Magazin poslovnih anđela bit će dostupan uz Liderovo digitalno izdanje

Poduzetnicu Renatu Brkić Svjetski investicijski forum poslovnih anđela (WBAF) imenovao je povjerenicom za Hrvatsku. WBAF je međunarodna organizacija koja tvrtkama olakšava pristup financiranju od početka pa sve do poslovnog uzleta čiji je krajnji cilj stvaranje novih poslova i više socijalne pravde diljem svijeta. Povjereničina misija usredotočit će se na potporu suradnji te organizacije sa svim ključnim dionicima u sferi poduzetništva, a najavljuje i inicijativu za osnivanje prvog Social Impact Venture Funda za Hrvatsku i Sloveniju. Interes rizičnoga kapitala da i u Hrvatskoj krene za financijski perspektivnim i ujedno društveno odgovornim projektima Brkić je potaknula predanim lobiranjem u različitim svjetskim organizacijama poslovnih anđela. Kao vlasnica tvrtke Ultra link krenula je iz potrebe da olakša pristup financiranju zrelim društvom odgovornim poslovnim projektima koji su u posljednjih sedam godina izrasli iz projekta transformacije brenda Profesor Baltazar koji provodi njezina tvrtka. Taj projekt nagrađen je kao najbolje društveno odgovorno ulaganje u Jugoistočnoj Europi.

Što su vaši zadaci i što očekuje WBAF? Jeste li uspostavili suradnju s nekim dionicima u Hrvatskoj? – Moj je osnovni zadatak predstavljati WBAF u Hrvatskoj. Suradnja s dionicima iz biznisa dolazi prirodno i svakodnevna je jer nam je olakšavanje uvjeta poslovanja i ulaganje u Hrvatsku zajednički cilj. Osnovni je izazov mojega mandata povezivanje organizacije s državnim ustanovama kreatoricama javne politike – ministarstvima i mnogim državnim agencijama čiji je zadatak biti u službi poduzetništva – njihovom edukacijom o toj temi i senzibilizacijom za nju. Pokušat ću ih potaknuti da iskoriste znanje i iskustvo te umreženost svjetskih ulagača okupljenih u našu organizaciju te počnu razmišljati o razvoju pametne politike. S obzirom na svoju užu specijalnost posebno ću se baviti promidžbom socijalnog poduzetništva, pri čemu će moja prva kratkoročna aktivnost u suradnji s WBAF-om biti uspostava privatnog alternativnog investicijskog fonda koji će ulagati u potentne poslovne projekte sa snažnom i mjerljivom društveno odgovornom komponentom u Hrvatskoj i Sloveniji.

U kakve će projekte konkretno ulagati taj fond, u kojoj je fazi njegova uspostava, kolikim će kapitalom raspolagati i kad se očekuju prva ulaganja? – Vodim tim koji radi na uspostavi fonda. Veličinu kapitala i uvjete za plasman investicija moći ćemo objaviti nakon što se to napokon učini, što ambiciozno očekujemo napraviti do kraja 2017. Fond će ulagati u projekte koji su u razvojnoj fazi zrelosti za regionalno, europsko ili globalno lanširanje. Pri vrednovanju projekata osnovni uvjet ostaje atraktivan financijski povrat, koji je i razlog ulaska rizičnoga kapitala u bilo koji projekt, no drugi, jednako snažan uvjet koji ‘social impact venture’ fondove razlikuje od klasičnih jest da biznis mora dugoročno pozitivno utjecati na društvo. Projekti koji su odmah spremni za prihvat investicije iz toga potencijalnog izvora svi su oni koji zadovoljavaju tu sastavnicu, utjecaj na društvo, od znanosti i obrazovanja, alternativnih izvora energije, održivih gradova, turizma do industrije zabave.

Socijalno poduzetništvo postalo je vrlo trendi u svijetu, kakvo je stanje kod nas? – To je novi, pionirski trend koji se posljednjih pet godina jako razvio u ekonomskoj teoriji i praksi. Svi se pokušavaju transformirati u tom smislu i na neki način pozitivno utjecati na društvo te postaju svjesniji da društveno odgovorno poslovanje mora utjecati na održivost globalne ekonomije. U tom je smislu i Europski parlament još 2012. donio odluku o osnivanju Social Impact Venture Funda u sklopu Europskog investicijskog fonda (EIF). Plan je da EIF-ova sredstva budu znatan dio prvoga privatnog alternativnog investicijskog fonda za društveno odgovorne projekte. Hrvatska u tome malo kasni. Kod nas je socijalno poduzetništvo prevedeno kao ‘socijala’, pa je ovdje taj segment pod ingerencijom Ministarstva rada i mirovinskog sustava umjesto Ministarstva gospodarstva. Teško je naći i primatelje novca iz Social Impact Funda jer se obično javljaju razne nevladine organizacije, HZZ i slični koji ih troše kao ‘grantove’, a jedan od uvjeta jest profitabilnost projekta. Zato dosta potencijalnog novca iz tog fonda ostaje neiskorišteno. Bit je u tome da socijalno poduzetništvo mora zarađivati, samo ne mora imati tako velike pokazatelje rasta i profitabilnosti kao čisti biznis, nego se mjeri i pozitivan utjecaj na društvo. Ako je riječ o obrazovnoj tvrtki, gleda se, primjerice, utjecaj na promidžbu zanimanja s područja STEM-a, u kemijskom području to može biti dugoročan utjecaj na manje onečišćenje okoliša itd.

