Povjerenica Svjetskog investicijskog foruma poslovnih anđela (WBAF) za Hrvatsku, Renata Brkić, ističe da je njezin osnovni zadatak predstavljati WBAF u Hrvatskoj. Suradnja s dionicima iz biznisa dolazi prirodno i svakodnevna je jer im je olakšavanje uvjeta poslovanja i ulaganje u Hrvatsku zajednički cilj. Osnovni izazov njezina mandata je povezivanje organizacije s državnim ustanovama kreatoricama javne politike, ministarstvima i državnim agencijama, te njihovo educiranje o temi socijalnog poduzetništva. Brkić planira potaknuti te institucije da iskoriste znanje i iskustvo svjetskih ulagača okupljenih u WBAF-u i počnu razmišljati o razvoju pametne politike. Njena prva kratkoročna aktivnost bit će uspostava privatnog alternativnog investicijskog fonda koji će ulagati u potentne poslovne projekte sa snažnom društveno odgovornom komponentom u Hrvatskoj i Sloveniji.
Na pitanje u kakve će projekte konkretno ulagati taj fond, Brkić odgovara da vodi tim koji radi na uspostavi fonda. Veličinu kapitala i uvjete za plasman investicija moći će objaviti nakon što se to napokon učini, što očekuju do kraja 2017. Fond će ulagati u projekte koji su u razvojnoj fazi zrelosti za regionalno, europsko ili globalno lansiranje. Osnovni uvjet ostaje atraktivan financijski povrat, ali drugi uvjet koji ‘social impact venture’ fondove razlikuje od klasičnih jest da biznis mora dugoročno pozitivno utjecati na društvo. Projekti koji su spremni za prihvat investicije uključuju znanost, obrazovanje, alternativne izvore energije, održive gradove, turizam i industriju zabave.
Brkić također komentira stanje socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj, naglašavajući da je to novi, pionirski trend koji se posljednjih pet godina razvija u ekonomskoj teoriji i praksi. Iako se svi pokušavaju transformirati i pozitivno utjecati na društvo, u Hrvatskoj je socijalno poduzetništvo često shvaćeno kao ‘socijala’, što ga stavlja pod ingerenciju Ministarstva rada umjesto Ministarstva gospodarstva. To otežava pronalaženje primatelja novca iz Social Impact Funda, jer se obično javljaju nevladine organizacije koje novac troše kao ‘grantove’, dok je jedan od uvjeta profitabilnost projekta. Zbog toga dosta potencijalnog novca iz tog fonda ostaje neiskorišteno.