Home / Tvrtke i tržišta / Autotrend

Autotrend

O siromašenomu hrvatskom kupcu kojem je kriza ispuhala prenapuhane šarene balone, razbila iluzije o lagodnom životu na rate i osjetno smanjila potrošačke apetite nije lako prodati novi automobil. Ovlaštenim zastupnicima ne pomažu previše niže i fiksne kamate na kredite, popusti za gotovinu i druge pogodnosti financiranja. Nedovoljan mamac su i akcijske cijene za odabrane modele, besplatni servisi, uključeno osiguranje i bogata dodatna oprema ili besplatni setovi guma. Posljednjih nekoliko godina, doduše, prodaja novih automobila iz mjeseca u mjesec raste, no individualni kupac i dalje rijetko zalazi u autokuće, a varljiva statistika bježi obnovu voznih parkova renta-a-car industrije, tvrtki i institucija. Oporavak tržišta novih automobila i približavanje rekordnim brojkama iz prekrizne 2008. nije tako skoro na vidiku, a znalci prognoziraju da se bez većeg snižavanja cijena, beskamatnih kredita ili nižih poreza vrlo vjerojatno neće ni dogoditi.

U prva četiri ovogodišnja mjeseca registrirano je 17.156 novih automobila odnosno 22 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, dok ih je u travnju registrirano 6280, što je u odnosu na prošlogodišnji četvrti mjesec povećanje od 27,5 posto. Kupcima fizičkim osobama u prva četiri mjeseca ove godine prodano je 4545 novih automobila prema lanjskih 4508. Podaci su to agencije Promocija plus, koja svakog mjeseca objavljuje izvješća o broju, markama, modelima i drugim pokazateljima tržišta prodanih novih automobila odnosno novoregistriranih osobnih vozila na hrvatskim cestama. Tržište novih vozila u segmentu kupaca fizičkih osoba stagnira, a o oporavku tržišta moći ćemo govoriti tek onda kada se zabilježi i rast prodaje novih automobila građanima, govori Agan Begić, vlasnik i direktor agencije Promocija plus.

– U tom segmentu trendovi se ne mijenjaju, već je rast ponajprije generiran u dijelu poslovnih kupaca u koje se ubrajaju i tvrtke i javni sektor te rent-a-car društva. Iz ovogodišnjih brojki ustanovili smo da je isporuka vozila za rent-a-car društva počela malo ranije, što može biti pokazatelj i laganog produljenja sezone u našoj zemlji. To smo uočili i prethodne godine, kako u proljeće s novim registracijama, tako i na jesen s nešto kasnijim odjavama vozila iz rent-a-car tvrtki. Međutim, čini se da je najveći dio ovogodišnjeg rasta nastao upravo u ovom segmentu rentanja vozila – analizira Begić stanje na tržištu.

Da je o oporavku hrvatskog automobilskog tržišta nezahvalno govoriti, mišljenja je i Majda Lojo Pavlović, glavna urednica RTV produkcije ‘Auto/moto servis’. – Dok se ne poveća broj privatnih kupaca automobila, blago općenito povećanje u odnosu na godine prije nije realno. Specifičnost je hrvatskog tržišta velik broj rent-a-car tvrtki koje u proljeće kupuju automobile koji se pak u jesen opet prodaju kao rabljeni godišnjaci. Takvi automobili rjeđe ostaju u Hrvatskoj, a većinom se prodaju dalje na druga europska tržišta. Kako pokazuju statistički pokazatelji o prodaji top-modela, domaći se kupci danas odlučuju za cjenovno pristupačnije modele te one s akcijskim popustima, a za financiranje kupnje odlučuju se tek nakon što pomno razmotre sve opcije.

Svaka promjena zakona ili propisa ostavlja velike trage na prodaji novih automobila pa privatni kupci i dalje odlučuju zadržati stare ili kupuju rabljene, pri čemu je prosječna vrijednost najtraženijih oko pet tisuća eura – kaže automobiljska novinarka Majda Lojo Pavlović i zaključuje da su za takvu situaciju krivi vrlo visoki porezi te da bi odbitak pretporeza, o čemu se početkom ove godine govorilo kao o mogućoj promjeni za dogodine, potaknuo dinamiku na uspavanom tržištu novih automobila.

