Europa ima 386 Michelinovih zvjezdica, Hrvatska jednu. Iz Michelinova novog vodiča, omiljenog putokaza za gladne i žedne, iščitava se kako se obične, lokalne namirnice isplati pretvoriti u zalogaje originalnog okusa i izgleda. I šokirati goste.
Medu 386 europskih restorana okrunjenih jednom, dvjema ili trima Michelinovim zvjezdicama prvi je put i jedan je hrvatski – Monte iz Rovinja. Sve ono što su Michelinovi stručnjaci u Monteu tajno jeli i pili ocijenili su jednom zvjezdicom. Taj je istarski restoran na Michelinovu listu uvršten ove godine, kao i još 51 europski restoran u 44 grada u 20 europskih država.
Ove godine u izboru Michelinova vodiča predstavljena su 2332 europska restorana, ali samo šestina od tog broja nosi zvjezdicu. Novi vodič predstavlja u Bruxellesu Michael Ellis, međunarodni ravnatelj za Michelinove vodiče, istaknuvši da je Europa veliko raskrižje kulturnih i gospodarskih tokova, što posljednjih godina utječe i na razvoj gastronomskih zemlja. Novi vodič predstavio je u Bruxellesu Michael Ellis, međunarodni ravnatelj za Michelinove vodiče, komentirajući život i raznolikost kulinarne scene u europskim velikim gradovima te ističući da je Europa veliko križanje kulturnih i gospodarskih tokova, što posljednjih godina utječe i na razvoj gastronomskih scena te kulinarne ponude.
Ellis je istaknuo i to da Michelinov popis restorana 2017. odražava tu život i raznolikost kulinarne scene u glavnim gradovima europskih država, koji prema broju restorana s Michelinovim zvjezdicama prednjače u odnosu na manje gradove. Među europskim gradovima posebno bogatim restoranima s Michelinovim zvjezdicama ističu se Pariz i Berlin. Michelinov gastrovodič slovi kao najvažniji na svijetu, a njegovi ‘istražitelji’ obilaze najpoznatije svjetske i lokalne restorane cijele godine i ocjenjuju ponudu.
Hranu koju obični čovjek očekuje na jelovniku kuhari u restoranima s Michelinovim zvjezdicama doživljavaju parnim strojem u odnosu na tehnološku današnjicu. Znatiželjnom gostu s minimalno 1500 kuna viška u novčaniku za plaćanje gastrodoživljava u takvom restoranu treba detaljno objašnjenje je li jestivo sve što se od umjetničko-kulinarne instalacije nalazi na tanjuru.
Nije novost da institucije državne vlasti u Hrvatskoj umnogome ne ispunjavaju svoju svrhu. Štoviše, taj sentiment dijeli većina građana. Istodobno, mnogo očekuju od institucija, ali i ne nadaju se previše jer u pravilu u dnevnoj interakciji s njima nemaju dobra iskustva. Osjećaju da su prema njima nepravedne, a pritom svakodnevno svjedoče kako u raznim situacijama štite one velike na štetu njih malih. Profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i bivši saborski zastupnik Josip Kregar smatra da je takva percepcija institucija opravdana jer su one samo kulise iza kojih vladaju neformalne političke i interesne klike. Potaknuti aktualnom političkom situacijom, razgovarali smo s Kregarom o njegovu viđenju državnih institucija.
Ovo je politička blokada iz koje se trikovima traži izlaz i kupuje vrijeme, počinje nova predizborna kampanja. Iz takvog stanja, neki ga zovu kaos, a neki cirkus, izlazi se samo novim izborima. Novi izbori mogu biti rješenje, no tek uz dopunski uvjet da se promijeni model izbora, granice izbornih jedinica, zabrane predizborne koalicije i kumuliranje funkcija. Bez tih uvjeta rezultat izbora bio bi samo novi ciklus stvaranja prividnih savezništava. Za prave reforme potrebna je jaka vlada koja će moći preuzeti rizike i odgovornosti, koja neće ovisiti o osobnoj kalkulaciji njih nekoliko. Dakle, ako nas možda čekaju novi izbori, napetosti sa susjedima i odnosima u EU, možda i stečaj Agrokora, to ne smije biti vlada palijativnih rješenja i odgađanja odluka za bolje i drukčija vremena. Nije ovo prepucavanje osoba, politički spektakl ili manjkavost normi, uzrok političke krize stvarni su raskoli, ekonomski problemi i zaostajanje u modernizaciji. Izbor nije tko će vladati, već što će učiniti.
