Home / Biznis i politika / Izgubi li lokalne izbore, Plenković će morati na parlamentarne

Izgubi li lokalne izbore, Plenković će morati na parlamentarne

U izbornim stožerima najvećih stranaka svjesni su da u mnogim sredinama rastu izgledi kandidatima i listama koji se bar doživljavaju kao stranački neovisni ili su pak stranački disidenti.

Proklamirano poštenje dobiva prednost pred političkim iskustvom. A to je i na tragu globalnoga nezadovoljstva političkim establišmentom. Zato establišment nastoji kontrolirati javni prostor i prikazati kako se ništa ne događa te da su rezultati već poznati i nevažni.

Zato je privid ta naoko nezainteresiranost za lokalne izbore kakvu sugeriraju mediji, naoko odsutnost kampanje, naoko sigurnost rezultata. To je samo nastojanje velikih političkih stranaka da kontroliraju javni prostor. Pritom nam plaćeni pionirski i neprijeporni akademski podupiratelji određenih političkih opcija pod egidom neovisnih analitičara šalju poruke kako se, zapravo, ništa važno ne događa i da su rezultati već poznati i zapravo nevažni. Istodobno su u izbornim stožerima svjesni da u mnogim sredinama rastu izgledi kandidatima i listama koji se bar doživljavaju kao stranački neovisni, uključujući i Most, ili su stranački disidenti. Sudeći prema tim internim istraživanjima, koja velike stranke kriju kao zmija noge, sklonost neovisnim listama raste unatoč dosadašnjim iskustvima s Mostom, teškom odlučivanju i nedovoljnoj kompetenciji. Proklamirano poštenje dobiva prednost pred političkim iskustvom. A to je i na tragu globalnoga nezadovoljstva političkim establišmentom. Zato establišment nastoji prikazati da se ništa ne događa. I zato za zaključak ipak treba pričekati rezultate nedjeljnih izbora.

Znamo, rezultati lokalnih izbora toliko su široki da ih često svi mogu prikazivati kao svoju kakvu-takvu pobjedu. Ipak, postoje neki parametri koji se teško relativiziraju.

Kako bi mogao proglasiti pobjedu HDZ-a, Plenković, koji je i pokrenuo taj novi val političkih preslagivanja, morao bi dobiti barem jedan veliki grad (taj je ciljani predmet želja, dakako, Split) i ne izgubiti županije kojima već upravlja HDZ. No, kako pokazuju istraživanja, u Splitu rastu dionice već otpisanoga Željka Keruma u sučeljavanju s HDZ-ovim adutom Androm Krstulovićem Oparom; pitanje je i kako će reagirati biračko tijelo u županiji, odnosno hoće li HDZ-ova biračka mašinerija izglasati Plenkovićeva kandidata Blaženka Bobana ispred Mostova pučkog tribuna Mire Bulja. Neosvajanje Splita, a osobito gubitak Splitske županije, za Plenkovića bi bio velik udarac.

I ako mu se uz to dogodi da Bruna Esih u Zagrebu osvoji mnogo više od njegova kandidata Drage Prgometa, šef HDZ-a teško će izbjeći atribut da je prvi HDZ-ov gubitnik izbora nakon pet godina pobjeda. Pitanje je trenutka kad bi se u slučaju takva razvoja pojavile optužbe da namjerno slabi HDZ kako bi ga uveo u veliku koaliciju. Zato je Plenković već izvukao iz rukava Dubrovnik kao izglednu pobjedu nakon što je HNS-ov Andro Vlahušić morao odustati od izbora, a Dubrovačku županiju, u kojoj se HDZ-ov župan Nikola Dobroslavić izravno sučeljava s Mostovim Nikolom Grmojom, kao očekivanu pobjedu.

Već destabilizirani šef SDP-a Davor Bernardić može se smatrati bivšim ako ne pokaže bilo kakvu pobjedu, barem neki novi grad na lokalnim izborima. A osobito ako nedodirljivi riječki gradonačelnik Vojko Obersnel izgubi izbore od neovisnoga Hrvoja Burića. Bilo bi to, doduše, ravno čudo, ali prvi se put i takvo čudo pojavljuje kao mogući rasplet. Obje velike stranke pritom će budno pratiti rezultate nezavisnih kandidata i njihovih lista, osobito onih koje nisu stvorene pod njihovim izravnim patronatom.

Rezultati lokalnih izbora bit će startna pozicija za rasplet parlamentarne krize. O njima će ponajprije ovisiti hoće li Plenković uspjeti složiti bilo kakvu novu vladu. A zatim svi politički aranžmani i unutarstranački raspleti uoči izvanrednih parlamentarnih izbora. Oni variraju u širokom rasponu: od velike koalicije do pokreta protiv nje.