REGRES

Do prošle godine radnik koji je radio kod dvaju poslodavaca mogao je od svakog od njih primiti 2500 kuna neoporezivoga primitka koji se odnosi na regres za godišnji odmor ili božićnicu. U ovoj godini to više nije moguće.

P pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17.) koji je na snazi od 4. veljače 2017. uvedena su nova ograničenja, ali i nove pogodnosti za isplatu neoporezive godišnje nagrade zaposlenicima. Neoporeziva godišnja nagrada uobičajeno se isplaćuje kao regres za godišnji odmor ili kao nagrada radniku u povodu božićnih blagdana (božićnica), odnosno kombinirano – dio neoporezivog iznosa kao regres, a dio kao božićnica. Svota neoporezive godišnje nagrade nije promijenjena u odnosu na prethodne godine, neoporezivo se može isplatiti godišnja nagrada do 2500 kn. Nije izmijenjen godišnji iznos, ali su uvedena ograničenja koja porezni propisi do 2017. godine nisu poznali i, s druge strane, omogućene su nove pogodnosti koje do 2017. nisu bile dopuštene.

Neoporeziva nagrada sada je ograničena na 2500 kn po poreznom obvezniku na godinu, čime je izmijenjen porezni položaj radnika koji su regres i/ili božićnicu ostvarivali kod dva ili više isplatitelja. Do prošle godine, radnik koji je radio kod dva poslodavca mogao je od svakog od njih primiti po 2500 kuna neoporezivog primitka. Isto je tako radnik koji je tijekom godine mijenjao poslodavca mogao od prvog primiti npr. 2500 kuna neoporezivog regresa, a od drugog još toliko na ime neoporezive božićnice. U 2017. to više nije moguće jer je svota od 2500 kuna na godinu propisana kao neoporezivi limit i za one porezne obveznike koji takve primitke tijekom godine ostvaruju od više isplatitelja. Poslodavci koji namjeravaju svojim radnicima isplatiti neoporezivi regres za godišnji odmor trebaju od radnika koji kod njih rade s nepunim radnim vremenom, a istovremeno su u radnom odnosu i kod drugog poslodavca također s nepunim radnim vremenom, prije isplate pribaviti izjavu o tome jesu li kod drugog poslodavca u 2017. ostvarili primitak temeljem kojega su možda iskoristili dio prava na neoporezivu nagradu. Izjavu treba pribaviti i od radnika koji su novozaposleni tijekom 2017. godine, a u dijelu 2017. su radili kod drugog poslodavca. Radnik je dužan izjavu dati u pisanom obliku i vlastoručno je potpisati, navodeći u njoj svotu primitka koju je primio od drugog isplatitelja.

Novouvedeno porezno ograničenje utjecat će i na rashode obrtnika, poljoprivrednika i slobodnih zanimanja koji navedene djelatnosti isplaćaju uz istovremeni radni odnos, kao tzv. drugu djelatnost. Ako te osobe za dohodak od samostalne djelatnosti vode poslovne knjige, do 2016. mogle su u izdatke poslovanja evidentirati isplatu neoporezive nagrade sebi osobno do 2500 kuna, iako su možda i kod poslodavca kod kojega su zaposlene u istoj godini primile 2500 kuna neoporezivog regresa i/ili božićnice.

U 2017. to više nije dopušteno, već u izdatke poslovanja mogu evidentirati samo razliku između neoporezive svote koju im je po bilo kojoj osnovi tijekom godine isplatio poslodavac kod kojega su zaposlene, do ukupno 2500 kuna. S druge strane, porezni propisi sada dopuštaju da porezni obveznik od istog isplatitelja u jednoj poreznoj godini primi neoporezivu nagradu i za tekuću i za prethodnu godinu. Na primjer, radnik koji zbog bolesti ili korištenja roditeljskim pravima nije u 2016. godini iskoristio pravo na godišnji odmor, a vrati se na rad do 30. lipnja odnosno do 31. prosinca 2017., ima pravo u 2017. godini na godišnji odmor iz prethodne godine, što možda uključuje i pravo na regres za godišnji odmor za 2016. godinu.

Ispune li se te okolnosti, poslodavac može radniku u 2017. isplatiti i zastati neoporezivi regres za prethodnu godinu, najviše do 2500 kuna i tom isplatom neće iskoristiti neoporezivo pravo za 2017. godinu, već može istom radniku u 2017. isplatiti dodatnih 2500 kuna neoporezivog godišnjeg primitka. Radi pravilnog praćenja na koju se poreznu godinu odnosi neoporeziva nagrada isplaćena u tekućoj godini, pri iskazivanju podataka u obrascu JOPPD upotrebljavaju se različite šifre za nagradu koja se odnosi na prethodna porezna razdoblja i za nagradu koja se odnosi na tekuće porezno razdoblje.

Ako Porezna uprava u posebnom postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak utvrdi da je neki porezni obveznik ostvario primitak po osnovi godišnje nagrade u svotu koja prelazi dopušteni godišnji limit, utvrdit će obvezu plaćanja poreza na dio koji prelazi godišnju neoporezivu svotu. Poreznu obvezu može utvrditi radniku kao poreznom obvezniku ili poslodavcu jer radnik i poslodavac solidarno odgovaraju za porez iz plaće, a za doprinose prema primitku koji prelazi dopuštenu neoporezivu svotu teretit će poslodavca.