Home / Biznis i politika / Europa diktira elektrifikaciju prometa

Europa diktira elektrifikaciju prometa

Prodaja hibrida i električnih vozila svojedobno je bila poticana sredstvima iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kupci su mogli dobiti od 30 do 70 tisuća poticaja, ovisno o vrsti pogona, odnosno o tome koliko je vozilo onečišćivalo zrak, no nakon uspješnih poticajnih akcija ponestalo je sredstva za tu namjenu. Druga je stvar što se tom mjerom, uz hvalevrijednu posljedicu manjeg onečišćivanja atmosfere u kojoj svi dišemo, zapravo poticala domaća potrošnja uvezene strane robe, što je samo po sebi ekonomski problematično. Od 2067 vozila koje na domaćim prometnicama pokreće električna energija najviše je hibrida, čak 1843, a pravih električnih vozila samo je 224. Malo bolju sliku daju vozila iz kategorije L (laka vozila, dakle četverocikli, mopedi i motori), kod kojih prevladava puna električnost. Naime, registrirana su samo dva takva vozila s hibridnim pogonom. Pa iako više nema poticaja, ljudi kupuju takva vozila. U klasi lakih vozila 2016. registrirano je 112 novih, a u klasi kombija i osobnih vozila čak 496.

Interes za nove prijevozne pogone, dakle, postoji, pa je posve razumljivo zapitati se koliko bi električnih i hibridnih vozila na domaćim prometnicama bilo da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i dalje potiče njihovu kupnju. Pritom valja priznati da su i s tim poticajima takva vozila bila ponešto skuplja od automobila na klasični pogon, no uzimajući u obzir smanjenje potrošnje skupih ugljikovodičnih goriva, za korisnika je postojala i smislena ekonomska računa. Štedljivost u potrošnji energenta za prijevoz očito je jedan od važnijih kriterija za hrvatskoga kupca kad razmatra vozila, što je, uostalom, vidljivo iz podataka da su dizelaši, poslovično skuplji od benzinaca, i dalje najprodavaniji automobili u Hrvatskoj.

Kad će biti novih poticaja? Još se ne zna. Unatoč najavama da će se vratiti još 2016., posljednje dvije vlade nisu našle sredstva. No Europska unija mogla bi natjerati Hrvatsku da izmijeni svoju politiku prema elektrifikaciji prometa. Osim snažnog usmjerenja prema električnim vozilima u Uniji se pripremaju novi propisi koji će olakšati njihovu upotrebu. Europska komisija priprema smjernicu koja bi od 2019. trebala propisati nove ciljeve i obveze u vezi s punionicama za električna vozila. Prema onome što je dosad poznato, od stupanja na snagu smjernice u svim članicama bit će nametnuta obveza da svaki novi ili obnovljeni stambeni objekt mora biti opremljen i električnom punionicom. Osim toga, EU će tražiti da do 2023. barem 10 posto parkirnih mjesta uz nove objekte ima takvu punionicu za električna vozila. Možda je došlo vrijeme i za te poticaje. Prema EK-ovim podacima, u Hrvatskoj na 100 tisuća gradskih stanovnika ima samo 9,9 punionica. Iz domaćih perspektive broj se možda čini respektabilan, ali iz europske doista je jadan. Istina je da smo prema broju punionica na 100 tisuća urbanih stanovnika ispred Španjolske i Italije te istočne europskih zemalja, ali daleko smo iza najrazvijenijih. Nizozemska, primjerice, ima 145,5 punionica na 100 tisuća urbanih stanovnika.

U Hrvatskoj su glavni igrači u tom biznisu zasad Hrvatski Telekom i HEP-ov Elen. HT ima oko polovice od 129 električnih punionica, a Elen se priprema, u skladu s HEP-ovom strategijom, snažno sudjelovati u razvoju mreže električnih crpki i prema vlastitoj strategiji do 2020. planira graditi 345 punionica u gradovima, naseljima te na svim državnim i županijskim prometnicama. Nakon gradnje takve mreže možda više neće trebati poticaji za kupnju automobila.