S a Zlatkom Ževrnjom, splitsko-dalmatinskim županom na odlasku, razgovarali smo o njegove četiri godine na čelu županije, što smatra uspjehom u tom razdoblju, što je želio, a nije uspio napraviti, koliko je županija drukčija od one kada je sjeo u fotelju župana.
-
Što ste u ove četiri godine na mjestu splitsko-dalmatinskog župana učinili, na što ste posebno ponosni? Četiri su godine i duge i kratke. Toliko duge da bez podsjetnika ne bih znao što sam sve planirao na početku kad zapravo nisam ni znao koje su sve mogućnosti županije, koja ograničenja. Jedni će u svojoj površini reći kako je županija samo protočni bojler kroz koji se usmjeravaju tzv. decentralizirana sredstva iz državnoga proračuna. Ipak nije tako. Čak i s relativno skromnim sredstvima kakve županije imaju može se učiniti mnogo, prije svega stvoriti zdravu poduzetničku klimu, poticati gospodarstvo, razvijati poduzetničke zone, promicati turizam, graditi luke i pristaništa, bolje povezati sve krajeve, poticati mala poljoprivredna obiteljska gospodarstva itd. Sve što smo radili bilo je usmjeren na otvaranje novih radnih mjesta i pokušaj zaustavljanja iseljavanja i za držanje mladih stručnjaka. Ne razdvajajući koliko novca iz kojeg proračuna, u ove četiri godine u cijeloj županiji dodijeljeno je 140 milijuna kuna nepovratnih potpora poduzetnicima i provedena su 973 poduzetnička projekta, što je donijelo oko 3000 radnih mjesta.
-
Koji su bili najveći izazovi s kojima ste se suočili i kako ste se s njima nosili? Izdvojio bih na početku mandata donošenje županijskoga Prostornog plana kao temeljnog dokumenta za planiranje i razvoj gospodarstva te ukupnog života na području županije. Koliko se sjećam, donijeli smo ga gotovo konsenzusom svih vijećnika, što uvijek rado ističem. Svjestan skromnih proračunskih mogućnosti županije, sa suradnicima sam pokrenuo 35 mjera i programa u gospodarstvu koje smo u kontinuitetu održali do danas. Prvi smo, primjerice, od svih županija po subvencioniranju kamata poduzetnicima, imamo 13 razvijenih poduzetničkih zona kojima smo također dodijelili milijun kuna potpora. U njima posluje 295 tvrtki s gotovo pet tisuća zaposlenih. Uložili smo 2,2 milijuna kuna nepovratnog novca u poduzetničke centre, inkubatore i slične potporne institucije. Pomagali smo međunarodnim konferencijama u IT sektoru kao što je SHIFT, koju sada već tradicionalno organiziraju naši mladi stručnjaci. Ulažemo mnogo u promidžbu turizma tako da četiri posljednje godine bilježimo rast prihoda od nautičkog turizma za gotovo 20 posto i imamo tri milijuna više noćenja u odnosu na 2013. Svaki kutak naše županije turistički je jednako važan, stoga nastojimo jednako ulagati i razvijati turizam na otocima, obali i u prelijepoj Dalmatinskoj zagori. Dajemo potpore i turističkim agencijama, ulažemo u marketing, u čemu je naš TZ najuspješniji u Hrvatskoj. Gotovo milijun kuna uloženo je u 50 edukativnih programa. Stoga ne stoji kad oni koji ne poznaju situaciju kažu ‘što južnije, to tužnije’ i demagoški poručuju da će oni to ‘čarobnim štapićem’, bez ikakvih planova i programa, promijeniti. Jedan od najvećih izazova bio je rješavanje godinama neriješenog problema gospodarenja otpadom. Trajni su izazov obnova i gradnja više dječjih vrtića, školskih objekata i sportskih dvorana da nam jednog dana djeca u pojedinim školama ne bi morala ići čak u tri smjene. Županija pod svojom ingerencijom ima 64 osnovne škole i 41 srednju, učeničke domove i još nekoliko škola kojima nije osnivač, ali ih financira.
-
Koja bi bila najbolja rješenja za Dalmatinsku zagoru, najnerazvijeniji dio županije? Na razini države trebalo bi promijeniti neke zakone radi veće fiskalne i funkcionalne decentralizacije. Nužno je korigirati indekse razvijenosti jer se mnoge uistinu nerazvijene sredine u Zagori ne mogu prijaviti za neke fondove EU, pa ni za programe Ministarstava jer su prema sadašnjem izračunu koeficijenata ‘razvijene’. Mora se i u vlasništvo regionalne ili lokalne samouprave prepustiti dio neiskorištene ili napuštene državne imovine. Potrebna je i pomoć države u gradnji temeljne infrastrukture kako bi se svi krajevi Lijepe Naše mogli ravnomjerno razvijati. Svakako bi unutar Ministarstva obitelji i demografije trebalo osmisliti programe demografske obnove naših sela i unutar drugih ministarstava naći kako potaknuti mlade obitelji na samozapošljavanje i ostatak u Zagori, na otocima i drugim rubnim dijelovima županije. Kao što je u sklopu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU predviđena i uspostavljena Uprava za otoke ili kako je osmišljen cijeli ‘Projekt Slavonija’, sličan model mogao bi se naći za opstanak i razvoj Zagore.
-
Koliko su u Splitsko-dalmatinskoj županiji povećane investicije tijekom vašeg mandata? Oko pola milijarde kuna uložili smo u infrastrukturne projekte. Sagradili smo 14 luka i 100 kilometara cesta, svjesni da svaki novi kilometar ceste vodi prema razvoju lokalnoga gospodarstva i novim radnim mjestima. Istaknut ću pozitivan primjer sinergije rada županije, lokalne samouprave i uspješnog poduzetnika: na prijedlog načelnika Dicma preko županijskih cesta sagradili smo pristupnu cestu od glavne prometnice Dicmo – Sinj do tvornice Končar – Električni uređaji, zahvaljujući čemu su ostvareni svi potrebni preduvjeti da ta tvrtka bude konkurentnija na tržištu te je vlasnik zaposlio stotinjak osoba iz Dicma i sa šireg područja. Slično smo pomagali tvornici za preradu ribe Sardina u Postiri i tvornici za preradu ribe Canicula u Muću. Zapravo, kad god ima zakonskih preduvjeta i potrebnih sredstava, rado se uključujemo u svaki oblik pomoći investitorima. Poduzetnicima koji rade na većim projektima određimo pratnju ili neku vrstu projektnog menadžera, vodiča kroz šumu naših propisa. U tu svrhu otvorili smo i ured Europe Direct za one koji planiraju izići na europska tržišta ili se više žele informirati o europskim zakonima te županijski infopunkt za one koji prvi put pokreću posao u Hrvatskoj ili našoj županiji.
