Prijeti novival nelikvidnosti

Trend neprekidnog smanjivanja iznosa dospjelih a nenaplaćenih potraživanja među poslovnim subjektima prekinut je i preokrenut. Prema podacima Fine, posljednjeg dana ožujka ove godine iznos takvih potraživanja bio je 17,37 milijardi kuna, 5,2 posto veći nego u veljači. S obzirom na situaciju s Agrokorom, gotovo je sigurno da će podaci za travanj pokazati novi rast nenaplaćenih potraživanja na mjesečnoj razini. Val nelikvidnosti opet postaje prijetnja.

Ukupan broj tvrtki s blokiranim računom na kraju ožujka bio je 28.788, što je 0,9 posto manje nego potkraj veljače. Iako u njihovoj strukturi, unatoč tome što im se broj lagano smanjuje, i dalje prevladavaju tvrtke koje su u blokadi dulje od godinu dana, ono što zvoni na uzbuđu povećanje je broja tvrtki u kratkotrajnoj blokadi, do 30 dana. Takvih je u ožujku bilo 133 više nego u veljači, a ukupan iznos koji nisu mogle platiti skočio je sa 171 milijun na čak 1,1 milijardu kuna.

Nema dvojbe da se nelikvidnost vraća i da je jedan od glavnih razloga situacija u kojoj je Agrokor. I dosad je postojao problem s Agrokorom i nelikvidnošću, ali su se obveze po robi plaćale putem financijskih aranžmana. Pravi iznos novog vala nelikvidnosti znan će se u rujnu ili listopadu, u trenutku kada bude poznat prijedlog nagodbe Agrokora s vjerovnicima, odnosno plan kako će se podmirivati obveze i koliko će se dugova morati otpisati. Dio potraživanja sigurno će se morati otpisati i bojim se prijedloga nagodbe jer će se sigurno dogoditi udar na likvidnost Agrokorovih vjerovnika. Dobavljačima neće biti lako otpisati iznose koji su veliki s obzirom na njihovu izloženost Agrokoru. U svakom slučaju, očekujem da će rast nelikvidnosti biti i dalje prisutan sve dok se ne definira nagodba. ‘Lex Agrokor’ je pomogao da se ne dogodi trenutačni kaos. Da nije donesen potpuno bi stalo plaćanje – tvrdi nekadašnji ministar financija Slavko Linić, koji je u dva navrata – kao potpredsjednik Račanove vlade i Milanovićev ministar financija – slamao problem nelikvidnosti.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori, jednako kao i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, međutim, smatraju da je riječ o jednokratnom ekscusu. – Povećanje dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja u poslovnim subjektima u ožujku 2017. nakon duljeg razdoblja pada nenaplaćenih potraživanja može se pripisati pretpostavljan incidentnom događaju, što može biti dijelom objašnjeno eskalacijom krize likvidnosti u Agrokoru. Na osnovi negativne promjene u jednom mjesecu nema osnova za stvaranje ocjena o mogućem trendu u idućim mjesecima – mišljenja je Milka Kosanović, HUP-ova direktorica za odnose s članstvom.

Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK temeljito je raščlanio Finine podatke za ožujak i došao do zaključka da su ‘kretanja u ožujku, sve do posljednjeg dana u mjesecu, bila u skladu s kretanjima tijekom proteklih mjeseci, odnosno da ne predstavljaju nikakvu promjenu trenda’. HGK taj zaključak potkrepljuje informacijama dobivenim od Fine da je ‘do rasta iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje kao i rasta broja zaposlenih kod insolventnih pravnih osoba došlo ponajprije zbog kratkotrajne blokade pojedinih društava iz koncerna Agrokor’, koja su upravo na dan 31. ožujka bila kratko u blokadi (jedan dan). Tog je dana, s osnova blokada tvrtki iz koncerna Agrokor, ali i blokade Viadukta, iznos blokada porastao za nešto manje od 730 milijuna kuna. No, kažu, već idućeg se dana stanje promijenilo pa je iznos blokade pao na oko 10,7 milijardi kuna. U prilog tvrdnji da je riječ o jednokratnom ekscusu, HGK nam je još dostavio podatak da se 87 posto ukupnog povećanja prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje svih pravnih osoba odnosilo na tvrtke sa sjedištem u Zagrebu (Agrokor) te da se 39 posto ukupnog iznosa odnosilo na djelatnost trgovine (opet Agrokor).

