Automobilske eskadre i pokoja flota

Koketiranje s proizvodnjom letećih automobila nije ništa novo na svjetskom tržištu, ali nove su najave kakva će leteća vozila prevoziti putnike od ovoga ljeta po svjetskim gradovima. Industrija letećih automobila dosegnula je čarobnu točku razvoja.

Najavljeno je da će se u Dubajju od ovog ljeta putnici moći voziti bespilotnim letjelicama kao ekskluzivnim taksijem, a u Parizu će leteći brodovi putnike voziti levitirajući iznad Seine. Uberov koncept zračnog prijevoza predviđa da će njegove letjelice za vertikalno polijetanje i slijetanje (VTOL), po mogućnosti bez vozača/pilota, voziti i u roku od tri godine.

Prije stotinu godina urbani transport krenuo je u podzemlje, danas imamo tehničko znanje da odemo iznad zemlje – kaže izvršni direktor Airbusa Tom Enders s nadom da će tvrtka do kraja godine predstaviti leteći automobil Pop.Up za vrluđanje po gradskim ulicama i ponad njih u stilu Blade Runnera. Slično misli Tim Draper, utemeljitelj investicijskog fonda Draper Fisher Jurvetson koji se proslavio ranom ideološkom i financijskom potporom Elonu Musku čiji je startup Tesla u 14 godina uspio ostvariti san o električnim automobilima i prerasti u prvaka svjetske automobilske industrije.

– Rekao bih, okej, oni su tu pobijedili. Hajdemo se sada okrenuti letećim automobilima! – veli Draper.

Da je vrijeme za povratak u budućnost, misle i u Uberu čiji koncept zračnog prijevoza predstavljen u studenome prošle godine uključuje letjelice za vertikalno uzljetanje i slijetanje (VTOL), po mogućnosti bez vozača/pilota i u roku od tri godine. Na sličnoj su putanji šeći u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje vlast ubrzano finalizira zakonske okvire kako bi zračni prijevoz dronovima u Dubaju krenuo već ovog ljeta. O tome se šuška i u Francuskoj, i to zbog SeaBubblesa, zračnog broda za levitaciju iznad Seine.

Istodobno minhenski startup Lilium javlja o uspješnom testiranju letećeg taksija. Tvrdi da njegov električni mlažnjak ima domet od 305 kilometara, postiže brzinu od 300 km/h i danas je jedini zrakoplov na struju s mogućnošću vertikalnog uzljetanja i mlaznog leta.

Pioniri su uvjereni da putnicima mogu ponuditi pet puta bržu uslugu s cijenama koje konkuriraju zemaljskim taksijima.

– Sada smo na čarobnoj točki. Bez sumnje, počeli smo u savršenom vremenu, zato i možete vidjeti toliko različitih projekata u svim dijelovima svijeta – kaže Patrick Nathen, suosnivač Liliuma, čija tvrtka uživa potporu takvih ulagač teškaša kakav je Niklas Zennström, suosnivač Skypea.

Među čarobnjacima su i utemeljitelji Googlea, no s različitim vizijama. Startup Kitty Hawk, koji uživa potporu Larryja Pagea, prošlog je mjeseca predstavio svoju letjelicu (ili ‘flyer’) čija je namjena pitoreskna i rekreativna. To je jednosjed prilagoden za jurnavu preko (zasad isključivo) slatke vode i stožak idealan za vaš ljetnikovac na jezeru. Startup već danas prima predbijelježe pa za 100 dolara možete osigurati svoj primjerak i dobiti popust od 2000 dolara na još nepoznat konačni iznos. Fokus na let preko vode pritom je namjeran jer američka Federalna administracija za zrakoplovstvo zasad ne pokazuje volju da pilot-projekte letećih automobila, u ovom slučaju hibridnoga hidromotocikla, iskušava u naseljenim područjima. Kitty Hawk tvrdi da se ‘flyerom’ može ovladati u nekoliko minuta i za njegovu upotrebu ne treba nikakva posebna dozvola. Startup prve primjerke kupcima na listi čekanja namjerava dostaviti do kraja godine. Potražnje ima, kao i napomena da se letjelica lako može prihvatiti kao preteča ‘speeder bikeova’ iz kanona ‘Ratova zvijezda’.