Mali pomak nabolje primjećuje Hrvoje Gattin, glavni urednik automobilskog internetskog magazina Autonet.hr, ali i da su porast i ukupne brojke i dalje premaleni da bi se moglo govoriti o oporavku. – U Münchenu se na godinu proda više automobila nego u cijeloj Hrvatskoj, a zastupništva nisu prisutna na našem tržištu zbog apsolutnih brojki, već samo zato da se ne pojavi sivi uvoz. Zbog toga inicijative nema niti se za stupnici trude bilo što kako bi ozbiljnije povećali prodaju. Kada svi zastupnici znatnije snize cijene i počnu nuditi beskamatne kredite, moći ćemo govoriti o tome da se ozbiljno trude prodati svoje automobile. Ovako većina njih živi od reeksporta, jednodnevne registracije, zbog čega se automobili bilježe u statistici u Hrvatskoj, a zapravo su drugi dan izvezeni u inozemstvo. Sve aktualne ponude u pravilu nude mizerne popuste. U inozemstvu je već desetljećima slika sasvim drukčija. Trenutačni je zakonski okvir apsurdan i podupire kupnju (pra)starih automobile u inozemstvu. Dok se korjenito ne promijeni, situacija se neće poboljšati. Ipak, koliko je ljudi kod nas uopće sposobno kupiti novi automobil kada najjeftiniji stoji kao cjelogodišnja prosječna plaća – retorički se pita i zaključuje Hrvoje Gattin.

Majda Lojo Pavlović uočava da se pomak bilježi u prodaji luksuznijih modela automobile. – To pokazuje polarizaciju hrvatskog društva, ali valja istaknuti da se čak i u tom segmentu bira racionalnije, primjerice kupuju se motori niže snage s manje štetnih emisija. Također, izostanak subvencija za kupnju električnih i hibridnih modela posljednje dvije godine utjecao je na njihovu prodaju, koja unatoč većem broju takvih modela na tržištu i povoljnijim cijenama ne nalazi kupce u očekivanom broju, po čemu se vidi da je ekološka svijest domaćih kupaca na niskoj razini ako nije povezana s nekom financijskom korist. Svjetske trendove prati mo tek odabirom podmornih SUV modela i rjeđe odabirom modernih motora s niskim emisijama ugljičnog dioksida – kaže Lojo Pavlović.

Od početka ove godine prodana su samo dva električna automobila i nijedan hibridni, dok je prodanih dizelaša bilo 58 posto, a benzina 42 posto. Najbolje su se prodavali Renault Clio, Ford Focus, Opel Astra, Škoda Octavia i Volkswagen Golf, a u prvih deset ušli su još i Opel Corsa, Volkswagen Polo, Škoda Fabia, Volkswagen Tiguan i Suzuki Vitara, jedan od rijetkih modela koji su više kupovali privatni kupci nego rent-a-car i druge tvrtke. U premium segmentu najprodavaniji je BMW X1, ujedno jedini premium model koji je u travnju ušao na top-listu 20 najprodavanijih automobile, i to na visoko 11. mjesto, sa 107 prodanih primjeraka. Najprodavanija marka automobile u Hrvatskoj i ove je godine Volkswagen, a među prvih pet su i Opel, Škoda, Renault i Ford, a drugu polovicu top-10 ljestvice drže Suzuki, Hyundai, Dacia, Audi i BMW. Među najlošije prodavanim markama od početka godine bili su Lada s dva prodana primjerka te Lexus i Maserati s po jednim prodanim primjerkom. Na ljestvici prodaje već se nekoliko godina ne događaju neke drastične promjene – kaže Agan Begić.

– Na vrhu su Volkswagen i Opel, a slijede ih Škoda, Renault i Ford. Njihovi su udjeli ostali na vrlo sličnim razinama kao i prethodne godine. U premium segmentu njemačkog trojca Audi je na čelu, a slijede ga BMW i Mercedes, što je također redoslijed koji se održava nekoliko godina. Među japanskim proizvođačima Suzuki predvodi kolonu, a slijede Toyota i Nissan, dok je kod korejskih proizvođača Hyundai ispred Kije – iznosi Begić.

Prema neslužbenim procjenama, među novoprodanim vozilima čak je 15 posto onih koja se prodaju za ‘izvoz’ u neku od zemalja Europske unije, koja kupuju kupci iz drugih zemalja jer je određeni model automobile u Hrvatskoj jeftiniji nego, recimo, u Austriji. S druge strane, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju liberaliziran je uvoz i uvezen velik broj rabljenih vozila. Čak 92 posto tih automobile uveze su fizičke osobe. Prodaja rabljenih automobile učetverostručila se u godinama krize, a prema podacima Udruženja trgovine motornim vozilima, dijelu Hrvatske gospodarske komore, vozila su kao fizičke osobe nerijetko uvozili i vlasnici manjih tvrtki. Stručnjaci smatraju da bi se takva praksa i sivo tržište smanjili kada bi zakonodavac opet omogućio tvrtkama da obračunaju pretorez pri kupnji službenih automobile, na što su imali pravo do 2012. Smanjenje poreznog pritiska dijelom bi moglo oporavku tržišta novih automobile, kao i snižavanje cijena te beskamatni krediti. No približavanje rekordnoj 2008., kada je u Hrvatskoj prodano 88 tisuća novih vozila, dvostruko više nego lani, ovisit će prije svega o povećanju kupovne moći građana i pripadajućem povećanju potrošačkih apetita, u novom nastavku priče o šarenim balonima i lagodnom životu na rate.