Samo je nekoliko novosti o obrazovanju. Jedna je od njih da će se poticati uključivanje tvrtki u studentsku praksu, projekt vrijedan 48 milijuna kuna, i taj je iznos osiguran. Povećat će se također broj stipendija za one slabijega materijalnog stanja.
Na prošlotjednoj sjednici Vlade, koja će u povijesti ostati zapamćena po rečenici ‘Molim tajnicu Vlade da pripremi odluku o razrješenju tri Mostova ministra’, donesen je Nacionalni program reformi u čije se glavne ciljeve, osim jačanja konkurentnosti gospodarstva i održivost javnih financija, ubrajaju i povećanje zapošljivosti te povezivanje obrazovanja s tržištem rada. Unatoč tome što su svrstani među tri najvažnija cilja, od 126 stranica programa reformi samo ih je šest i pol posvećeno zapošljavanju i obrazovanju. Zanemare li se opća mjesta koja se godinama upotrebljavaju u diskursu o tržištu rada, kao i planovi cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih, na tim stranicama najavljuje se samo nekoliko konkretnih novosti bitnih za studentsku populaciju.
Prva je što su se vladajući odlučili uhvatiti ukoštanac s nespremnosti studenata za rad nakon studija zbog nedostatka potrebnih kompetencija i vještina. S ciljem povećanja zapošljivosti studenata, Vlada planira financijskim sredstvima iz fondova EU i državne blagajne potaknuti snažnije povezivanje visokoobrazovnih ustanova i gospodarstva u vidu uključivanja poslodavaca u programe stručne prakse, ali i osigurati njihovu kvalitetu. Taj projekt vrijedan 48 milijuna kuna provodit će visoka učilišta na kojima se planira uspostaviti ili, ako već postoje, unaprijediti centre za razvoj karijera.
Na temelju rezultata analize zastupljenosti stručne prakse u visokom obrazovanju koju je Ekonomski institut u Zagrebu izradio u listopadu 2016., objavit će se poziv za prijavitelje izvođenja stručne prakse, za što su sredstva osigurana u sklopu Operativnog programa ‘Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.’ – ‘Razvoj i unapređenje modela učenja kroz rad te provedba unaprijeđenog modela stručne prakse u visokom obrazovanju’ – piše u Nacionalnom programu reformi, gdje je navedeno i da će poziv objaviti u studenome 2017. Jedna od predviđenih mjera je i povećanje udjela stanovništva u dobi od 30 do 34 godine koje je završilo tercijarno obrazovanje. To se planira postići povećanjem broja stipendija studentima slabijeg socijalno-ekonomskog statusa.
Upotrebom sredstava Europskog socijalnog fonda broj takvih stipendija trebao bi porasti s 5000 na 10.000. Također, spominje se uvođenje 3000 stipendija za poticanje studiranja u STEM područjima, a do kraja 2018. u planu je i proširenje kapaciteta studentskog smještaja za novih 1850 mjesta. Na lakši pronalazak posla trebale bi utjecati i mjere za aktivno zapošljavanje i donošenje Strateškog plana za razvoj sustava vrednovanja neformalnog i informalnog učenja kojima je cilj olakšati zapošljavanje onih koji ‘posjeduju kompetencije stečene izvan tradicionalnoga sustava obrazovanja’. Sindicati pak traže zaokret u sustavu rada, između ostalog postroženje studentskog rada kako se ta populacija ne bi iskorištavala i zbog niske cijene rada pred poslodavcima bila konkurencija svojim roditeljima.