Dok Page i Kitty guraju osobne rekreacijske letjelice, Sergey Brin potajice razvija zračni brod koji bi povijest cepelina trebao nastaviti ondje gdje ju je prekinula Hindenburgova katastrofa. Brin je, prema Bloombergovu pisaju, strastveni zaljubljenik u zračne brodove, no koliko će se njegov cepelin razlikovati od povijesnih ili aktualnih inačica, ostaje nepoznanica. Zna se samo da na razvoju njegova zračnog broda rade ponajbolji inženjeri koji se mogu kupiti novcem; među njima je i Alan Weston, ljudina poznat kao ključni član Kluba opasnih sportova koji je u 70-im godinama prošlog stoljeća okupio skupinu izrazito inteligentnih pojedinaca sklonih rizičnim pothvatima poput katapultiranja ljudi u mreže preko polja ili ‘bungee jumping’ kakav danas poznajemo. Predaja kaže da je upravo Weston izveo jedan od prvih ‘bungee’-skokova vinuvši se s kalifornijskog mosta Golden Gatea.

Sjajne crte, reći ćete, no gdje je tu moj prvorazredni primjerak hibridnog prometala koje će se nakon nekoliko krugova po Grobniku graciozno propeti u zrak za let kroz kanjon Cetine i vertikalno slijetanje na jahtu usidrenu kraj Brijuni? Tu je, tu je…

Slovaci primaju narudžbe

Slovačka tvrtka AeroMobil na prošlom mjesecu je sajmu automobila u Monacu najavila početak preuzimanja narudžbi za leteći automobil koji bi se u serijskoj proizvodnji trebao naći 2020. za 1,3 milijuna dolara. Posljednji model AeroMobil 3 pritom je šik i daleko od prijašnjih nezgrapnih i neuglednih primjeraka. Trudi se izgledati kao leteći automobil iz skorašnje budućnosti, koristi se standardnim gorivom, na cesti doseže brzinu od 160 km/h, a u zraku 40 kilometara više uz doseg od oko 700 kilometara. U tvrtki tvrde da koncept, koji bi mogao proći i kao rekvi-zit na snimanju ‘Transformersa’, ‘savršeno upotrebljava postojeću infrastrukturu za automobile i avione te otvara vrata istinskim putovanjima od vrata do vrata.’ Hibrid prkosi i maksimi da su leteći auti podjednako ‘loši’ za upravljanje po zemlji i zraku. Ugo-dan je za vozača i putnika te izvanredno spaja performance sportskog automobila s kvalitetama ultralake letjelice, kažu dizajneri koji na projektu rade od 90-ih godina prošlog stoljeća i rado ističu da se AeroMobil sklopljenih krila može ugurati na standardno parkirno mjesto.

Odgovor regulatora

Da će regulator znati adekvatno reagirati na nove izazove, posebice uzme li se u obzir da se računa na to da polovica bespilotnih zrakoplova u svijetu operira na području Europske unije, uvjerena je i Ana Kapetanović, voditeljica Odjela zrakoplovnog prava i međunarodnih poslova Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo. Ističe da treba podizati svijest operatora o primjenjivim propisima i smanjiti svaku mogućnost ugroze zračnog prometa i lokalnog stanovništva.

– Republika Hrvatska i njezina javnopravna tijela te raznovrsne udruge prilično aktivno organiziraju konferencije, savjetovanja, radionice, a HACZ je na svojim mrežnim stranicama objavio i edukacijski video – kaže Kapetanović, naglašavajući da su operacije bespilotnim letjelicama u Hrvatskoj regulirane Pravilnikom o sustavima bespilotnih zrakoplova koji zasad previdi mogućnost obavljanja raznovrsnih letačkih operacija, pa i onih komercijalnih (npr. snimanja iz zraka), ali ne i komercijalnoga zračnog prijevoza. Razlog je, kaže, prije svega u tome što se postojećim zakonodavstvom nastoji odgovoriti na potrebe društva, anticipirajući pritom zakonodavstvo na razini Europske unije.