Digitalna tehnologija mijenja McDonald’sovu ponudu i odnos s kupcima

Ko ste ikad razmišljali kamo ćete usmjeriti tvrtku, nemojte ni slučajno odabrati da sve bude ‘kao što je zadano’, odnosno ‘po defaultu’. Posljednjih se godina u razgovoru može često čuti da je nešto ‘po defaultu’: proces, stanje, ponašanje… Ljudi su se vodili značenjem te engleske riječi naučene iz primjene računala, ali riječ ‘default’ u engleskom ima i starije i drukčije značenje; odnosi se na neuspješno ispunjenje obveza, pri čemu nije važno je li to zbog propusta, nemara ili nemogućnosti. Ekonomsko je pak značenje još uže – neuspjeh u vraćanju dugova.

Riječ ‘default’ među stranim je riječima i manje poznatim pojmovima koji već više od mjesec dana ulaze u domaći javni prostor zbog slučaja Agrokor. Ima i stranih i domaćih, prevedenih i onih odavno prisutnih, ali čije puno značenje nije bilo poznato. Primjerice, mjernica. Do slučaja Agrokor javnost nije imala pravu ideju o tome što ona točno označava. Intuitivno se iz same riječi može shvatiti da je to isprava koja služi za zamjenu, a iz konteksta i domaćih povijesti da se tim pravnim instrumentom osigurava da će netko platiti dug. Ali da mjenica može mijenjati vlasnika, da onaj kojemu je namijenjena može također jamčiti da će izdavatelj vratiti dug, da može poslužiti za prikriveno financiranje – to je mnogima ostalo nepoznato. Nadajmo se, ne i onima koji su pristali tako financirati kupca svoje robe premda danas javno pritišću da se riješe tih obveza. S njihove strane to je razumljivo i javnost bi trebala imati razumijevanja i za njih iako je točno da su pristali na sve posljedice koje im prijete zbog pristanka na jamstvo za Agrokorovu obvezu prema njima samima. Naime, poput svih drugih vjerovnika čine sve da što prije dođu u naplatni red, odnosno da ne plate tudi dug.

Da bismo svim Liderovim čitateljima omogućili da nauče neke pojmove koji su iskrnuli u javnoj diskusiji ili su pak posve novi, napravili smo rječnik sa šezdeset pojmova koji mogu pomoći bilo u poslovanju bilo u praćenju ekonomske problematike u medijima, a posebno u vezi s raspletom događaja u najvećoj domaćoj kompaniji, odnosno u situaciji kompanijske krize i restrukturiranja. Među tih šezdeset pojmova također su neki koji još nisu bili ni spomenuti. Uvrstili smo ih u ovo kazalo jer je izgledno da bi se.

Slučaj Agrokor iznjedrio je novi metajezik koji se upotrebljava u kompanijskim krizama i restrukturiranju. Lider je pripremio mali rječnik pojmova koji se najčešće rabe u tom kontekstu.

Ne začuđuje što je broj engleskih riječi, izraza, pa i cijelih jezičnih konstrukcija toliki da postaje uočljiv i prosječnom govoru hrvatskoga jezika jer se takvi izrazi pojavljuju ‘na dnevnoj bazi’ – da upotrijebimo jedan od tih, doduše prevedenih izraza. Mnogi od tih izraza zaživjeli su u užem krugu korisnika i stručnjaka, a neki od njih prodiru i u opću uporabu putem medija koji često nekritički preuzimaju engleske izraze i ne pokušavaju pronaći im primjerenu hrvatsku zamjenu. No na udaru engleskoga nije samo hrvatski. Slične probleme imaju i drugi jezici: njemački, talijanski, francuski, koji kao ‘veliki’ jezici također proživljavaju slične procese ulaska stranoga, mahom engleskoga pojmovlja.

Iako se znanje stečeno vlastitim lošim iskustvom u pravilu najdulje pamti, prilikom da iz tuge iskustva nauči nešto korisno pravi poduzetnik ne smije propustiti. Zbog zapošlenih u Agrokoru i tvrtkama koje surađuju s tim koncernom valja se nadati da iskustvo izvanredne uprave neće biti loše i da će se postići nagodba s vjerovnicima kojom će svi biti zadovoljni. Ali zašto ne naučiti i nešto novo što može pomoći u poslu?