Hrvatska narodna banka detektirala je problem, ali još ne mudi rješenja. Publikacija ‘Financijska stabilnost’, koju je HNB objavio u ponedjeljak, u uvodnom dijelu pod naslovom ‘Opća ocjena glavnih rizika i izazova za politiku financijske stabilnosti’, počinje sljedećom konstatacijom: ‘Unatoč nastavku rasta gospodarstva te i dalje dobrim makroekonomskim pokazateljima, strukturne ranjivosti domaćega gospodarstva povećale su se, uglavnom pod utjecajem materijalizacije rizika vezanih uz koncern Agrokor. Još uvijek neizvjestan ishod restrukturiranja toga koncerna utječe na rast rizika solventnosti i likvidnosti u sektoru nefinancijskih poduzeća.’ Jasno i nedvosmisleno! Malo dalje u istom se tekstu još kaže: ‘Unatoč tome što se u 2017. godini očekuju bolji rezultati poslovanja, u sektoru nefinancijskih poduzeća prevladavaju negativni rizici zbog značenja koncerna Agrokor kao dužnika, ali i kao kupca proizvoda, ponajprije domaće prehrambene industrije’.

Osim iz Fininih podataka, i iz kvartalnih izvješća pojedinih tvrtki koje kotiraju na burzi, a koje su navele da imaju izvjesnih problema zbog Agrokora, može se vidjeti da se problem nelikvidnosti već ‘valja iza brda’. Primjerice, Granolino navodi da ‘na dan 31. ožujka 2017. Društvo ima pozajmicu danu društvu Agrokor trgovina d.o.o. u vrijednosti 11,9 milijuna kuna. Pozajmica je dospjela na naplatu s danom 30. ožujka 2017. i 31. ožujka 2017. Do dana objave međuzvješća naplaćeno je dva milijuna kuna. Društvo ima regresne obveze na dan 31. ožujka 2017. godine u vrijednosti 85 milijuna kuna iskazanih na poziciji ostalih kratkoročnih obveza te ostala kratkotrajna potraživanja u istoj vrijednosti. Navedeno je vezano uz poslovanje s koncernom Agrokor.’ Posljedica se vidi u bilanci Granolija. Uz približno iste prihode kao i u prvom kvartalu prošle godine, Granolijeva su potraživanja od kupaca u prvom ovogodišnjem kvartalu porasla petnaestak posto, a obveze prema njegovim dobavljačima više od 45 posto. Varaždinska Koka, iz sustava Vindija, navodi da je ‘po-sredno izložena prema velikom domaćem koncernu koji trenutačno ima financijskih problema i u postupku je restrukturiranja, a Uprava očekuje da će Društvo naplatiti cjelokupan iznos svojih potraživanja. Problem likvidnosti iste korporacije ipak bi se mogao odraziti na likvidnost i rokove plaćanja Koke d.d.’ Dukatu su potraživanja od kupaca u prvom kvartalu iznosila 586,4 milijuna kuna, četdesetak milijuna više nego u isto vrijeme lani, što je, doduše, u skladu s rastom prihoda. No obveze prema dobavljačima skočile su na 397 milijuna kuna, stotinjak milijuna više nego lani u to vrijeme. ‘Prvi kvartal 2017. godine obilježen je i rastućim rizikom nastavka plasmana proizvodnog asortimana te naplate potraživanja od strane jednog od ključnih kupaca’, stoji u Dukatovu kvartalnu izvještaju.

Već sada vidi se da i druge tvrtke imaju problema s likvidnošću, od Zvečevo do Viadukta, Algoritma itd. Problem je što se kod nas prekasno ide u stečajne postupke i što sudovi ne provode predstečajne nagodbe. Stečaj je postao štetan postupak zbog pravosuđa, jer ne može nikakav postupak trajati 15 godina. Vlada bi trebala vidjeti što se događa s predstečajnim nagodbama u sudskim procesima i jače aktivirati taj instrument. Rješenje je dano putem zakona, ali on se ne provodi – smatra Slavko Linić.

Ekonomist Damir Novotny ističe da bi nelikvidnost trebala biti kratkotrajni poremećaj koji bi se mogao ispraviti bankarskom intervencijom, ali ovdje je uglavnom riječ o strukturnim problemima i insolventnosti. Kako kod Agrokora, tako i kod velikog broja tvrtki koje su naslonjene na njega i plešu na rubu insolventnosti. U takvoj situaciji jedino je rješenje, smatra Novotny, stečajni postupak, ali pritom upozorava i na slabosti Ovšnog zakona, koji omogućuje dugotrajne blokade računa tvrtki koje pak onemogućavaju normalno poslanje dok se traži rješenje za probleme u koje je zapala kompanija.