Zašto kod nas nema više ulaganja i klasičnih poslovnih andela, osobito stranih? I što nakon tih prvotnih malih ulaganja jer, naime, nema fondova koji ulažu u daljnje razvojne faze startupova? – Koncept poslovnih andela u Hrvatskoj lijepo promiče udruga hrvatskih poslovnih andela Crane. Poslovni andeo može biti svatko tko je, uz novac, spreman staviti na raspolažanje svoje znanje, iskustvo i poslovne veze te tako potaknuti razvoj nekog projekta u ranoj fazi. Obično su obitelj i prijatelji prvi poslovni andeli. Prema takvoj definiciji, poslovnih je andela mnogo, no nema onih koji bi bili spremni u Hrvatskoj uložiti veći novac u projekte kojima je to potrebno da uđu u fazu uzleta. Razlozi za to uvijek su jednako žalosni: loša investicijska klima, pravna nesigurnost, visoka birokratiziranost itd. Neki startupovi, poput vrlo uspješnog Bellabeata, imali su sreće pa su na nekom natjecanju vani naišli na dobrog investitora koji im je, osim što im je dao novac, podijelio s njima iskustvo i znanje te posložio globalno poslovanje.

Kako ocjenjujete startup-scenu i ukupnu popratnu infrastrukturu za razvoj takvih tvrtki u Hrvatskoj? – Za malo tržište s kojega se mladi kreativci i stručnjaci masovno iseljavaju i za društvo u kojem prevladava uhljebnički mentalitet hrvatska startup-scena zapravo je još prilično živahna. Inovatorima, startupovima i malim poduzećima nije lako ustrajati u takvoj nepotičnoj okolini, zato su oni za mene heroji, uživam svjedočiti kako svojim entuzijazmom i predanim radom grabe dalje. Mogućnost da utječem na poboljšanje klime za njihov razvoj glavni je razlog zbog kojega sam prihvatila funkciju povjerenice za Hrvatsku u WBAF-u. Kad je riječ o infrastrukturi, ona se iz godine u godinu osnažuje uspostavom inovacijskih centara, tehnoloških parkova, akceleratora, sada je to sve vidljivije. Osim Zagreba posebno se tu ističu Varaždin, Osijek i Rijeka, a neki lijepi novi vjetovi počinju puhati i u Šibeniku i Sisku.

Koji su aktualni trendovi u svijetu poslovnih andela? Rastu li ulaganja, u kakve se projekte najviše ulaže? – Veličina svjetskog tržišta investiranja poslovnih andela procjenjuje se na pedeset milijardi dolara na godinu. Vlade diljem svijeta uviđaju važnost tih ulaganja za poticanje svojih gospodarstava, uvode porezne olakšice za njih i osmišljaju novu pametnu politiku za izgradnju potičnog ekosustava kojim bi ih privukle i zadržale. Poslovni andeli najradije ulažu u inovativne projekte s globalnim potencijalom, pri čemu su razvoj softvera, aplikacija, robotika i financijska tehnologija omiljena područja zato što takvi projekti – ako se zvijezde dobro poklope – mogu položiti najveći povrat ulaganja. Na tom je području, međutim, i najveća gužva. Ulaganja u društveno odgovorne biznise koji također mogu imati globalni potencijal, uz malo sporiji financijski povrat, ali uz vrijedne dosegne u poboljšanju kvalitete života u kontekstu izazova s kojima se civilizacija danas suočava, postaju novo atraktivno područje za ulaganje.

WBAF je lansirao i prvi broj stručnog časopisa Angel Investor, prvi takav u svijetu. Što će nuditi čitateljima i komu je namijenjen? – Nastavno na ove trendove WBAF je osjetio da je došlo vrijeme za izdavanje stručnog časopisa s pomoću kojega bi sve svjetske udruge poslovnih andela imale priliku širiti svoje znanje i iskustvo zainteresiranim čitateljima diljem svijeta. Angel Investor, koji će biti dostupan uz Liderovo digitalno izdanje, otvara prostor za raspravu o temama važnima za razumijevanje i promicanje ekosustava poslovnog ulaganja. Prvi broj donosi situacijsku analizu ekosustava za ulaganje poslovnih andela u glavnim svjetskim regijama.