Danas-sutra svaki se poduzetnik u Hrvatskoj može sresti s problemom likvidnosti. Rijetki su, zapravo, oni koji takvih problema nemaju, pa zato nije neobično što je dosta pojava u našem pojmovniku vezano uz dvojbeno ispunjenje obveza. Neki objašnjavaju stanje poput riječi ‘default’, neki nude izlaz iz loše situacije poput pojma ‘debt to equity swap’, a poneki savjet kako se spasiti ‘carve-outom’ ili ‘spin-offom’. Za poduzetnike koji imaju posla sa stranim financijerima pretpostavka je da znaju što znače potonji pojmovi ili da bar imaju dobar pravni i financijski savjet iz kojega crpe to saznanje. No ne mogu si svi priuštiti taj luksuz, a poneki i ne žele. Ali barem to mogu pročitati u Lideru.

Riječ za koju je najneobičnije što već dosad nije ušla u javni prostor jest ‘chief restructuring officer’ – CRO. U Hrvatskoj se stalno nešto govori o restrukturiranju – uglavnom javnih poduzeća, ali i općenito svega – pa je doista neobično da taj pojam nismo već dosad primijetili i prihvatili. Možda previše podsjeća na devedesete? Možda nam je restrukturiranja preko glave? A možda i odgođe restrukturiranja? Nevažno, ali Antonio Alvarez III. uvijek će ostati u pamćenju kao prvi CRO, a Ante Ramljak kao prvi izvanredni povjerenik. Stvaranje novog materijala radi usporedbi tko je bolji CRO ili povjerenik pak značilo bi da ništa nismo naučili iz cijele ove situacije.

U Lider-Agrokorovu rječniku može se naći i makroekonomskih pojmov poput BDV-a, globalizacijskih poput globalnih lanaca vrijednosti, pravnih, računovodstvenih, burzovnih ili latinskih poput ‘par condicio creditorum’. Potonji pojam mogući je razlog zbog kojega bi vjerovnici mogli potražiti zaštitu od sudova ako ocijene da su oštećeni državnim upravljanjem u Agrokoru.

Poneki pojmovi koje smo spomenuli poprimaju u domaćoj javnosti gotovo mitska obilježja, poput famoznog Chapter 11 američkoga federalnog zakona o bankrotu. To poglavlje znači stečaj s tvrtkinom reorganizacijom i preživljavanjem, obično u manjem obujmu nego prije, ali vrlo je strog i mnogi postupci pokrenuti prema njemu propadnu jer je tvrtka već dospjela u toliko probleme da gubi novac. To pak vjerovnicima daje pravo da tvrtku iz Chapter 11 gurnu u likvidaciju prema Chapter 7. Chapter 7 ili Chapter 11? To je Amerika.

Izgledno je da će se prije ili poslije u Agrokoru provesti konsenzusno restrukturiranje vodeći računa o načelu ‘par condicio creditorum’ za osigurane i neosigurane vjerovnike. Dakle, ako prijelazni menadžment u obliku državnog izvanrednog povjerenika uspije u naumu, regresni faktoring neće morati Agkorove dugove potraživati od indosanata, već će stabilizacijskim kreditima i uspostavom kontinuiteta plaćanja obveza stvoriti likvidnost te regionalne tvrtke koja još nije istupila u globalne lance vrijednosti, nego je prema domaćem, tranzicijskom i hrvatskome modelu vertikalno integrirane tvrtke pokusašala postati ‘one-firm’ ekonomija. Pritom će biti i ‘haircuta’, a financijsko restrukturiranje mogli bi pratiti i ‘carve-out’ i ‘spin-off’ ‘non-core’ imovine, ali i one vezane uz ‘core’ biznis. Oni koji bi se vlasnički mogli uključiti u postupak novim mezaninskim financiranjem, poput ‘private equity’ fondova, nadaju se barem sladostrasnom ‘cherry pickingu’. ‘Shadow banking’ igrači odahnut će, a oni koji su već repo ugovorima osigurali udjele u uspješnim Agkorovim tvrtkama, mogu sjetiti i uživati. Mnogo će ovisiti i o tome hoće li se ‘demand-pull’ inflacija pretvoriti u ‘cost-push’. Eto! A u ovom ulomku od jedva 1230 znakova nema ni svih šezdeset pojava koje smo uvrstili u rječnik.

Proširiti znanje uvijek je korisno i zato je dobro odmah početi učiti što je nepoznato o Agrokoru. Slabo likvidnom poduzetniku možda će biti dovoljno naučiti da ne prodaje olako mjenicu, nepovjerljivi saznati da u transakciji može upotrijebiti i escrow račun, onom koji pleše po rubu da se ne upušta u financijsko iscrpljivanje vlastite tvrtke, budućem izvozniku da se osigura hedžiranjem, a poduzetniku koji ne želi davati imovinske kolaterale da upita bankara za repo ugovor. U svakom slučaju, najvažnije je da svi paze da ne dođu u ‘default’. Jer u Hrvatskoj je posljednjih desetljeća ‘defaulta’ bilo dovoljno i previše.