Ministarstvo financija nije odgovorilo na naš upit o tome namjerava li i na koji način intervenirati kako bi se na vrijeme spriječio novi val opće nelikvidnosti u gospodarstvu. Linić pak upozorava upravo na iznimno veliku ulogu države i njezinih kontrolnih mehanizama u tome.

Zakonski rok plaćanja od 60 dana mora se poštovati i država mora kontrolirati izvršavanje plaćanja. Svi veliki sustavi moraju se kontrolirati. Vjerovnici se često boje pokrenuti stečajne i predstečajne postupke zbog straha od osvete, ali onda tu moraju djelovati institucije države. Da bi se zastavio rast i smanjila nelikvidnost nužne su pojačane kontrole i sankcije za neplaćanje. Država ima mehanizme kontrole koje može upotrijebiti. Ministarstvo financija s Poreznom i Carinskom upravom, Hanfa i HNB moraju biti uključeni i osigurati da se poštuju zakonski rokovi plaćanja, a pravosuđe mora postati brže i efikasnije. Ova situacija s Agrokorom je i opomena i vjerovnicima da moraju biti manje ovisni o jednoj kompaniji – ističe Linić.

Požeški konditor Zvečevo prva je domaća prehrambena tvrtka koja je zapala u ozbiljne probleme nakon krize u Agrokoru koja je dovela izvanrednu upravu u koncern i zamrznula plaćanje starih dugova. Račun Zvečevo blokiran je više od 40 dana, a radnici su započeli štrajk zbog neisplate plaća 69 zaposlenika. U međuvremenu je uplatom kupca iz inozemstva riješen problem neisplaćenih plaća i štrajk je prekinut, ali razlozi koji su doveli do te situacije nisu nestali. U Zvečevo su, kako je istaknuo predsjednik Uprave i većinski vlasnik Zdravko Alvir, pokrenuli ubrzan proces financijskog i operativnog restrukturiranja i čine sve da se poslanje normalizira, a nadaju se i da će financijsko restrukturiranje podržati i Vlada u sklopu ‘projekta Slavonija’. Dodaju i da je Zvečevo samo jedna u nizu tvrtki koje trpe posljedicu stanja na domaćem i regionalnom tržištu te apeliraju na sve dionike da problem sagledaju šire od trenutačne situacije zbog kašnjenja u isplati plaća. No Zvečevo nije u problemima od jučer. Dugo je u bliskim poslovnim odnosima s Agrokorom. Jedno je od Konzumovih dobavljača i radilo je njegovu robnu marku K plus. Nije poznato koliko je Konzum dužan Zvečevo za isporučenu robu, ali očigledno je i Zvečevo dužno i Agrokoru. Naime, prema neslužbenoj izjavi iz Agrokora u Jutarnjem listu, Zvečevo Agrokoru duguje više od 73 milijuna kuna, a iza tih potraživanja stoje različiti zajmovi, neplaćene sirovine, a nije riješena ni priča s dokapitalizacijom kada je Agrokor postao privremeni vlasnik 20 posto dionica Zvečevo. U svakom slučaju, dug Zvečevo prevelik je u odnosu na njegovu profitabilnost i imovinu pa se kao jedini izlaz nameće dokapitalizacija, koje nema na vidiku, ili stečaj.

U HGK pak vjeruju da opasnosti o novog vala nelikvidnosti nema, jer očekuju da će se ‘zahvaljujući poduzetim mjerama propisanim Zakonom o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, Ovšnim zakonom, Zakonom o financijskom poslanju i predstečajnoj nagodbi, Stečajnim zakonom te postupcima brisanja trgovačkih društava koja tri godine zaredom nisu predala godišnji financijski izvještaj u idućim razdobljima broj blokiranih poslovnih subjekata, broj zaposlenih u tim pravnim subjektima i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje vratiti na brojke iz veljače, a onda i dalje postepeno smanjivati.’ No i u HGK imaju malu ogradu glede te mogućnosti i napominju da je uvjet za to da se ‘situacija ponajprije u i oko Agrokora pozitivno odvija.’ A kako će se ta situacija uistinu odvijati još uvijek je vrlo neizvjesno. Postat će izvjesnije kada budu poznate konture nagodbe vjerovnika s koncernom, ako se uopće uspije sklopiti, ali ono u što nitko ne sumnja je da će biti otpisa dugova, što će biti dodatni udar na likvidnost. Balon koji je poknuo s Agrokorom razobličio je i sve slabosti tvrtki koje su poslovale pod njegovim kišobranom, a posljedice tog pucanja i lančane reakcije u gospodarstvu još će se dugo osjećati.