Javno-privatno partnerstvo (JPP) u Hrvatskoj se dugoročno itekako isplati. Prema istraživanju ‘Vrijednost za novac u Hrvatskim JPP projektima’ koje su napisali Damir Juričić i Saša Marenjak, deset promatranih projekata JPP-a donijelo je gotovo 10-postotnu uštedu u odnosu na pretpostavku da su se gradili i financirali tradicionalnim modelima.
U odnosu na ukupne životne troškove koje bi porezni obveznici plaćali kad bi projekte iz uzorka (10 projekata JPP-a od ukupno 14 u Hrvatskoj) gradili tradicionalnim modelom, primjenom modela JPP-a očekuju dugoročnu uštedu od 9,44 posto. Nadalje, u odnosu na ugovorenu naknadu za JPP, koja znači prethodnu uštedu od 9,44 posto u odnosu na tradicionalni model, stvarna naknada plaćena je manje od ugovorene u prosjeku za 9,93 posto – zaključuje se u istraživanju.
U Hrvatskoj, pišu autori, postoji vrlo dobar zakonodavni okvir za pripremu, odobravanje, nabavu, ugovaranje, provedbu i nadzor javnih projekata koji se nabavljaju prema modelu JPP-a. Procedura je jasna i transparentna te, nakon proteka znatnog roka uporabe, procedure su u praksi potvrđene kao efikasne. A financijsko stanje privatnih partnera, ocijenjeno na temelju nekoliko financijskih pokazatelja, u zoni je prihvatljiva rizika i u skladu sa standardima.
Analizu koja je provedena nad deset projekata JPP-a, nažalost, nije moguće provesti na tradicionalnim modelima zbog nedostatka podataka. Ono što je ključno u JPP-u, primjerice, cijena gradnje koja se ugovori fiksna je i nema kasnijih izmjena, kao što zna biti slučaj kod tradicionalnih modela jer privatni partner u JPP-u na sebe preuzima taj rizik.
