neuspjelog uvođenja zabrane ulaska građanima probranih muslimanskih zemalja i snažnijeg vojnog angažmana izvan zemlje, iako je biračima obećao suprotno. Osim toga, to je područje u kojem se zvijezda reality-showa osjeća najugodnije. Problem je što takav rezon slabo funkcioniira kada je američki predsjednik u pitanju i stoga ne nudi posebno čvrst oslonac. Sa svoje strane, Xi je upisao načelno uspješan susret u ‘izbornoj godini’, odnosno prije petogodišnjega kongresa Komunističke partije, na kojem se očekuje mnogo kadrovskih promjena.