Home / Biznis i politika / Drveće u gradovima (ne) donosi sigurnost

Drveće u gradovima (ne) donosi sigurnost

Zatrpaste nas ovog tjedna mailovi s pozivima i priopćenjima o otvaranju pogona, početku radova, potpisivanju ugovora, najavi investicija… Najavljuje se početak obnove nasipa, potpisuju se ugovori za kupnju robota, za unapređenje kvalitete zdravstvenih usluga, o sufinanciranju bolničkih projekata, sporazumi o provedbi intervencijskih planova, dodjeljuju se odluke o dodjeli sredstava kapitalne pomoći, obilaze se prometni projekti, počinje gradnja sortirnice, polažu se kameni temeljci, otvaraju se laboratoriji, igraonice, pa i tvornica koja će početi raditi tek najesen… Državni i lokalni političari koriste se i najmanjom prilikom da se produciraju u javnosti i uhvate koji glas za sebe ili svoju stranku. Vlast se koristi položajem, a oporba čak previše ni ne kuka zbog članova Vlade koji vode predizbornu kampanju. Neki ministri obilazili su i po tri županije u jednome danu, a premijer je ovog tjedna prodefilirao Metkovićem, Pulom, Rijekom, Koprivnicom, Vodicama… Mogu se kladiti da će svoj raspored za sljedeća dva tjedna prilagoditi lokacijama u kojima HDZ-ovi kandidati ulaze u drugi krug. Ipak, cijela ta politička procesija ima u sebi i nešto pozitivno – nešto se ipak događa u gospodarstvu. Kamo sreće da se taj trend nastavi i nakon izbora. Ali ne samo kao fasada za parlamentarnu predizbornu kampanju.

Svaki put se razveselim kad vidim vijest o Franu Poštenjaku, prvom hrvatskom doktoru za drveće. Njegovo iskreno zalaganje za zelenilo čini mi se iskrenijim od svih zelenih političkih pokreta. Pa čak i kad nije dokraja utemeljeno. Ovih dana ustvrdio je da gradovi s više zelenila imaju manje depresivne građane te da kvartovi koji imaju kvalitetniji krajolik i više prirodnih stabala imaju manju stopu agresije i nasilja u obitelji čak do 25 posto. Eh, da je samo do drveća i zelenila! Istina, u zapadnoeuropskim i američkim urbanim sredinama teza o manje nasilja s više zelenila drži vodu, ali samo zato što si bogati gradovi i kvartovi mogu priuštiti parkove, kojih u radničkim i useljeničkim dijelovima grada nema. A Zagreb? Prema Poštenjaku, najsigurniji kvart trebao bi biti Maksimir, jer ima najveći park i vjerojatno najviše drveća i zelenila. No prema policijskim izvještajima, lani je najviše kaznenih djela u Zagrebu prijavljeno na radničkoj Trešnjevci (2294), ali i u zelenom Maksimiru (2256). Svim maksimirskim stablima usprkos.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u utorak je državnoj tajnici Janici Kostelić predložilo da otkloni primitak novčane nagrade od 50.000 kuna u sklopu priznanja ‘Zagrepčanka godine’, koja će joj biti dodijeljena za Dan Grada Zagreba, jer bi se taj novčani iznos mogao smatrati ‘nedopuštenim darom’. Mišljenje je zatražila sama državna tajnica. Inače, ta odluka Gradske.

Sve te knjižare u šoping-centrima i na drugim atraktivnim lokacijama u središtu Zagreba nisu prodajom knjiga mogle plaćati najamninu, bez obzira na sve akrobacije s jedinstvenim prodajnim lancem s Profilom i Mozaikom, koje su samo odgodile stavljanje ključa u bravu. Nijedan od te dvojice trgovaca nije se uspio spasiti bijegom u online, vjerojatno su to bila dodatna pogrešna ulaganja, koja su ubrzala propast. Epilog? Niti bi bez Konzuma propala hrvatska maloprodaja, niti će bez Algoritma propasti izdavaštvo. Ta tržišta samo će se konsolidirati, doći će novi vlasnici, preraspodijeliti će se udjeli na tržištu, ali kruh i mlijeko, piletina i janjetina, deterdženti i toaletni papir i dalje će se prodavati. Pa čak i knjige. A poučak? Sve dok EU dopušta vertikalno povezivanje, svim ambicioznim potencijalnim ‘vertikalcima’ ponavljam – nazovite tvrtku Žvrljotina, zadnja će doći na red za propast.

1,4% porasle su u travnju potrošačke cijene na godišnjoj razini, a u mjesec dana poskupljenje je 0,5%

1309 obrtnika i 690 zaposlenih u slobodnim profesijama izgubljeno je između dva ožujka, unatoč sezonom mjesečnom rastu

1379 Hrvata prosječni je mjesečni deficit između broja umrlih i rođenih. U godinu dana to je 16.547 živih manje

36% skuplje su u prvom kvartalu cijene voća, a 19,4% povrća. Staklenici su u dugoj hladnoj zimi trošili više skuplje energije

Prije točno godinu dana, uoči prvog raspada koalicije HDZ-a i Mosta Lider je analizirao moguće opcije ‘za novu rundu agonije’ i pretpostavio sedam scenarija: opstanak koalicije, novi izbori, HDZ ide s Bandićem, Karamarkov odlazak, suradnja Mosta i SDP-a, HDZ koalira s HNS-om i HSLS-om te velika koalicija. I drugi raspad HDZ-a i Mosta ima slične epiloge, uz minimalne promjene: Plenkovićev odlazak umjesto Karamarkovog te HSS kao partner HDZ-a. Hoćemo li za godinu dana opet ponavljati sedam scenarija za novu rundu agonije?